- Detalji
Ovoga tjedna hrvatski mediji izvijestili su o još jednoj demonstraciji bahatosti jugofilskih elemenata u hrvatskom društvu, koji svakim danom postaju odista sve smjeliji. Voljeli bismo odmah reći kako će im se to ubrzo obiti o glavu, ali to teško da bi odgovaralo istini. I najveći mediokriteti danas mogu nerazmjerno puno profitirati u društvu, samo ako su dovoljno beskrupulozni prema ideji suverene i nezavisne Hrvatske. A takvih na žalost trenutno ima sasvim dovoljno da Hrvatsku, zajedno s nekim vanjskim čimbenicima, usmjeravaju u smjeru gdje bi oni to željeli. Tako mediokritetima, ostalo ćemo kasnije dopuniti, poput Zorana Pusića vjerojatno nikada ne bi posvetili ni slovca da on i njemu slične osobe nisu danas u poziciji davati prijedloge čiji je konačni cilj beskonačno sebičan prema sudbini običnoga hrvatskog čovjeka. (mm)
- Detalji
Predsjednik Josipović posjetio je BiH i ondje se 13. travnja 2010. ispričao za tobožnju krivnju RH što je «dijelila Bosnu». Poklonio se žrtvama u Ahmićima za koje je okrivio RH! Time je via facti RH proglasio agresorom, a hrvatski narod zločinačkim. O čemu je zapravo riječ? Je li ovo čin neobaviještenoga, nesposobnog i glupog političara nesvjesnog što radi? Ili ratnog huškača? Nitko razuman u Hrvatskoj nije protiv mira i dobrosusjedskih odnosa. O tomu se ne treba sporiti. Kada je o miru riječ nestaju podjele na lijeve i desne, žute i smeđe... U ovom slučaju riječ je o nasilju nad povijesnom istinom, odnosno pokušaju da se ta istina zbog nečijih stranačkih, a ne nacionalnih interesa, preoblikuje u svoje naličje i kao takva ponudi svijetu kao prava istina. Mi koji duže pamtimo dobro se sjećamo kako su komunisti vješto i uspješno vršili orwelizaciju prošlosti. Zločin je postao dobro djelo, opravdan i poželjan, laž je ustoličena na pijedestal istine, a svatko tko se s time ne bi složio bio je represiran. I demokratski je svijet zbog svojih državnih interesa to verificirao.(Đ.Vidmarović)
- Detalji
Lesar i njegovi laburisti rade na prijedlogu zakona o hrvatskom jeziku, što je plemenit posao. Pozvali su u Hrvatski sabor neke stručne pa i manje stručne ljude, pozvali su i novinare, neki od stručnih i manje stručnih nastupili su odmah zatim zajedno s Lesarom na Hrvatskoj televiziji, u "Otvorenom". Namjeravaju u dogledno vrijeme, uz pomoć Instituta za jezik i Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, dovršiti rečeni prijedlog i zainteresirati za nj parlamentarne stranke. Hoće li uspjeti? Jedna rečenica iz inače ne baš poticajne rasprave u "Otvorenom", naime da u Saboru u ovomu trenutku nema intelektualne energije koja bi takav prijedlog prihvatila ili se barem zainteresirala za tu nevažnu temu - ta rečenica je jedina koja poslije televizijske emisije ostaje u pamćenju jer je potpuno točna i potpuno zloslutna.(H.Hitrec)
- Detalji
Prošle subote u Madridu je odigrana nogometna utakmica između madridskog Reala i katalonske Barcelone. Iako se radi, po mišljenju većine ljubitelja nogometa na svijetu, o najvećem klupskom dvoboju u svijetu, sama ta činjenica ne bi zavrijedila ovaj tekst, baš kao ni činjenica da HTV nije prenosila tu utakmicu. Motiv pisanja ovog teksta je razlog zbog kojeg nije bilo televizijskog prijenosa za Hrvatsku, te odgovarajuće objašnjenje HTV-a. I jedno i drugo smatramo značajnim i znakovitim za Hrvatsku, da ne kažemo zlosutnim.(djl)
Add a comment Add a comment Opširnije...
