- Detalji
Nezavisna Država Hrvatska još je uvijek tabu tema za znanstvena istraživanja. Razlozi leže u ideološkim i političkim ograničenjima koja se stavljaju pred znanstvenike. U praksi to znači da zaključci o vremenu NDH moraju biti negativni, onako kako se to prakticiralo tijekom komunističkog jednoumlja. Titova ideološka mašinerija stvorila je obrazac koji je bio obvezatan za sve. Podloga tog obrasca bila je stara latinska poslovica Vae victis – Teško si ga pobijeđenome, iz koje imamo izvedenicu Povijest pišu pobjednici, odnosno pobjednicima pripada povijesna istina. Ovakvim apriorističkim stavom povijesna znanost, kako ona historiografska tako i književna, kulturna, znanstvena, etc. Postala je sluškinja politike. Povijesna istina pretvorena je u sredstvo ideološke borbe. Orwelovski rečeno: istina je poslala laž, a laž istina. Na žalost, iako je jednoumlje trebalo biti srušeno 1990. godine, odnosno padom Berlinskog zida, kada je riječ o slobodi u historiografskom radu i povijesnoj istini, to se nije desilo.(Đ. Vidmarović)
- Detalji
Detronizirana Snježana Banović, poznata titoistička ideološka jurišnica, jurnula je na redatelja Jakova Sedlara koji utjelovljuje sve ono što ona nije: voli svoju zemlju, svoj narod, smiren je kao čovjek, protivnik titoističkog aksioma da protivnike treba ubijati iz osvete, demokrat je po uvjerenju, internacionalist na način koji to titoisti ne razumiju, prijatelj židovskoga naroda, što njih razdražuje. A veliki mu je grijeh što još uopće, ne samo da snima filmove i djeluje kao javna osoba, već što je još na životu kao mrska im hrvatska državotvorna jedinka, unatoč svim naporima titoista i ostalih hrvatskih orjunaša, JUL-ovaca, početnika i dočetnika, da tako ne bude. Ako su ikoga titoisti i JUL-ovci ubijali tako što su vrijeđanjem i mobingom htjeli postići da on sam sebe likvidira, onda je to Jakov Sedlar. Snježana Banović nije podnijela što je Branko Lustig na međunarodni zagrebački Jewish Film Festival pozvao, ma zamislite, zamislite, «konzervativnoga i ultradesnoga filmaša», Hrvata, naravno - Jakova Sedlara. I k tome s filmom o blaženome Alojziju Stepincu. To je ipak previše!(Đ.Vidmarović)
- Detalji
U suvremenoj hrvatskoj književnosti nisu rijetki njezini akteri koji se iskazuju osim perom i nekim drugim umjetničkim sredstvima. Najčešće su to kist i boje. Npr. Drago Ivanišević, Fadil Hadžić, Zvonimir Balog, Joja Ricov, Tomislav Marijan Bilosnić, Nevenka Nekić, Enerika Bijač, Arsen Dedić, Anka Petričević, Vesna Parun, Marija Barbarić-Fanuko, Luko Paljetak, Milorad Stojević, ostvarili su znatan uspjeh i kao slikari. Adrijana Škunca, Enerika Bijač i Vlado Vladić poznati su kao umjetnički fotografi. Arsen Dedić osim što piše stihove, afirmirani je glazbenik i slikar, Enerika Bijač je pjesnikinja, slikarica, dizajnerica i umjetnički fotograf. Fadil Hadžić je pisac komedija, slikar, ali i filmski redatelj. Stanka Gjurić je pjesnikinja i autorica dokumentarnih filmova. Lidija Bajuk i Danijel Načinović uspješno povezuju pjesnički rad s etnografskim, te glazbenim izvođenjem narodnih pjesama. Možemo istaći kao primjer zajedničkog nastupa pjesnika Ante Stamaća i pjesnika-slikara Tomislava Marijana Bilosnića u knjizi koju su posvetili rodnom otoku Molatu.(Đ. Vidmarović)
