Detalji

Objavljeno: 07. rujna 2009.

Sredinom ovoga tjedna održat će se na Sudu u Rijeci prva rasprava u predmetu Franjo Butorac protiv Hrvatske televizije, nakon što je Vrhovni sud naložio da se stvari vrate na početak i utvrde činjenice. Spor se vuče već godinama. Butorac tuži HTV iz razloga što je njegov lik i djelo prikazala na način koji mu se uopće ne sviđa, a u okviru dokumentarne televizijske serije «Hrvatska u 20. stoljeću» autora Hrvoja Hitreca. Dotični autor, potpisnik ovoga teksta, pojavljuje se na Sudu kao umješač. Za one koji ne znaju o čemu se radi: pišući spomenuti serijal, nisam mogao ne spomenuti lov na vještice pokrenut l985. Progon izmišljenoga jezičnog nacionalizma u Hrvatskoj započeo je u lipnju te godine izlaganjem S. Šuvara na sjednici Centralnoga komiteta SKH. Držeći da su njegove misli primljene prilično mlako, Šuvar je u provjerenoj komunističkoj maniri odlučio angažirati bazu kako bi dobio «općenarodnu podršku». Baza je dobila zadaću da l. razjari i aktivira ponešto pozaspale unitariste i 2. da stvori atmosferu u kojoj će biti moguće izmijeniti tadašnji Ustav SRH, odnosno odredbu po kojoj je u javnoj uporabi u SRH hrvatski književni jezik.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 06. rujna 2009.

Sada se točno zna i više nema nikakve sumnje, predsjednički kandidat koji bi trebao najbolje naslijediti ulogu Stjepana Mesića je Nadan Vidošević. Radi se, naime, o kandidatu za kojeg trenutni predsjednik Republike nikada nije skrivao svoju podršku, odnosno o kandidatu koji je pažljivo učinjeni izbor krugova skupljenih oko Stjepana Mesića. A takav kandidat nije nikako za podcjenjivanje, neovisno o tome što je sam i više nego diskutabilan, odnosno što se za njega već sada vežu vrlo ozbiljne optužbe na koje javnost nikako da dobije ikakav odgovor. Upravo zbog tih nerazjašnjenih afera, neki će reći, on bi i mogao biti prvi izbor već spomenutih krugova, jer ako su optužbe i dijelom točne Nadan Vidošević, dakako, nema šanse voditi bilo kakvu politiku osim one koje mu kažu i nametnu njegovi politički sponzori. Drugim riječima, za njih, uz pretpostavku da Vidošević pobijedi bolje ne može.(mm)

Detalji

Objavljeno: 06. rujna 2009.

Nisam stalni čitatelj «Globusa», zadnjih godina ni povremeni. No kako nisam ni stalni čitatelj britanskog «Economista» nego vrlo povremeni, privukao me je «Globusov» prikaz pisanja razglašene londonske tiskovine o jugosferi. Zanimljiva je oprema u «Globusu»: naslov napisa tvrdi da se Jugoslavija rađa iz pepela Jugoslavije. «Economist» naprotiv ne zaziva treću Jugoslaviju, ne zato što mu to ne bi bilo u primislima, i što mu nije draga pomisao, nego delikatno i obzirno analizira fenomen «jugosfere». Štoviše, gotovo panično se ograđuje od bilo kakve pomisli o nasilnoj rekonstrukciji tvorevine «za koju još nije vrijeme». Isto je tako svojevrsna krivotvorina najava na naslovnoj stranici «Globusa» da «u trenutku kad Hrvatskoj stižu signali da ne treba računati na EU, britanski Economist lansira ideju o obnovi zajedničkog ekonomskog i političkog prostora. Naime, ta je ideja lansirana prije više od deset godina iz iste britanske kuhinje, toj je ideji tada još živi predsjednik Tuđman energično pokazao vrata i u tomu njegovu činu je odgovor na pitanje o tadašnjoj «izolaciji» Hrvatske.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 04. rujna 2009.

Tijekom 1990. godine u republikama bivše Jugoslavije održani su višestranački parlamentarni izbori. Prvi puta u dvadesetom stoljeću u Hrvatskoj osnovan je višestranački sabor novoosnovanih građanskih stranaka. Slično se dogodilo i u drugim republikama osim u Srbiji gdje je na vlasti ostala komunistička partija mijenjajući svoj naziv u socijalistička. http://sites.google.com

Detalji

Objavljeno: 02. rujna 2009.

