Ususret Božiću, papa Benedikt XVI odaslao je još jednom poruku o tome kako prirodni zakoni koje proučavaju znanstvenici nisu suprotstavljena kategorija vjeri, već upravo obrnuto: "Ako nebesa, prema divnim riječima psalmiste, „slavu Božju kazuju" (Ps 19[18],2), prirodni zakoni, koje su nam tijekom stoljeća mnogi znanstvenici i znanstvenice pomogli sve bolje razumjeti, također su veliki poticaj na razmatranje sa zahvalnošću Gospodinovih djela." Ove riječi izgovorene su prigodom redovite podnevne molitve Anđelova pozdravljenja u nedjelju 21. prosinca 2008. i mogu se tumačiti kao dio nastojanja pape Benedikta XVI za zatvaranjem rascjepa pri kojem se vjera i znanost doživljavaju kao suprotnosti. Ovaj rascjep često je korišten kako bi se Katolička Crkva prikazala kao zastarjela institucija koju je suvremeno društvo utemeljeno na znanstvenim spoznajama pregazilo. No, kada se stvari postave kako ih postavlja papa Benedikt XVI, odnosno da prirodni zakoni na koje ljudi ne mogu utjecati proizlaze iz Gospodinovih djela, onda Katolička Crkva daje važan poticaj vjernicima prema znanstvenim istraživanjima kako bi doprinijeli dobrobiti svih.(mm) 

 

 

Papin nagovor uz molitvu Anđeo Gospodnji u nedjelju, 21. prosinca 2008. 

Draga braćo i sestre!

VatikanU evanđelju ove četvrte nedjelje došašća ponovno slušamo izvješće o Naviještenju (Lk 1,26-38), otajstvu kojeg se spominjemo svakoga dana moleći Angelus. Ta nam molitva daje ponovno doživjeti odlučujući trenutak u kojem je Bog zakucao na Marijino srce i, dobivši njezin pristanak, počeo uzimati ljudsko tijelo u njoj i od nje. Zborna molitva današnje mise je ista ona koja se moli na kraju molitve Anđeo Gospodnji i glasi ovako: „Milost svoju, molimo te, Gospodine, ulij u duše naše, da mi, koji smo po anđelovu navještenju spoznali utjelovljenje Krista, Sina tvoga, po muci njegovoj i križu k slavi uskrsnuća privedeni budemo". Svega par dana od svetkovine Božića, pozvani smo upraviti pogled na neizrecivo otajstvo koje je Marija čuvala devet mjeseci u svojem djevičanskom krilu: otajstvo Boga koji je postao čovjekom. To je prvi stožer otkupljenja. Drugi je Isusova smrt i uskrsnuće. Ta dva nerazdvojna stožera očituju jedan jedini Božji naum: spasiti čitavo čovječanstvo i cijelu njegovu povijest, sve do kraja, preuzimanjem na sebe tereta svega zla koje ga pritišće.

To otajstvo spasenja, pored povijesne, ima i jednu kozmičku dimenziju: Krist je sunce milosti koje, svojim svjetlom, „preobražava i užiže svemir u očekivanju" (liturgija). Sâma proslava Božića vezana je uz zimski solsticij, kada dani, na sjevernoj polutci, počinju biti duži. Kada smo već kod toga, možda nije svima poznato da je Trg Svetog Petra također jedan sunčani sat: sjena velikog obeliska, naime, pada na pločnik i spušta se prema fontani pod ovim prozorom te tako tvori svojevrsnu „kazaljku". Ovih je dana ta sjena najduža u godini. To nas podsjeća da su se znanja iz astronomije koristila za određivanje vremenâ za molitvu. Angelus se, primjerice, moli ujutro, u podne i navečer, a satovi su se namještali prema sunčanom satu, koji je u prošlosti služio upravo zato da bi se znalo kada je točno podne.

Činjenica da upravo danas, 21. prosinca, upravo u ovaj sat, pada zimski solsticij, pruža mi mogućnost pozdraviti sve one koji s različitog naslova sudjeluju u inicijativama koje će biti upriličene iduće 2009. godine koja je proglašena godinom astronomije povodom 400. obljetnice prvih teleskopskih promatranja Galilea Galileja. Među mojih prethodnicima časne uspomene bilo je i onih koji su njegovali tu znanost, poput Silvestra II., koji je astronomiju predavao, Grgura XIII., kojem dugujemo naš kalendar, i svetog Pija X., koji je znao graditi sunčane satove. Ako nebesa, prema divnim riječima psalmiste, „slavu Božju kazuju" (Ps 19[18],2), prirodni zakoni, koje su nam tijekom stoljećâ mnogi znanstvenici i znanstvenice pomogli sve bolje razumjeti, također su veliki poticaj na razmatranje sa zahvalnošću Gospodinovih djelâ.

Svrnimo sada ponovno svoj pogled na Mariju i Josipa, koji očekuju Isusovo rođenje, i naučimo od njih tajnu sabranosti kako bismo iskusili radost Božića. Pripravimo se prigrliti s vjerom Otkupitelja koji dolazi boraviti s nama, tu Riječ Božje ljubavi za ljude svih vremenâ. Angelus Domini…

KTA/IKA

 

Vezano: akademik Slaven Barišić - Vjera i znanost

{mxc}

Čet, 23-09-2021, 17:22:37

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.