- Detalji
Ovih se dana u hrvatskim medijima pojavilo poprilično članaka o državnoj maturi koja se počela provoditi u hrvatskim srednjim školama. Rezultati mature su «uglavnom loši». Najveći hrvatski tiskani mediji o njima izvještavaju kao i o svemu drugome, pretežno senzacionalistički, ali se piše i «analitički», odnosno «istraživački», pa se pokušavaju i raščlaniti uzroci i nude se poboljšanja. Tako se može čitati o (opravdanom) zgražanju nad neznanjem dobrog dijela maturanata, mogu se pročitati izjave pojedinih osoba poznatih u javnosti koje kao da se natječu istaći da ni oni ne znaju odgovore na mnoga pitanja. A mogu se (rijetko) naći i prijedlozi pojedinih stručnjaka o tome kako «poboljšati» državnu maturu. Tako je nedavno u Jutarnjem listu velik prostor dan donedavnom dekanu Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Nevenu Budaku, od kojeg bi se, zbog dužnosti koje je obnašao i obnaša, trebala očekivati nezavisna, staložena i smislena raščlamba svega što se može dovesti u vezu s državnom maturom. Prof. Budak problem koji je u Hrvatskoj stvaran i vrlo slojevit svodi tek na postavljena pitanja na državnoj maturi i na svoj stav o tome kako «poboljšati» sama pitanja. Pri tome, međutim, polazi od posve pogrješnih pretpostavki i nudi nelogična, i po cijeli sustav školovanja, pogubna rješenja.(djl)
- Detalji
Sjećate se društvenopolitičkih radnika? S vremenom tijekom jugokomunizma društvenopolitički radnici postali su kasta. Status kaste zaslužili su vjernim služenjem jednopartijskom jednoumlju. Jednoumlje se gradilo tako da se o ideološkim svetinjama nije kritički mislilo i djelovalo. Svetinje su bile: Tito i Jugoslavija, Partija i JNA, NOB i SUBNOR, bratstvo i jedinstvo i nesvrstanost. Zadaća je društvenopolitičkih radnika bila neumorno bdjeti nad svetinjama, braniti ih od unutarnjih, vanjskih i izmišljenih neprijatelja. Djelovalo se i preventivno. Svetinje su podignute na razinu idola, a društvenopolitički radnik spušten je na razinu idolopoklonika, uhode i dojavnika. Bez razgranate mreže društvenopolitičkih radnika jugoslavenski tip totalitarnog komunističkog režima ne bi mogao preživjeti.(N.Piskač)
- Detalji
Pred ulaz u mirogojske arkade stigao je najnoviji turistički autobus otvorenih stranica, samo s krovom koji putnike štiti od sunca, poput onih što prevoze turiste pri razgledavanju Londona, New Yorka, Rima ili Pariza. Autobus nije na kat poput londonskih, ali se ljeti iz njega lijepo vidi naš grad u kojem se ne koče neboderi već ga krase barokne, secesijske i neoklasicističke zgrade, palače i crkve koje su svojim volumenom mnogo više primjerene čovjeku no one u metropolama svijeta. Čini se da to primjećuje sve više stranaca koji u Hrvatsku i Zagreb dolaze u sve većem broju. Prvo se iz autobusa iskrcao vodič pa zatim cijela skupina turista različitih narodnosti. Najviše je bilo Europejaca, ali i državljana SAD-a, Ruske federacije, Australaca, Japanaca, čak i Kineza. Nisu nedostajali ni susjedi, turisti iz regiona, koji sve više počinju posjećivati Lijepu Našu. Rat je zaboravljen, vrijeme je mira i otvorenih granica.(M.Međimorec)
- Detalji
