Detalji

Objavljeno: 08. travnja 2010.

Svašta se može očekivati od hrvatskih medija, na to smo se uostalom navikli kroz sve ove godine. Međutim, možda je ipak bila iznenađujuća usuglašenost kojima su ubijanje civila po Bagdadu snimljeno s kamere američke helikopterske posade, a o čemu smo već prekjučer s gnušanjem pisali, interpretirano kao legitimna vojna akcija. U kolikoj je to suprotnosti s napisima o Domovinskom ratu u ovih desetak, ali i više godina ne treba valjda ni naglašavati. Isti ti mediji koji sada ne vide ništa spornog u masakriranju većinom slučajnih prolaznika na bagdadskim ulicama od strane američkih vojnika, u svakoj akciji hrvatske vojske tijekom Domovinskog rata naglasak su uporno godinama davali ratnim zločinima, a svaki ratni zločin težili prišiti svima po zapovjednoj uspravnici sve do državnog vrha. No, mi nismo od te sorte. Za nas je ratni zločin - ratni zločin, ma tko god da ga je počinio.(mm)

Detalji

Objavljeno: 07. travnja 2010.

Od vremena davnoga crkvenog raskola postoji stalna i poglavito sa zapadne, katoličke strane, iskrena težnja za jedinstvom kršćanske Crkve. U svim tim silnim stoljećima na hrvatskomu je tlu zamisao djelomično uspjela početkom 17. stoljeća kada je svidničko-marčanski vladika Simeon "Vratanja" sa šezdeset tisuća kršćana istočnog obreda priznao jedinstvo s Rimom. Već pri svršetku istoga stoljeća Vlasi (Srbi) dižu bunu protiv zagrebačkoga biskupa Borkovića jer ne žele unijatskog vladiku u marčanskoj eparhiji. Uz još jednu epizodu (pravoslavci u Srijemu priznaju srijemskoga biskupa) koja ima karakter privremenosti, spomenuta Simeonova odluka koja je iznjedrila grkokatolike, ostat će najupečatljiviji i najuspješnije ostvaren most u spajanju kršćana na kojemu je radilo mnogo sjajnih umova u hrvatskoj povijesti, da spomenem samo Jurja Križanića. Ovaj kratak i površan uvod ima svoj povod – naime, Uskrs su ove godine iste nedjelje slavili i katolici i pravoslavni. Budući da novine nisu izlazile tri dana, sav je informativni posao morala obaviti javna televizija, a uz nju ponešto i komercijalne. Potonje me u ovom slučaju ne zanimaju, pa ću se usredotočiti na HTV.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 06. travnja 2010.

Snimka užasa koju su američki vojnici posijali iz svojih helikoptera prilikom jedne od intervencija 2007. godine u Bagdadu obišla je danas svijet. Krvožedno i sadistički, bez ikakve opasnosti za sebe, dvije posade helikoptera iživljavale su se pucajući nad nepovezanom skupinom od desetak muškaraca na cesti, od kojih tek dva imaju pješačko naoružanje. Nakon toga posade helikoptera hladnokrvno otvaraju vatru i na slučajno naišao kombi iz kojeg su dvojica muškaraca, nesvjesna opasnosti i onoga što se prije toga dogodilo, izašli pomoći osobi na rubu ceste koja je još davala nekakve znakove života. Dvojka iz kombija uz deset žrtava iz prvog naleta biva isto ubijena, dok će u samom kombiju nekim čudom, iako ranjene, preživjeti dvije djevojčice.(mm)

Detalji

Objavljeno: 06. travnja 2010.

Ne može proći mnogo vremena a da se u stranim medijima ne pojavi članak koji Hrvatsku proziva za zločine koje je počinila NDH u Drugome svjetskom ratu. Autor posljednjega u nizu takvih članaka je James Bissett, bivši kanadski veleposlanik u Jugoslaviji. U članku za Christian Science Monitor on ističe da Hrvatska «treba u cijelosti i javno priznati svoju ulogu u Drugom svjetskom ratu kao vjernog saveznika nacizma i sudjelovanje u genocidu protiv srpskog, židovskog i romskog stanovništva na svom području». Osim za zločine u Drugome svjetskom ratu, Hrvati se trebaju – ističe Bissett – «ispričati i za svoje zločine u ratovima 1990-ih». U članku, osim što opisuje ustaške zločine, navodi i to da je Nezavisna Država Hrvatska usmrtila između 300 i 700 tisuća žrtava. «Sve dok Hrvatska ne nauči kako reći istinu o svojoj povijesti, za nju ne bi trebalo biti mjesta u EU«, istaknuo je još Bissett. Izvatke iz Bissettova članka prenio je Jutarnji list uz napomenu da je riječ o «stručnjaku za Balkan prosrpske orijentacije». Iako se godišnje ovakvih članaka u stranim medijima objavi poprilično veliki broj, držim da je ovaj sam za sebe dovoljna ilustracija o tomu, kakva je u inozemstvu percepcija o Hrvatskoj te o događajima u vrijeme Drugoga svjetskog rata i Domovinskog rata.(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 01. travnja 2010.

