- Detalji
Proteklih smo dana svjedoci opće rukometne histerije, a za sad i euforije u Hrvatskoj. Čitava država složno podržava i bodri svoje rukometne reprezentativce, lijepo i ponosno, kako Hrvati to već znaju. No, da vrag ne bi predugo spavao pobrinuli su se pojedinci u Zadru, koji su još jednom demonstrirali kako iskra brzo može planuti i kako se nesmotrene stvari lako dogode, kada se važne i delikatne odluke stave na leđa osoba koje za obnašanje svoje odgovorne funkcije očito nemaju dovoljno sposobnosti i senzibiliteta. Pa su zbog skidanja srpske zastave Zadrani i Hrvati kolektivno ponovno prikazani kao srednjovjekovni lovci na vještice. A sve zbog jedne promašene odluke i naravno, medija koji su tako nešto izgleda jedva dočekali. O čemu je zapravo riječ. Zadarski gradonačelnik Živko Kolega potpuno je nesmotreno i nepotrebno inicirao ili dozvolio – potpuno svejedno, da se na zadarski Narodni trg izvjese zastave svih zemalja sudionica svjetskoga prvenstva, uključujući i onu Republike Srbije, iako taj čin nije bio obvezatan, nego u «dekorativne svrhe», jer su sve zastave naravno po pravilima izvješene u sportskoj areni, gdje im je i mjesto. Sasvim je prirodno da su se Zadrani, koji su za vrijeme Domovinskog rata propatili iznimno mnogo, tri godine neprekidno pod općom opasnosti, često puta bez vode i osnovnih potrepština za život protiv tog čina pobunili i počeli vršiti pritisak da se zastava s njihova trga skine. Čitavu situaciju još više je zaoštrila činjenica kako je ovih dana obilježena godišnjica akcije Maslenica, koja u ljudima budi sjećanja i otvara, mnogima još žive rane na ne tako davno minule događaje. U takvim okolnostima jasno je da zastave na Narodnom trgu nikada nisu trebale biti izvješene.(mmb)- Detalji
O problematici manipuliranja brojem žrtava logora Jasenovac nedavno smo opširno pisali na Portalu (Odvratno poigravanje žrtvama ). Kao očit primjer neslaganja službenih podataka tijela koja se bave proučavanjem tog dijela povijesti, točnije Memorijalnog centra Jasenovac iz New Yorka, naveli smo primjer mještana Siverića. Ovom prigodom u cijelosti donosimo proširenu verziju otvorenog pisma mještana Siverića koje potpisuje član Hrvatskoga kulturnog vijeća Mile Prpa, a iz kojeg se može dobiti detaljniji uvid u očita neslaganja evidencije centra i stvarnih činjenica o sudbinama ljudi tog mjesta.- Detalji
Slovenski i hrvatski političari već duže vrijeme muku muče s postizanjem dogovora oko pitanja kopnene i morske granice. Realan problem naravno ne postoji, hrvatske granice utvrđene od strane Badinterove komisije nakon raspada bivše Jugoslavije vrlo su precizno i dokumentirano zapisane i tu nikakvog objektivnog prijepora nema. Ili ga ne bi trebalo biti. No, slovenska je politika nakon 2000. godine očito uvidjela kako su se Hrvatskoj zaista i dogodile promjene u smislu da su na vlast došli ljudi koji su na žalost pa čak i iza leđa hrvatske javnosti u stanju pregovarati o najvrjednijim nacionalnim interesima kao što je to državni teritorij. Od tada do danas pritisci Slovenije po tom pitanju eskaliraju, da bi svoj vrhunac doživjeli u prosincu 2008. kad je Slovenija iskoristila svoj položaj kako bi Hrvatsku blokirala u pregovorima za EU. Učinila je to usprkos činjenici da su se u kolovozu 2007. godine Sanader i Janša okvirno, iako neformalno uspjeli usuglasiti kako je i za jednu i za drugu stranu najbolja opcija sud u Haagu i međunarodno pravo.