- Detalji
I dok se ovih dana, vjerojatno potaknuto pismom hrvatskih biskupa o Europskoj uniji, sramežljivo moglo pročitati kako u nas nedostaje demokratske rasprave o EU, nitko nije primijetio nedostatak demokratske rasprave o Zapadnom Balkanu. Kao da nam i jedne i druge rasprave ne treba. Raspravu o ZB-u nije potaknula ni predsjednica vlade sastankom na Brdu kod Kranja, ni predsjednik Republike u beskravatnom društvu srbijanskog predsjednika u Opatiji, a onda i u Bruxellesu. Odmah iza susreta na vrhovima Zapadnoga Balkana u Hrvatskoj se pojavila zapadnobalkanska udruga Naša Jugoslavija. Zahtijeva od predsjednika Hrvatskoga sabora "jugoslavensku naciju" u Ustavu Republike Hrvatske. Možda je sad krajnje vrijeme da se u otvorenoj i argumentiranoj raspravi otvore sva ona pitanja koja za sobom, s povijesnoga i političkoga aspekta, nosi zapadnobalkanski (neojugoslavenski) smjer hrvatske politike? Jer je očito dosad nije potaknula ni inicijativa o ukidanju članka 141., kao ni svesrpska inicijativa o ukidanju Oluje kao državnog blagdana.(N.Piskač)
- Detalji
Već neko vrijeme primjećujemo kako se sustavno u medijima izbjegava navesti tko je devedesetih napao Republiku Hrvatsku. Umjesto toga pribjegava se riječima agresor, neprijatelj, napadač... Nestalo je ono srpski, srbijanski, kao da nas je zapravo napala neka nepoznata sila pristigla iz svemira. Ova specifično hrvatska novoiskovana „politička korektnost" proširila se i na naš vrli Hrvatski sabor, koji je prošli tjedan uspio donijeti odluku o obilježavanju „Dana sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora tijekom Domovinskog rata". Bravo za Hrvatski sabor, vidimo da se ništa ne prepušta slučaju, slično kao što vjerojatno nije ni slučaj što će se okrugli stol „Medački džep: zločin i kazna" održati u ponedjeljak nigdje drugdje nego u „prostoru Rektorata Sveučilišta u Zagrebu".(mm)
- Detalji
Svršetkom ožujka prikazan je u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski restaurirani film o skladatelju po kojemu dvorana nosi ime, "Lisinski". Dobar potez Dražena Sirišćevića jer je dvorana bila gotovo puna, a koncertna je publika došla na svoje upravo zato što je film prije svega tonski sjajno obnovljen, ali naravno i u svim drugim sastavnicama. Film "Lisinski" vidjeli smo već prije, prikazan je bio i na televiziji, ali je u originalnoj verziji bio teško gledljiv. Sada je prvi zvučni hrvatski film užitak za glazbeno uho, a ulomci iz "Ljubavi i zlobe " ali i "Porina" (u finalu filma) mogu dočarati i dokazati blistav dar hrvatskoga skladatelja kojega je sitna (ne samo glazbena) sredina doslovce ubila – što je u filmu prikazano na ponešto karikaturalan način, ali otprilike vrlo točno. "Lisinski" je sniman 1943. godine, a nakon obrade u Beču prikazan 1944. i doživio velik uspjeh, ne samo u Zagrebu, nego i u Beču i Berlinu, odnosno svugdje gdje je prikazan. Poslije Drugoga svjetskog rata tvrdilo se da je izgubljen, ali je pronađen u "Jadran filmu" i spašen za potomstvo.(H.Hitrec)
- Detalji
„Susreti predsjednika HBK-a s Predsjednikom Republike i s predsjednicom Vlade predstavljaju okretanje nove stranice glede razvitka zdravih i demokratskom društvu primjerenih odnosa Katoličke Crkve i države..." - je manje-više sve što možemo prenijeti iz uredničkog komentara Ivana Miklenića, koje smo često uobičavali nedjeljom prenositi, budući da je Glas Koncila odlučio po novome svoje elektroničko izdanje potpuno zatvoriti za slobodno čitanje. I dok je lako razumljiv problem tiskanih medija kojima vlastita besplatna elektronička izdanja mogu štetiti u prodaji, dojma smo ipak kako je Glas Koncila otišao u krajnost reducirajući gotovo na nulu ono što se može besplatno pročitati iz tiskanog izdanja. Naime, Glas Koncila mnogi nisu doživljavali kao isključivo komercijalni projekt, a uz novi sustav naplate dobiva se upravo suprotna poruka.(mm)
- Detalji
O objavljivanju registra branitelja na teksaškom uslužnom prozoru u međumrežje već je u zadnjih četrdeset i osam sati gotovo sve rečeno, a nabrojeni su i argumenti za i protiv te diverzije. Kako god okrenuli, putovi vode do Pantovčaka. Otkako je, i prije nego što je, Josipović postao predsjednikom, bilo je jasno da je fiksiran na nekoliko tema, a među njima je registar branitelja bio na prvom mjestu, te na drugom paraobavještajne službe koje su javnosti u kampanji otkrile ne baš krupne ali silno antipatične pogrebničke i slične kregarovske muteži, na isto tako sitan način što znači da se radilo o zanemarivim i ne baš najbolje informiranim paraobavještajcima. Ona prava paraobavještajna zajednica bila je, međutim, na Pantovčaku, gdje se i sada nalazi. Instalirao ju je Mesić i za vrijeme njegova mandata funkcionirala je vrlo dobro, na besmrtnim iskustvima jugoslavenske Udbe i na registru sumnjivaca koji je obuhvaćao sve "hrvatske nacionaliste" posebno od Hrvatskoga proljeća, pa preko devedesetih do dana današnjeg.(H.Hitrec)
Potkategorije
H. Hitrec 1377
Ne zaboravimo 325
S. Barišić 35
M. Međimorec 100
Đ. Vidmarović 673
O. Barišić 336
D. Dijanović 793
D. Lovrić 282
N. Piskač 527
J. Novak 373
M. Bogović 28
O. Bašić 9
M. Ljubić 134
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 7. svibnja 1882. dovršena obnova crkve u Mariji Bistrici
- 7. svibnja 1892. rođen Josip Broz
- 7. svibnja 1989. umro fra Gracijan Raspudić
- 7. svibnja 1991. u Pologu zaustavljeni JNA tenkovi
- 8. svibnja 1898. rođen Alojzije Stepinac
- 8. svibnja 1942. rođena Nevenka Nekić
- 8. svibnja 1992. jugo-zrakoplovstvo bombardiralo Ljubuški
- 8. svibnja 1945. jugokomunistički partizani ušetali u Zagreb
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