Čitajući javno neobjavljene vijesti o aktivnostima hrvatske diplomacije, stječe se dojam kako je hrvatska medijska razina elementarnoga informiranja loša. O hrvatskoj diplomaciji piše se uglavnom u negativnom kontekstu. Postoje, međutim, i svijetli primjeri, ali se o njima, nažalost, gotovo ništa ne zna. Umjesto klasične uskrsne čestitke navest ću samo neke pozitivne primjere, s nadom da će pridonijeti realnijem ozračuju uoči ovogodišnjeg blagdana Uskrsa. Svi su se dogodili još u veljači, ali nisu dobili primjereni medijski prostor, pa su stoga hrvatskoj javnosti i danas aktualni! Hrvatski jezik - Ministarstvo obrazovanja kanadske provincije British Columbije prihvatilo je hrvatski jezik kao dio redovnog školskog programa od 5 do 12 razreda. U kategoriji izbornih predmeta hrvatski jezik postat će jednakopravan s drugim jezicima i predmetima. Budući da je obrazovanje u Kanadi u nadležnosti provincija, mogući status hrvatskog jezika rješava se pojedinačno u svakoj od njih.(N.Piskač)

Detalji

Objavljeno: 31. ožujka 2010.

Skupština Srbije u utorak je kasno navečer nakon 13 sati rasprave usvojila posebnu deklaraciju kojom se osuđuje zločin u Srebrenici. Time je Beograd, slobodno se može reći, riješivši se političkog balasta ostvario važan korak prema ulozi koju su mu mnogi namijenili - dominantnoga čimbenika na prostoru bivše Jugoslavije. U zamjenu za odustajanje od nerealnih političkih premisa Srbija sada ima aktivnu ulogu na Zapadnom Balkanu, gdje već ovom Deklaracijom o Srebrenici dijeli drugima lekcije što treba činiti. A ima li se na umu odnos snaga u Hrvatskoj, zadnji razvoj događaja u Srbiji mogao bi znatno ubrzati procese obnavljanja jugoslavenskih političkih i ekonomskih odnosa. (mmb,mm)

Detalji

Objavljeno: 29. ožujka 2010.

Nedavno objavljeno Pismo hrvatskih biskupa u povodu pristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju prvi je snažni glas razuma na hrvatskoj javnoj sceni. U tom se dokumentu problem pristupa Europskoj Uniji postavlja na kritičan način, sagledavajući pro et contra, suprotno općem političkom i medijskom nazivanju zatucanim euroskepticima svih onih koji su tek eurorealisti. Zahvaljujući hrvatskim biskupima to je pitanje sada postavljeno na normalan, demokratski način. Treba ujedno spomenuti da je u europskim demokracijama to pitanje otvoreno postavljeno već od samog početka, napose među tadašnjim vodećim ideolozima i političarima, pa su kontinuirano postojale duboke konceptualne razlike o sadržaju i dometu europskih suradnji. Na jednom kraju političkog spektra nalazili su se pristalice nadnacionalne Europe a na drugom zastupnici Europe nacija, koje je predvodio francuski predsjednik C. de Gaulle. Slično kao ovi posljednji mislio je i predsjednik Tuđman. Povijest tih razlika je prikladno kratko ilustrirati preko četiri imena spomenuta u biskupskom pismu.(S.Barišić)

Detalji

Objavljeno: 29. ožujka 2010.

Hrvatski su inovatori proizveli prvi hrvatski automobil na električnu energiju. Da bi pokrenuli proizvodnju treba im novac, a banke u Hrvatskoj, one koje smo sanirali za deset a prodali strancima za pet kuna, ne pokazuju interes kako bi kreditnim linijama omogućile proizvodnju tog automobila. S jednim punjenjem baterije automobil napravi 250 kilometara gradske vožnje i pritom radi trošak od jedne desetine prosječnog automobila na dizel gorivo. Jasno je da banke u Hrvatskoj štite svoje proizvođače automobila i svoje distributere goriva i proizvođače auto-dijelova. Uostalom, zato su i kupile našu gotovo cjelokupnu bankarsku industriju. Hrvatska vlada možda bi poduprla proizvodnju ovoga automobila, koji je izazvao svjetsku pozornost, ali ona nema novca ni za božićnicu i regres vlastitih službenika.(N.Piskač)