Najveća solarna centrala na svijetu

 

Prije desetak dana u puni pogon puštena je najveća solarna centrala na svijetu Amareleja, na jugu Portugala, u regiji Alentejo. Predstavlja to trijumf portugala u primjeni zadanih okvira, usvojenih u Europskom Parlamentu i iskazanih u Direktivi Vijeća Europe 2001/77/CE, kojima su se zemlje obvezale povećati udio obnovljivih energetskih izvora do 2010 god, u ukupnom iznosu 39% od godišnje potrošnje električne energije. U tehničkom smislu, proizvodnja električne energije central instalirane snage, u prvoj fazi 46 MW, a u drugoj fazi 2010 god. 62MW, zadovoljiti će potražnju30.000 domaćinstava i godišnje proizvesti 93 mil. KW/h. U izgradnju central uloženo je vrtoglavih 260 mil eura, prostire se na 250 hektara ii ma 2520 solarnih modula, svaki veličine 141 m2. Predviđeni vijek trajanja jest 25 godina. Portugal, vrlo sustavno i pažljivo planira svoju energetsku budućnost, u skladu s očekivanjima EU, ali, prije svega, duboko promišljenom dugoročnom energentskom strategijom, na temeljima nacionalnog interesa.

Solarna centrala

Planira se instalacija, tijekom 2009. i 50.000 sustava tzv. mikro proizvođačkih sustava električne energije, uz tendenciju instaliranja sustava sunčevom energijom grijanja tople vode i u svim već izgrađenim kućama. Osim ogromne neposredne koristi, što će domaćinstva veliki dio svojih potreba za energijom sama zadovoljiti takovim sustavima, te u velikoj mjeri smanjiti pritisak na potražnju nafte (lož ulje), odnosno dobavljače električne energije, posredna je korist ogroman poticaj portugalskoj ekonomiji, proizvođačima solarne opreme. Razvija se cijeli niz novih obrta i produkata, neslućenih mogućnosti svjetskog plasmana opreme. Kao i uvijek, oni koji kasne, teško će pronaći “mjesto pod suncem”, bilo kao proizvođač bilo kao trgovac ili montažer opreme, u ovom području. Na slici 2. koja prikazuje potencijal iskorištavanja solarne energije u Europi, izdukumenta EU komisije što definira EU ciljeve u primjeni solarne energije, vidljivo je da se Hrvatska nalazi u području, koje je povoljno za instalaciju “solarnih uređaja”. Široj publici možda nije poznato, no cilj koji je EU postavila pred svoje članice jest, da se cijena proizvodnje električne energije iz solarnih izvora do 2015.g spusti na 0,15 eura/kWh!

Solarna centrala

Na žalost, hrvatskim političarima, i prošlogodišnja velika “financijska kriza”, prethođena naftnim cjenovnim šokovima tijekom 2008, varijacijama od 80$/barelu na 150, pa pad na 40ak, još uvijek nije otvorila oči, kako je to svjedočila i javna rasprava o programu razvoja energetike Hrvatske. Laiiku je jasno kako je cijena nafte špekulativno određivana od globalnih močnika i predstavljala je samo alat preraspodjele globalnih financijskih tijekova, pri čemu uvijek stradavaju “slabi i mali”, bolje rečeno nepripremljeni. U Hrvatskoj, političke garniture su desetljećima navikle da je budžetski deficit najlakše popuniti poreznim prihodima na potrošnju milijuna tona nafte, pa im ne pada napamet, poticati programe smanjenja potrošnje, ovog skupog i ekološki neprihvatljivog energenta.Pametna bi politička platforma odavno prepoznala dugoročni interes Hrvatske, jer istinski neovisna država, nastoji, prije svega stvoriti ili svesti na najmanju mjeru, energentsku neovisnost. Valjda nam primjer “plinskog rata” Ukrajine i Rusije, dovoljno jasno ilustrira što znači biti energetski ovisan! Stimuliranje primjene “solarne energije” može, u pametno postavljenom “političkom” okviru (zakonodavstvo i porezna politika), predstavljati Hrvatski “new deal”, koji će pokrenuti Hrvatsku. Ne samo istraživalačka “solarna” aktivnost, već prije svega privredna, poticaj kako velikim poslovnim subjektima, tako i malim obrtnicima, pokrenuti će Hrvatsku, jer danas je trenutak koji se ne bi, u svjetskim okvirima sagledano, trebao propustiti u pozicioniranju hrvatskih privrednih subjekata, na svjetskoj karti “solarnih” proizvođača, te cijele prateće industrije.

Damir Tučkar

{mxc}

Uto, 21-09-2021, 04:08:17

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.