Iz Hrvatskog slova donosimo razgovor Srećka Ilića s Linom Červarom, izbornikom hrvatske rukometne reprezentacije i istaknutim političkim djelatnikom. Izdvajamo: "Rukomet je u Hrvatskoj postao pokret, htio to netko priznati ili ne. I oni građani koji ne znaju puno o rukometu – a pišu mi – prepoznaju da je to više od igre – da je to duh mladosti, borbenosti te poštenja i srca. Intervju Pere Metličića je ljude dirnuo do suza kad je iz dubine rekao da igrajući za hrvatsku vrstu igra za domovinu i za svoju djecu. Savez je samo sugerirao da se polemika odvija poslije prvenstva, no ja nisam mogao birati vrijeme, napadači su ga odredili. Ja sam se samo branio. Valja naglasiti da nitko nema pravo na osobnu nesnošljivost i na isključivost da samo jedan čovjek nudi istinu; postoji riječ pluralizam mišljenja, uvijek su dvije strane medalje, nikada samo jedna".

 

 

Iz prošlotjednoga Hrvatskog slova prenosimo razgovor Zorana Vukmana s akademikom Ivanom Aralicom, članom Hrvatskoga kulturnog vijeća i jednim od najčitanijih hrvatskih pisaca, čija djela predstavljaju ne samo književni već i društveni događaj s određenim političkim konotacijama. Razgovor je vođen povodom izlaska Araličina novoga romana pod nazivom "Runolist" Izdvajamo: "Nema žalosnije figure od političara koji sjedne u stolicu i nakon četiri godine iz nje ode ne napravivši ništa vrijedno da ga se bar naredne četiri godine po nečemu pamti! Nema smješnije figure od političara koji je radni vijek proveo skačući sa stolice na stolicu i kad je otišao za sobom ostavio samo stolice polomljenih nožica! Nema gluplje figure od političara koji misli da će mu stolica dati pamet koju u glavi nije imao kad je na tu stolicu zasjeo! Nema većeg kukavice od političara koji očekuje da će, kad u stolicu zasjedne, postati hrabar! I nema veće grdobe od političara koji misli da će, bez stolice omražen, kad u stolicu sjedne, postati voljen! Mogao bih tako u nedogled i igra sa stolicama ne bi bila dovršena. Zato pokušajmo zaključiti: nema jadnije vlasti od vlasti koja, jednom ustoličena, vlada radi sjedenja u stolicama. Sve se to u «Runolistu» može, zabavljajući se, pročitati! A kamo ide naš Korokaim, s ovakvom posadom, to se može naslutiti, ali ostati bez nade se ne smije!"

 

 

Novi broja Glasa Koncila izvijestio je da je u prodaji "prva cjelovita studija o sustavnoj analizi katoličke religijske nastave u Hrvatskoj", autorice dr. sc. Ružice Razum s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Radi se o knjizi "Vjeronauk između tradicije i znakova vremena", koja na tristotinjak stranica raspravlja općenito pitanje školskoga religijskog obrazovanja, ali se i posebno osvrće na vjeronaučnu nastavu u Hrvatskoj. U uvodu knjige autorica je istaknula: "Danas postoje brojna i različita teorijska, znanstvena i stručna polazišta, stajališta i prijepori o naravi, obliku i opravdanosti religijskoga obrazovanja u školskom odgojno-obrazovnom sustavu... vjeronaučna nastava u Republici Hrvatskoj u proteklih petnaest godina doživjela je stanovite promjene. Zanimljivo je, međutim, da stručnjaci, osobito s područja religijske pedagogije i katehetike, nisu mnogo raspravljali, polemizirali, kritizirali, predlagali nove putove i ideje glede promjene i poboljšanja kvalitete vjeronaučne nastave i prakse... stoga držim da je vrijeme kritički se osvrnuti na učinjeno, odgovoriti na izazove te definirati nove smjernice i razvojne putove vjeronaučnoj nastavi u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu". U nastavku prenosimo razgovor s Ružicom Razum o reformi školskoga sustava. Iako je razgovor objavljen 2004. godine, zbog priroda teme nije nimalo izgubio na aktualnosti i zanimljivosti.

 

 

Iz Hrvatskoga slova donosimo razgovor autora Branimira Součeka sa Petrom Tyranom, glavnim urednikom gradišćanskih Hrvatskih novina, o trenutnom nezadovoljavajućem odnosu koji i država Hrvatska i Austrija imaju spram te nacionalne manjine, što je između ostaloga i jedan od uzroka konstantnog smanjenja njihovoga broja u drugoj polovini 20. stoljeća. Izdvajamo: "Da se sve razvijalo kao kod drugih naroda i oslanjajući se na prirodni natalitet i porast puka, od oko 150.000 tadašnjih doseljenika u današnja područja, gdje su živjeli i gdje dijelom i danas još žive gadišćanski Hrvati, danas bi ih trebalo biti oko jedan milijun. A ima ih u najboljem slučaju 65.000 u navedene četri susjedne zemlje. Paradoskalno je, ali za nas, nažalost, svakodnevica: ako država prepušta prije svega privatnim institucijama i obiteljima, da se same brinu o opstanku nacionalne manjine, onda to ne ide, jer one to jednostavno nisu u stanju".