Naime, Hrvatska je u nekoliko navrata predlagala i da se taj problem uputi na Međunarodni sud za pravo mora u Hamburgu, ali to su Slovenci rezolutno odbili, što je s njihove strane i razumljivo, jer bi time priznali da je upitna samo morska granica, a tu su hrvatski argumenti nepobitni. Ono što se pak dogodilo ovih dana, točnije u srijedu, moglo bi se ipak tumačiti kao jasna politička pljuska upućena Slovencima od strane europskih parlamentaraca.(mmb)- Detalji
O brojnim intervjuima koje je Miroslav Tuđman kao kandidat za
predsjednika Republike Hrvatske dao u susjednoj Bosni i Hercegovini već
smo opširno izvijestili prošli tjedan u prilogu "Reakcije u BiH na
stavove dr. Miroslava Tuđmana". Naravno, kao što je bilo i za
očekivati, u "velikim" hrvatskim medijima Miroslav Tuđman nije dobio
nikakav prostor, a zašto bi i bilo drugačije kada se već sama
informacija da će nastupiti u utrci za predsjednika Republike skriva od
javnosti već mjesecima. No, korak dalje otišla je Slobodna Dalmacija,
koja također nije izvijestila kakvo je rješenje Miroslav Tuđman
predložio za problem uporne majorizacije hrvatskog naroda u susjednoj
zemlji, ali je pozvala u goste Bakira Izetbegovića, potpredsjednika
Stranke demokratske akcije, da on hrvatskim čitateljima rastumači što
predlaže i kakvu politiku vodi Miroslav Tuđman. Svoju privrženost
Bakiru Izetbegoviću i njegovom političkom putu Slobodna Dalmacija
iskazala je posvetivši dvije stranice za intervju, preko kojih je onda
rastegnut golemi naslov "Bakir Izetbegović: I mladi Tuđman dijelio bi
Bosnu". Moramo priznati kako upravo fascinira tehnika manipuliranja
koju iskazuju pojedine redakcije, no valjda si ne mogu pomoći. Pa tako
ni ova - iz Dugopolja.(mm)
- Detalji
Što se suđenja hrvatskim generalima za Oluju u Haagu tiče i dalje se nastavljaju svjedočenja, gdje raznorazni «stručnjaci» više ili manje neargumentirano uporno raspravljaju o besmislenoj tezi Tužiteljstva o navodnom prekomjernom granatiranju Knina. Teorija je uopće sama po sebi poprilično jadna, tim više što tužitelji nikako da uspiju dokazati svoje SF teze, a kako i bi kad postoje snimke grada neposredno nakon završetka akcije koje dokazuju suprotno. U namjerama im nije pomogla ni potraga za imaginarnim topničkim dnevnicima koji su poslužili jedino i isključivo kao još jedan način da se hrvatsku poslušnu političku «elitu» još jednom dovede na rub živčanog sloma. Najnoviji u nizu «topnički vještak», Nizozemac Harry Konings u nastavku višednevnog svjedočenja osporavao je topničku taktiku HV-a 4. kolovoza 1995. godine, ocjenjujući da vrsta topničkog oružja i rizik od stradanja civila nisu bili razmjerni vrijednosti vojnih ciljeva u Kninu, tadašnjem uporištu pobunjenih Srba.
Kazao je kako topništvo možda i nije bilo pretjerano, ali ga nije trebalo biti uopće jer u gradu nije bilo gotovo nikakve obrane. Sipanje ovakvih bisera može značiti samo jedno, da Tužiteljstvo više nema apsolutno ništa čime bi moglo postići svoj cilj. Postavlja se pitanje kako jedan potpukovnik ili bilo tko drugi koga se kvalificira vojnim stručnjakom bilo koje vrste, uopće pri zdravoj svijesti može ovako nešto izjaviti, a da mu bar ne bude malo neugodno.(mmb)- Detalji
Kada je američki predsjednik Franklin D. Roosevelt stupio na predsjedničku dužnost usred Velike depresije 1933. godine, u prvih 100 dana svojeg predsjedništva započeo je ambiciozan zakonodavni program i na taj je način postavio letvicu na određenoj visini za svoje nasljednike. Vođen njegovim primjerom, novoizabrani američki predsjednik Barack Obama na svojoj prvoj tiskovnoj konferenciji nakon pobjede na izborima izjavio je da je njegov najveći prioritet uvjeriti Kongres da odmah djeluje po pitanju rješavanja niza ekonomskih problema, odnosno krize. Od prvog predsjednika SAD-a južnoafričkog porijekla, američki narod koji ga je velikom većinom izabrao, u situaciji teške gospodarske krize očekuje mnogo. No, ne radi se samo o Amerikancima, oči čitavog svijeta uperene su u njega s nadom neke nove ere i neke nove Amerike kao prve sile svijeta. No, hoće li Obama uspjeti opravdati očekivanja, teško je reći. Jer, ako je suditi prema njegovim prvim predsjedničkim «koracima», prognoze možda i nisu baš najoptimističnije. O čemu je zapravo riječ. Obama je organizacijom svoje svečane predsjedničke inauguracije pomalo negativno iznenadio svoje sunarodnjake. Naime, svečanosti vezane uz inauguraciju novog predsjednika će koštati oko 170 milijuna dolara, što je rekordna svota u američkoj povijesti. (mmb)- Detalji
U Hrvatskoj je u petak, 16. siječnja 2009. otvoreno najveće športsko
natjecanje do danas održano u Republici Hrvatskoj, Svjetsko rukometno
prvenstvo. Hrvatska država uložila je u organizaciju ne mala
financijska sredstva, izgrađene su prekrasne dvorane u Zagrebu, Splitu,
Zadru, Osijeku, Varaždinu i Poreču, za koje se nadamo da će poslije
prvenstva služiti svojoj svrsi, podizanju razine hrvatskog športa. Naša
sjajna rukometna reprezentacija od osamostaljenja osvojila je 2
olimpijska zlata, 1 svjetsko zlato, 2 svjetska srebra, 1 europsko
srebro, 1 europska bronca. Od tih odličja 4 ih je osvojio naraštaj
rukometaša koji velikim dijelom i danas igra za Hrvatsku, svjetsko i
olimpijsko zlato, te svjetsko i olimpijsko srebro. Niti u jednom športu
(s izuzetkom „malih“, tj. medijski daleko manje isticanih športova,
primjerice boćanja) Hrvati nisu imali ni približno takve uspjehe.
