Detalji

Objavljeno: 16. siječnja 2009.

Prije desetak dana u puni pogon puštena je najveća solarna centrala na svijetu Amareleja, na jugu Portugala, u regiji Alentejo. Predstavlja to trijumf portugala u primjeni zadanih okvira, usvojenih u Europskom Parlamentu i iskazanih u Direktivi Vijeća Europe 2001/77/CE, kojima su se zemlje obvezale povećati udio obnovljivih energetskih izvora do 2010 god, u ukupnom iznosu 39% od godišnje potrošnje električne energije. U tehničkom smislu, proizvodnja električne energije central instalirane snage, u prvoj fazi 46 MW, a u drugoj fazi 2010 god. 62MW, zadovoljiti će potražnju30.000 domaćinstava i godišnje proizvesti 93 mil. KW/h. U izgradnju central uloženo je vrtoglavih 260 mil eura, prostire se na 250 hektara ii ma 2520 solarnih modula, svaki veličine 141 m2. Predviđeni vijek trajanja jest 25 godina. Portugal, vrlo sustavno i pažljivo planira svoju energetsku budućnost, u skladu s očekivanjima EU, ali, prije svega, duboko promišljenom dugoročnom energentskom strategijom, na temeljima nacionalnog interesa. Planira se instalacija, tijekom 2009. i 50.000 sustava tzv. mikro proizvođačkih sustava električne energije, uz tendenciju instaliranja sustava sunčevom energijom grijanja tople vode i u svim već izgrađenim kućama.(D.Tučkar)

Detalji

Objavljeno: 15. siječnja 2009.

Od početka Operacije Lijevano olovo 27. prosinca poginulo je 257, a ranjeno 1080 djece, dok humanitarne agencije strahuju da bi broj poginulih civila mogao još više narasti jer se borbe sele u gusto naseljene dijelove Gaze. Gotovo trećina od ukupno 689 žrtava najnovijih sukoba u pojasu Gaze čine djeca, govore podaci palestinskih liječnika, a citiraju ih kao vjerodostojna dužnosnici UN-a. Stradanje civila dramatično je poraslo od subote kada su izraelske snage, nakon tjedan dana zračnih napada, krenule u kopnenu ofenzivu protiv Hamasovih. U pojasu Gaze više nigdje nije sigurno, nema sigurnog skloništa od bombi. Granice su zatvorene, pa je ovo jedno od rijetkih sukoba od kojega civili ne mogu pobjeći, izjavio je Maxwell Gaylard, UN-ov koordinator za palestinski teritorij. A koliko je tamošnja situacija zapravo teška govori i podatak kako su u napadima stradale i karitativne ustanove, koje su do sad najviše zbrinjavale i pomagale stradalnicima. U izraelskom zračnom napadu uništena je jedna od šest Caritasovih zdravstvenih postaja u Gazi. Caritasov zdravstveni centar uništen je zajedno s kućama u dijelu Al Maghazi, a stanovništvo je već izbjeglo iz toga područja pa se pretpostavlja da nitko nije stradao - rekla je voditeljica jeruzalemskog Caritasa Claudette Habesh koja je zbog napada i službeno prosvjedovala kod izraelskih vlasti.(mmb, ika, gk)

Detalji

Objavljeno: 25. prosinca 2008.

Ususret Božiću, papa Benedikt XVI odaslao je još jednom poruku o tome kako prirodni zakoni koje proučavaju znanstvenici nisu suprotstavljena kategorija vjeri, već upravo obrnuto: "Ako nebesa, prema divnim riječima psalmiste, „slavu Božju kazuju" (Ps 19[18],2), prirodni zakoni, koje su nam tijekom stoljeća mnogi znanstvenici i znanstvenice pomogli sve bolje razumjeti, također su veliki poticaj na razmatranje sa zahvalnošću Gospodinovih djela." Ove riječi izgovorene su prigodom redovite podnevne molitve Anđelova pozdravljenja u nedjelju 21. prosinca 2008. i mogu se tumačiti kao dio nastojanja pape Benedikta XVI za zatvaranjem rascjepa pri kojem se vjera i znanost doživljavaju kao suprotnosti. Ovaj rascjep često je korišten kako bi se Katolička Crkva prikazala kao zastarjela institucija koju je suvremeno društvo utemeljeno na znanstvenim spoznajama pregazilo. No, kada se stvari postave kako ih postavlja papa Benedikt XVI, odnosno da prirodni zakoni na koje ljudi ne mogu utjecati proizlaze iz Gospodinovih djela, onda Katolička Crkva daje važan poticaj vjernicima prema znanstvenim istraživanjima kako bi doprinijeli dobrobiti svih.(mm)

Detalji

Objavljeno: 06. studenoga 2008.

Iako je često mišljenje da je američki "melting pot" uveo patriotizam bez obzira na etničku, političku i vjersko zaleđe pojedinaca, sličan onome koji zaziva i naš Predsjednik Vlade, za čitaoce našeg portala donosimo podatke iz izlaznih anketa New York Timesa za upravo završene predsjedničke izbore u Americi, koji relativiziraju tu sliku. Naši mediji su ovakve vrste podataka u pravilu zaobišli u skladu s lokalnim koncepcijom demokracije, koji se i na ovom primjeru bitno razlikuje od onog američkog.

Detalji

Objavljeno: 09. listopada 2008.