 

 

Iz Hrvatskog slova donosimo razgovor s akademikom Josipom Pečarićem, redovitim sveučilišnim profesorom matematike na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i članom Upravnog odbora Hrvatskoga kulturnog vijeća. Na temu «odljeva mozgova» Pečarić je između ostaloga prokomentirao: "Ne mogu biti zadovoljan sa situacijom kod nas. Mi u matematici imamo više vrhunskih matematičara vani nego kod kuće. To je uvjetovano činjenicom da niz naših matematičara ide vani doktorirati, pa neki tamo i ostanu. S druge strane, ne mogu svi – zbog ovih ili onih razloga - ni otići vani. Tako mnogi talentirani matematičari ne uspiju postići ono što su objektivno mogli. Općenito mi se čini kako naše reforme školstva samo pospješuju trend «odljeva mozgova». Ali one i ne mogu biti uspješne sve dok se ne promijeni odnos cijelog društva prema školstvu. Najbolji primjer je Južna Koreja. Recimo samo u Pusanu (oko 4 milijuna stanovnika) ima 27 sveučilišta. Svi znamo kako ta zemlja ima najbržu stopu gospodarskog rasta. Iznenadilo me je kada sam doznao da mnoge kolege s znanstvenih prelaze na pedagoške fakultete".

 

 

Iz Hrvatskog slova donosimo razgovor s članom Hrvatskoga kulturnog vijeća Milanom Vukovićem, dr. iur., bivšim sucem Vrhovnoga suda i Ustavnoga suda u mirovini. Vuković između ostaloga je inicijator i pokretač nekoliko kulturnih manifestacija, a najnovija njegova inicijativa odnosi se na utemeljenje susreta Dr. Franjo Tuđman – Hrvati kroz povijest u Velikom Trgovišću, što je svakako bio i jedan od povoda za razgovor. Izdvajamo: "Sasvim slučajno došao sam do priloga: „Novosti s ljevice, ožujak 2007.“, na kojima je objavljeno „Otvoreno pismo gradonačelniku grada Zagreba gospodinu Milanu Bandiću i svima koji se zalažu za podizanje spomenika i imenovanje jednog od gradskih trgova po Franji Tuđmanu“. U tom pismu, pisanom, kako se navodi, 11. rujna 2006. godine, ističu se nevjerojatno užasne stvari o Prvom hrvatskom predsjedniku. Da se čovjek skameni kad to pročita. Normalan čovjek to jednostavno ne može zamisliti da se ovakvo nešto uopće može napisati o životu i djelu predsjednika dr. Tuđmana. I da danas u Hrvatskoj postoje takvi negatori povijesnih činjenica".

 

 

Obično se govori o dvoličnosti međunarodne zajednice u okolnostima kada proklamirana načela bivaju zaboravljena zbog političkih interesa. No, u slučaju opstruiranja povratka protjeranih Hrvata u Bosnu i Hercegovinu od strane predstavnika UNHCR-a, EU-a i OESS-a ne može se govoriti i nikakvoj dvoličnosti, već jedino o eklatantnom rasizmu. Naime, ne postoji ni jedan razlog politički naravi zbog kojeg se Hrvati ne bi trebali vratiti, primjerice, u Banja Luku i njezinu okolicu. Jednostavno, svojim povratkom ne mogu znatnije promijeniti etničku, pa onda ni političku sliku. No, i pored toga biskup Komarica u razgovoru koji prenosimo u nastavku svjedoči: "Nema još uvijek nikakve razrađene strategije za povratak Hrvata. Znam za veliki broj izravnog opstruiranja tog povratka od predstavnika UNHCR-a, EU-a, OESS-a, koji ne samo da nisu predviđali za bosanske Hrvate nikakav novac iz višegodišnjeg programa za povratak, a što su učinili za Bošnjake i Srbe, nego su i izravno sprječavali ostvarivanje već ugovorenih projekata zajedničkog povratka u jedno ili drugo selo." Zato ne bi bilo loše razmisliti da se spomenutim predstavnicima UNHCR-a, EU-a i OESS-a kupe odore s kukastim križevima, da se zna s kim imamo posla.(mm)

 

 

Iz tjednika Fokus, donosimo razgovor novinara Marijana Majstorovića s dr. Edwardom Slavkom Yambrusicem međunarodnim pravnim ekspertom, rođenim 1938. godine u Americi, a porijeklom iz Hrvatske, točnije iz okolice Garešnice. Njegova tvrtka AMCRO-INTERNATIONAL radi na području investicija, financijskih dogovora, arbitraža s ciljem da na neki način, kako kaže, napravi most između Amerike i Hrvatske, kako bi što više američkog kapitala došlo u Hrvatsku. Iz dugog i zanimljivog razgovora izdvajamo: "Hrvatski zemljopisni položaj upućuje na logičan zaključak da nitko razuman ne će biti protiv njezina integriranja u EU. S druge strane, s povijesnog gledišta odnosi između RH i SAD se vide kao dobri odnosi. Međutim, ti odnosi nisu praktično iskorišteni pogotovo u gospodarskom smislu, a da ne govorim o onom političkom. Hrvatska bi zaista morala razmotriti taj članak 98. čijom primjenom SAD od drugih zemalja traži zaštitu svojih državljana. Na žalost, Hrvatska se danas našla u situaciji da nije u stanju zaštititi svoje građane od nekih utjecaja izvana".