Početak lipnja bio je hladan i kišovit. Zatim je postalo vruće, pa su srbijanski kriminalci na boravku u Hrvatskoj potražili osvježenje na jezerima oko Zagreba i usput se upucavali. Što je vrlo dobro, jer je tako hrvatska policija saznala da su tu među nama godinama i godinama, da žive u Laništu gdje inače ima mnogo hrvatskih branitelja s obiteljima, ženama i djecom koja su mogla stradati da se mafijaši nisu diskretno obračunavali u prirodi. A ne radi se o sitnoj ribi, nego o ubojicama koji su smaknuli i premijera susjedne države. Što su sve u stanju učiniti u Hrvatskoj, samo nebo zna, ali za dobru nagradu smaknuli bi i tu bilo koga (kao što već i jesu). Ako se ne varam, samo je jedno pero zadnjih dana spomenulo nacionalnu sigurnost, a nekoliko pera i vizni režim sa Srbijom, za koji smo saznali da ne postoji od 2003. a ne samo od 2007. kako smo mislili.(H.Hitrec)
- Detalji
Budući je na pragu obljetnica smrti Ivice Šerfezija, velike zvijezde hrvatske estrade, uzornog građanina, čovjeka neoštećene hrvatske historijske svijest i člana HSS-a, želim upozoriti na njegovo pjesništvo, jer se o tome malo znade. Ivica Šerfezi rođen je u Zagrebu, 1. prosinca 1935. godine. O njegovim roditeljima i o njegovoj mladosti ne zna se mnogo zbog nedostatka podataka. Njihov privatni život nikada nije bio predmet novinskih skandala. Poslije završetka gimnazije, Ivica Šerfezi je nastavio školovanje i završio studij geografije i sporta. Veoma je zanimljivo da je bio uspješan sportaš na početku svoje pjevačke karijere. Igrao je tenis i na rang listi tenisača ex-YU dostigao je osmo mjesto. Njegova žena je kao tenisačica tada dosegla vrh ex-YU tenisa, ali se zbog braka odrekla teniske karijere. (Đ. Vidmarović)
- Detalji
I dok se mitu o blagodatima Europske Unije u Hrvatskoj još dugo ništa vjerojatno ne bi dogodilo čak i da Europska unija ovog časa nestane, u Eurozoni se ipak događaju ozbiljni potresi koji prijete samom opstanku zajedničke europske valute. Barem tako procjenjuju neki analitičari, ali se slična razmišljanja daju čuti i iz usta značajnijih europskih političara. Uostalom, i sama njemačka kancelarka, na čiju zemlju svi gledaju kada treba pokriti nečije dugove, izjavila je sredinom svibnja - "Ako euro bude ugrožen, ne će biti ugrožena samo valuta, već puno više od toga, u pitanje će doći Europa i ideja o Europskoj uniji". Ova izjava bila je potaknuta financijskom krizom u Grčkoj i željom Njemačke da se čvršćom i odgovornijom monetarnom politikom u članicama Europske unije stabilizira euro, kao europska valuta iz koje bi njemačka ekonomija kao najjača u Europi po prirodi stvari trebala imati i najviše koristi.(mm)
Potkategorije
H. Hitrec 1379
Ne zaboravimo 326
S. Barišić 35
M. Međimorec 100
Đ. Vidmarović 673
O. Barišić 336
D. Dijanović 793
D. Lovrić 282
N. Piskač 527
J. Novak 373
M. Bogović 28
O. Bašić 9
M. Ljubić 134
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 13. svibnja 1904. umro Eugen Kumičić
- 13. svibnja 1965. umrla Sida Košutić
- 13. svibnja 1990. sukob navijača na utakmici Dinamo-Crvena Zvezda
- 14. svibnja 1922. rođen Franjo Tuđman
- 14. svibnja 1974. umro Ljubo Babić
- 14. svibnja 1990. naređeno da se oružje TO-a u Hrvatskoj preda jugovojsci
- 14. svibnja 1991. utemeljena 2. A brigada ZNG-e „Grom“
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