Prema riječima vodećih ljudi MMF-a, većina razvijenih zemalja svijeta trenutno se nalazi u fazi gospodarske stagnacije ili na rubu recesije, pa bi zakonodavci trebali zauzeti agresivniji stav kako bi se spriječila dublja gospodarska kriza. Dobro je poznata činjenica da kad god se počme izmicati tlo pod nogama velikih sila, najviše nastradaju, poslovično oni mali i slabiji. Male države često postaju žrtve većih, ali i siromašnijih susjeda zavidnih na njihovu uspjehu i željnih otimanja njihove imovine. Iako razmjeri krize koja je pogodila svjetsko tržište kapitala, točnije burze i banke, još uvijek nisu dovoljno poznati, odnosno ne može se sa sigurnošću ustvrditi je li ona na svom zalazu ili tek uzima maha, nije loše baciti pogled na trenutačno stanje te kakve posljedice ono ima, odnosno kakve se mogu očekivati, barem što se standarda života većine ljudi tiče.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 17. rujna 2008.

Broj pokazatelja krize u kojoj se nalaze zapadne zemlje svakim danom je sve veći. Možda se ova kriza najbolje vidi na primjeru Sjedinjenih američkim država, čija ekonomska i vojna, pa onda i politička moć svako malo trpi udarce koji su prije još desetak godina bili nezamislivi. Stanje u Južnoj Americi, gdje su dvije vlade odlučile otvoreno suprotstaviti američkim interesima, ili napetosti koje se razvijaju između Pakistana i SAD, jasno ukazuju kako moć SAD-a na mnogim mjestima zemaljske kugle slabi. Pridodamo li tu još napetosti s Rusijom, gdje se nikako ne može reći da se Rusija nalazi u podređenom položaju zbog europske ovisnosti o njezinim energentima - vidimo kako sve ono što su neki nezavisno analitičari kritizirali i upozoravali polako dolazi na naplatu. U nastavku prenosimo nekoliko zanimljivih tekstova, od kojih svaki iz svoje perspektive govori o tome da već živimo u vremenima u kojima je kriza Zapada nastupila.(mm)

Detalji

Objavljeno: 25. kolovoza 2008.

Iz tjednika Fokus donosimo komentar Domagoja Ante Petrića o tome kakve zapravo trenutna politička situacija, odnosno ruski napadi na Gruziju koji se uporno pokušavaju prikazati iz prizme odmazde za Kosovo, zapravo utječe na jačanje tenzija i takozvanoga hladnoga rata među državama na Balkanu. "Dobro ustoličena mreža KGB-a i KOS-a na visolim pozicijama u Zagrebu (odnosno mreža njihovih reformiranih organizacija), uopće ne dozvoljava građanima da razmišljaju o poziciji Hrvatske u cijelom tom razvoju zbivanja. Posebice se trude da javnost ne razmišlja o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i opasnostima koje su pred njima. Strateška važnost Dubrovnika, otoka i uopće Jadrana ne nalazi mjesta u javnim raspravama, a na vrhu naše tobožnje demokratske ''elite'' postoji nacionalna strategija u vezi s tim jadranskim pojasom. Mirno se promatra kako se tamo se mijenja geoekonomska slika u korist mafija i ruskih interesa. Nasuprot tome, opaža se agresivni porast provokacija protiv branitelja osnovnih ljudskih vrijednosti u društvu a isto tako dolazi do vrhunca kidanja veza Republike Hrvatskom s hrvatskom dijasporom na demokratskom Zapadu. Sve je to vidljiv preduvjet da se od Kavkaza prema Hrvatskoj otvore putevi stranim čimbenicima, eventualnoj agresiji s Istoka."(D.A.Petrić)

Detalji

Objavljeno: 13. kolovoza 2008.

Preteći zbivanja u Hrvatskoj stječe se dojam kako će naša zemlja jednom kada dostigne "europske standarde" preseliti na neki drugi planet gdje su svi jedni drugima partneri, a sukobi nisu mogući. Pa se zbog toga ne trebamo opterećivati prošlošću i išta učiti iz nje, kao što nam jednako tako ne treba ni vojska, osim nešto profesionalnih vojnika za misije u dalekom Afganistanu. Za razliku od stanja u Hrvatskoj, u Srbiji se još uvijek živi s nogama na zemlji i, štoviše, puno toga gleda iz vlastitog srpskog kuta. Primjerice, na stranicama Tanjuga može se trenutno naći anketa s pitanjem je li "agresija Gruzije na Južnu Osetiju inspirirana događajima na Kosovu i Metohiji i operacijom hrvatskih snaga "Oluja" u Krajini 1995. godine?". Približno 80% odgovora glasi - da. Treba podsjetiti kako je Južna Osetija dio Gruzije koji je uz pomoć Moskve 1991. proglasio nezavisnost, pa Tanjugovo pitanje jasno pokazuje kako se u Srbiji danas gleda na hrvatsko oslobođenje svoga teritorija 1995. - kao na agresiju. No, to se očigledno nikoga trenutno u Hrvatskoj ne tiče jer mi svoju sudbinu radije predajemo u ruke velikih, kao da Domovinski rat i suđenja u Haagu nisu pokazala po nebrojeni put što se od tih velikih može očekivati. A za to kako izgleda kada se veliki umiješaju nije samo Balkan odličan primjer, već i Kavkaz, što se može pročitati iz članka Marka Barišića koji je u nastavku prenesen iz Vjesnika.(mm)