Ždrijelo crnih lista (15/43)

 

Ivica Šerfezi - Pjesnik

Majci

Promatram krovove grada
kroz prozor stana
polako tonem u rijeku misli...
Razmišljam o onim stihovima
Dragutina Tadijanovića:
„dugo u noć, u zimsku gluhu noć,
moja mati bijelo platno tka..."
Mislim na tebe
i koliko si,
Majko,
samo noći provela
uz staru šivaću mašinu,
da bih ja danas bio
ovo što jesam,
da bih bio ovdje gdje jesam...
Suze polako umivaju moje oči,
plave poput tvojih,
Majko,
jer nikada ti nisam
za to rekao:
Hvala!

Berlin, 18.9.2005.

Ivica ŠerfeziBudući je na pragu obljetnica smrti Ivice Šerfezija, velike zvijezde hrvatske estrade, uzornog građanina, čovjeka neoštećene hrvatske historijske svijest i člana HSS-a, želim upozoriti na njegovo pjesništvo, jer se o tome malo znade.

Ivica Šerfezi rođen je u Zagrebu, 1. prosinca 1935. godine. O njegovim roditeljima i o njegovoj mladosti ne zna se mnogo zbog nedostatka podataka. Njihov privatni život nikada nije bio predmet novinskih skandala. Poslije završetka gimnazije, Ivica Šerfezi je nastavio školovanje i završio studij geografije i sporta. Veoma je zanimljivo da je bio uspješan sportaš na početku svoje pjevačke karijere. Igrao je tenis i na rang listi tenisača ex-YU dostigao je osmo mjesto. Njegova žena je kao tenisačica tada dosegla vrh ex-YU tenisa, ali se zbog braka odrekla teniske karijere.

Gospodin Šerfezi je ostvario pjevačku karijeru s elementima međunarodnog uspjeha. Prva ploča, "Ruže su crvene", bila je veliki diskografski uspjeh i pripadnicima moga naraštaja ostala je u sjećanju. Desetljećima je njegovao svoj način pjevanja, a uspješna karijera potvrdila ispravnost takve odluke. «Instinktom dobrog prodavača, znao je izabrati svjetske hitove koji su odgovarali njegovim glasovnim mogućnostima i sa njima je očaravao našu, pretežno žensku publiku. U njegovim pjesmama su se uvijek spominjale suze, ruže, bol, vječna i jedina ljubav, a to su motivi koji su uvijek znali dirnuti svaku novu generaciju publike».

U 46 godina dugoj pjevačkoj karijeri, Šerfezi je nanizao 15 zlatnih ploča i milijunske naklade u suradnji sa skladateljem Nikicom Kalogjerom, i u duetu s njegovom ženom Ljupkom Dimitrovskom. Pored tadašnjeg Sovjetskog Saveza, on je, može se reci, osvojio i srca publike iz Istočne Njemačke. Na tom, zatvorenom tržištu, Ivica Šerfezi je uspio plasirati preko 10 milijuna, a u ex-SSSR-u preko 16 milijuna ploča.

"Šerfa", kako su ga prijatelji zvali, bio je podjednako uspješan i predan sportaš. Bio i odličan igrač golfa, redoviti posjetitelj nogometnih utakmica, te zaljubljenik u hokej na ledu. Uz sjećanje na »zlatnog dečka domaće estrade« i jednog od posljednjih glazbenih kavalira, zauvijek će ostati i nezaboravne pjesme i stihovi poput "Suze liju plave oči", "Ruže su crvene, "Ksimeroni" itd.

Šerfezi je bio prvi hrvatski pjevač u kojem su se posve skladno utjelovili zahtjevi popularne (estradne) umjetnosti: glasovna kompetentnost, fizička privlačnost, šoumenski dar. «Bio je omiljeni izdanak građansko-pučkoga Zagreba kasnih pedesetih i šezdesetih godina, velika zvijezda i u sedamdesetima, u desetljećima socijalističke liberalizacije i ekonomskog procvata, vremenima koja nipošto nisu bila samo naivna i nevina, ali o kojima su pjevači poput Šerfezija, možda ponajviše upravo on, ostavili upravo takav dojam».
U godinama prije smrti uključio se u politički život Zagreba, kao član HSS-a.

Preminuo je 29. svibnja 2004. godine u Zagrebu.

Nakon njegove smrti Damir je Radić napisao: «Podjednako velik razlog za šok bila je i činjenica da je vijest o Šerfezijevoj smrti objavljena tek u dvadeset i nekoj minuti Dnevnika, a riječ je o legendi i ikoni zagrebačke i hrvatske popularne kulture, jednoj od najvećih, čija bi smrt valjda u svakoj zemlji osim Hrvatske otvorila središnju informativnu emisiju

PS

Kada sam otkrio Šerfezijeve stihove bio sam iznenađen i ganut. Ponudio sam ih Hrvatskome slovu, našem književnome glasilu s nacionalnim ugledom. Šerfezi je obilježio povijest hrvatske estrade. Bio je Zagrepčanec, gospodin i Hrvat u ona olovna jugokomunistička vremena. Simpatizer HSS-a. Naš urednik nije to shvatio, ili nije imao pojma tko je ivica Šerfezi. Šteta zbog navedenog lista koji bi ovime dobio nekoliko novih čitatelja. No, nisam mogao ništa učiniti.

 

Đuro Vidmarović

Ned, 3-05-2026, 02:28:10

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.