Dakle, ima sasvim dovoljno razloga za ponos Hrvata. Hrvati i jesu
ponosni, pune primjerice splitsku dvoranu do vrha i kad igramo protiv
Kuvajta ili Kube (koji bi kvalitetom teško mogli igrati u ne odveć
jakoj Prvoj hrvatskoj rukometnoj lizi).(djl)- Detalji
Neku večer sam za čitatelje međumrežnih stranica Hrvatskoga kulturnog vijeća analizirao Dnevnik HTV na obljetnicu međunarodnoga priznanja hrvatske države. Rekoh na svršetku teksta da sam jednim uhom čuo najavu (u istom poraznom Dnevniku) emisije u kojoj će se govoriti o ćirilici. Sutradan su mi otkrili da se radilo o «Pola ure kulture» koja je, dakle, emitirana 15. siječnja, na dan spomenute obljetnice, te mi je dostavljena i snimka. Dakle, «Pola ure kulture» i urednica Branka Kamenski nisu za rečeni dan mogli izabrati drugu temu, što držim običnom provokacijom, ali ne namjeravam samo tako prijeći preko tog besramnog izazivanja, to više što se radi o već godinu dana starom i stalnom rovarenju Pupovca i njegova kruga s ciljem da se srpska ćirilica uvede u hrvatske škole, makar i neobvezatno. To društvo ima poluge (u Ministarstvu kulture), ima utjecaja (u koaliciji su sa HDZ-om), ima simpatizere na javnoj televiziji koji će pripomoći da tema postane aktualnom. «Pola ure kulture» dobar je medij za takvu promidžbu, jer ta glupava emisija i postoji da bi relativizirala sve kulturne vrjednosti, a usput se bavi imponderabilijama, posve nezanimljivim hrvatskoj publici (pretplatnicima).(H.Hitrec)- Detalji
Datuma međunarodnoga priznanja moderne hrvatske države prisjetio se i Dnevnik Hrvatske televizije navečer 15. siječnja 2009. Što su djevojke i mladići rođeni 1992. mogli saznati iz emitirane reportaže? Da je Hrvatska u to vrijeme bila u ratu, što je točno. S kim je to vodila rat, ostalo bi iz spikerskoga teksta nepoznato, no na sreću je jedan umirovljeni general spomenuo vekosrpsku agresiju, te je situacija donekle razjašnjena. Drugi zaslužnik, koji je u vrijeme Drugoga svjetskog rata bio u partizanima, a u Domovinskom ratu se doista iskazao kao liječnik i organizator, rekao je mladim gledateljima da su se oni u svjetskom ratu borili protiv Nijemaca, a u Domovinskom ratu za svoju državu. Elegantno je prešutio tko je bio na drugoj strani u Domovinskom ratu. Osim nekoliko kadrova slavlja «na terenu», ostali dio teksta o hrvatskoj državi išao je preko snimaka praznoga Vladina stola i prazne sabornice. Zašto? Da se djevojkama i mladićima rođenima početkom devedesetih ne pokažu članovi tadašnje Vlade, zastupnici u Hrvatskom saboru u to vrijeme ili nedajbože predsjednik države, dr. Franjo Tuđman, te vojno vodstvo Republike Hrvatske. Ovako su momci i djevojke dobili dojam da je Hrvatska u trenutku priznanja bila posve obezglavljena, ili da su svi tadanji državni i vojni čelnici zločinci koje ne treba spominjati u jubilarnim zgodama, što je na crti Haaškoga suda.(H.Hitrec)
Potkategorije
H. Hitrec 1379
Ne zaboravimo 326
S. Barišić 35
M. Međimorec 100
Đ. Vidmarović 674
O. Barišić 336
D. Dijanović 793
D. Lovrić 282
N. Piskač 527
J. Novak 373
M. Bogović 28
O. Bašić 9
M. Ljubić 134
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 15. svibnja 1864. rođen Ante Trumbić
- 15. svibnja 1926. prvi put oglasio se Radio Zagreb
- 15. svibnja 1956. prvo emitiranje Televizije Zagreb
- 15. svibnja 1932. žandari ugušili mirni prosvjed u Senju
- 15. svibnja 1945. Dan spomena na žrtve Bleiburga i Križnog puta
- 15. svibnja 1992. na Vlašiću Srbi ubili 14 pripadnika HVO-a
- 16. svibnja 1840. umro Franjo Vlašić
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