Mora se priznati kako nam poučenima iskustvom s uspjesima hrvatske diplomacije obuzima strah dok čitamo riječi izgovorene nakon sastanka Jadranke Kosor u Gdanjsku sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom. Naime, po tim riječima hrvatska i slovenska strana već su usuglasile 95% problema, a znajući stajališta Slovenije i poslovičnu beskičmenost hrvatskih "pregovarača" slutimo kako bi onih 5% moglo biti negdje daleko prema jugu istarskog akvatorija. No, osim našeg straha za teritorijalnu cjelovitost i integritet zemlje, koji bi - spomenimo usput - trebali biti zaštićeni Ustavom, dojma smo kako bi se ovaj puta trebali cijele situacije osim nas bojati i neki drugi, posebice trenutna premijerka Jadranka Kosor. Naime, sumnjamo da bi spomenuta mogla politički preživjeti još jednu u nizu sramotnih kapitulacija Hrvatske na vanjskopolitičkoj sceni, budući da nam nije jasno koja bi ju u tom slučaju imalo relevantna politička snaga unutar zemlje više htjela i mogla podržati, čak i potiho.(mm)

Detalji

Objavljeno: 02. rujna 2009.

Hrvati ne žele raditi, uživaju u državnoj pomoći i povlasticama, a imaju najviše plaće u regiji, stoji po nekim medijskim napisima u zaključcima zadnjeg izvještaja Svjetske banke o hrvatskoj radnoj i socijalnoj situaciji. Pa iako je ovakva percepcija u određenom dijelu točna, s generalizacijama i površnim poopćavanjima takve vrste ipak se nemoguće složiti. Takve «kvalifikacije» Hrvata kao naroda u cjelini neodoljivo podsjećaju na slična medijska ispiranja mozgova koja smo već dugi niz godina prisiljeni slušati, a po kojima su Hrvati – zaostali ognjištari, Balkanci, skloni korupciji i krađi, općenito nesposobni za vlastitu državu, i ne zaboravimo, kada sve ovo nije dovoljno, «profašistički nastrojeni». Zabluda do zablude.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 02. rujna 2009.

Dnevni list koji izlazi u Hrvatskoj prenosi pisanje «London Review of Book» o knjizi Dubravke Ugrešić «Baba Jaga je snijela jaje». Autorica recenzije je Marina Warner, profesorica kreativne književnosti na Sveučilištu Essex. Posve je razvidno iz kojega kruga dolazi kritičarka, koja laskavo piše o spomenutoj knjizi. Vjerojatno je i u pravu jer D. Ugrešić s tehničko-literarne strane nikada nije imala problema s pisanjem, ali ima velikih poteškoća s vlastitim (nacionalnim ) identitetom. Da je Marina Warner ostala samo na razini literarnoga diskursa, ne bih ni reagirao, ali se po poznatoj britanskoj protuhrvatskoj formuli upustila u krivotvorenje povijesti. Vrla profesorica kreativne književnosti (ne poznajem ni jednoga čovjeka koji je postao piscem u tim besmislenim tvornicama mediokriteta) kaže tako da je D. Ugrešić «bila prisiljena napustiti svoj posao na Sveučilištu u Zagrebu», što je krupna laž. Da Warnerica laže dokazuje i sama nastavkom gornje rečenice koji glasi «nakon što su se na zidovima njezinih kolega pojavili križevi i nacionalne zastave.» Dakle, nitko D. Ugrešić nije dao otkaz, nitko ju nije otjerao, nitko ju ni na što nije prisiljavao, nego je otišla jer nije mogla gledati hrvatski grb i hrvatski zsatavu, pa ni križ. No laž je i to da su se križevi pojavljivali na zidovima njezinih kolega, barem ne u broju koji bi nježnu D. Ugrešić zastrašio, jer je većina tih kolega bila (i ostala) iz drugoga svijeta. A što se u javnoj instituciji pojavio Ustavom propisan i štićen hrvatski grb, posve je prirodna stvar, osim za one koji ne mogu smisliti hrvatsku državu.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 31. kolovoza 2009.

Da se ideja «Zapadnoga Balkana» žustro gura preko kulture, odavno je poznata činjenica. Tako je Festival hrvatskoga filma u Puli postao samo filijala Sarajevskog filmskog festivala, koji je određen kao regionalno zborište. Producenti i redatelji iz Hrvatske, koji su pravilno shvatili igru, već u zamisli pokušavaju prilagoditi svoje uratke mogućem uspjehu – ne toliko u Puli koliko u Sarajevu. Oni projekti koji ne odgovaraju zapadnobalkanskim zahtjevima, koji nisu (kada je riječ o ratnom filmu) na tragu ravnoteže krivnje, neimenovanja agresora ili nisu dovoljno protuhrvatski, ne dobivaju ni prolaz u Sarajevo. Mislim da treba učiniti sljedeće: javnim iskazom hrvatskih filmskih djelatnika tražiti da se promijeni opisano stanje, ohrabriti hrvatske filmaše da misle svojom a ne regionalnom glavom i da rade filmove za hrvatsku publiku, poštujući objektivnost povijesne podloge i nacionalne osjećaje većine Hrvata.(H.Hitrec)