Filip David Iz sarajevskih Dana u dva nastavka donosimo dio intervjua beogradskog pisca židovskog podrijetla Filipa Davida. U samom uvodu David govori o Bosni, Sarajevu i stradanju svoje obitelji u nacističkim logorima za vrijeme Drugog svjetskog rata. Njegova je obitelj po očevoj liniji pripadala poljsko-židovskoj aristokraciji. Zbog vjerske nepodobnosti obitelj je neko vrijeme bila prisiljena živjeti u Izraelu, a kasnije su se vratili u Sarajevo gdje se Filipov otac pridružio partizanima. On i majka za vrijeme su se rata skrivali kod jedne obitelji u srijemskom selu, a neko su vrijeme proveli i u logoru. U prvom dijelu intervjua kojeg ovdje prenosimo David govori o izrazito naglašenom fenomenu srpskoga antisemitizma, kojeg srpska politika očito  dobro prikrivaprema inozemstvu, a koji godinama zagorčava život kako njemu tako i mnogim njegovim židovskim kolegama koji žive i rade u Srbiji. "Točno je da su Njemci u Srbiju donijeli nacističke zakone, ali je isto tako točno da je prikupljanje podataka o Židovima, hapšenja i deportacije vršila policija Dragog Jovanovića. Dio posla je obavljen prije Milana Nedića, ali su srpske okupacijske vlasti i kasnije revno sudjelovale u pothvatu deportacije i eliminacije židovskog stanovništva. Već 1940. uveden je numerus clausus za židovske učenike i studente, a to znači da se samo određen broj židovskih đaka mogao upisati na fakultete. Tako nešto je postojalo u Njemačkoj. Zaboravlja se da je već krajem 1941, prije službene odluke o rješavanju židovskog pitanja, iz Srbije odaslano obavještenje centrali Trećeg rajha u Berlin kako je već preko 90% srpskih Židova istrijebljeno. Najveći postotak u Europi!"
Add a comment Add a comment        
 

 
Miroslav TuđmanIz Večernjeg lista donosimo razgovor koji je urednik i kolumnist Milan Ivkošić vodio s dr. Miroslavom Tuđmanom. Intervju, objavljen u subotnjem prilogu Obzor, morao bi posebice biti zanimljiv našim čitateljima u inozemstvu jer se ne može pronaći u internetskom izdanju. Kandidat za predsjednika Hrvatske za Obzor otvoreno govori o etiketi desničara, ocu i detuđmanizaciji, "dogovorenom ratu", Mesiću, obavještajnoj zajednici, BiH, Haagu, EU i scenariju novog saveza na "zapadnom Balkanu". "Etikete "desničara" ili "ekstremnog desničara" dobili su posljednjih godina u pravilu oni koji su se suprotstavili rušenju i devastiranju državnih institucija. Vjerujem u ideale osobne i nacionalne slobode te socijalne pravde, ali za razliku od "ekstremnih ljevičara" ne smatram da je država zapreka ostvarenju socijalne pravde i ljudskih prava. U globalizacijskim procesima i kada je Hrvatska izložena ekspanziji stranih materijalnih interesa i interesima profita, nama treba snažna i poštena državna uprava koja će voditi brigu o nacionalnim interesima te o sigurnosti i pojedinaca i cijeloga društva. Zato će onaj kandidat koji uvjeri birače da će voditi računa o budućnosti svih sastavnica hrvatskog društva dobiti povjerenje biračkog tijela."
Add a comment Add a comment        
 

 
BiH biskupiS Portala Pincom.info prenosimo razgovor koji je Alenko Zornija obavio s pomoćnim biskupom vrhbosanskim mons. dr. Perom Sudarom, predsjednikom komisije «Justicia et pax» biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Kako je na našem Portalu ovoga vikenda bila aktualna rasprava u komentarima čitatelja vezana uz problematiku o kojoj biskup u ovome razgovoru govori, zanimljivo je pročitati njegova, kao i stajališta Crkve o pojedinim stavkama i događajima od sudbonosnoga značaja za hrvatski narod u BiH, a o kojima je otvoreno i bez ikakva okolišanja progovorio. Prije svega to su trenutni položaj Hrvata u BiH, Daytonski sporazum, izbori i pojedine trenutno vrlo aktualne teme koje zorno ocrtavaju u kojem se smjeru kreće politička situacija u BiH. Za Pincom.info biskup Sudar rekao je i ovo: «Nazovi hrvatski odgovor na ponudu da gradonačelnik Sarajeva, gdje ništa ne značimo bude Hrvat, a Mostara, gdje još nešto značimo bude Bošnjak, pokazuje istinitost izreke da pojedinci i zajednice samo rijetko propadaju bez vlastite krivnje».(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Miroslav TuđmanIz tjednika Fokus donosimo opsežan i vrlo zanimljiv razgovor s prof. dr. Miroslavom Tuđmanom. Razgovor možda najbolje do sada razotkriva dvoličnost aktualne politike u odnosu na posljednja ubojstva, i put kojim je nakon posljednjih događaja Hrvatska krenula bez da javnost o tome puno zna ili sluti. Ipak,  Tuđman ima i jasan odgovor za budućnost: "Ni hrvatsko društvo, ni hrvatski narod ne će pristati na "policijsku državu". Demokratski procesi su toliko napredovali da to nije realno. Međutim, cijena je demokracije i da povremeno imamo nesposobne garniture na vlasti pa zato plaćamo danak uništenom sustavu nacionalne sigurnosti. Bez nove strategije kako vanjske tako i unutarnje politike ne će biti moguće obnoviti i organizirati djelotvorni sustav nacionalne sigurnosti. Do bitnih promjena može doći tek nakon predsjedničkih i parlamentarnih izbora, a do tada ćemo slušati kako će "profesionalci" raditi "po pravilima struke"." (mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Drago ŠtambukIz Hrvatskoga slova prenosimo razgovor s Dragutinom Štambukom, liječnikom, književnikom i veleposlanikom. Od 1991. predstavljao je Republiku Hrvatsku u Velikoj Britaniji, od 1995. veleposlanik je RH u Indiji i Šri Lanki, a od 1998. do 2000. u Egiptu i u većem broju arapskih država (Sudan, Jordan, Kuvajt, Libanon, Katar, Jemen). Od 2005. veleposlanik je u Japanu i Republici Koreji. Dobitnik je nagrade "Dragutin Tadijanović" koju dodjeljuje Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. "Dok su neki drugi, i ranije, rabili tzv. narječja hrvatskoga jezika eda bi razbijali hrvatski književni standard i tako ga oslabili, ja sam htio upravo suprotno - uporabom čakavice i kajkavice obogatiti, oplemeniti i ojačati taj isti standardni štokavski jezik. Rođen sam kao čakavac na otoku Braču i ne mogu pristati na to da čakavski, jezik oca hrvatske književnosti, velikoga Marka Marulića, bude tretiran kao jezični rukavac ili narječje. Velika leksička zaliha koju sobom nose čakavica i kajkavica, te literatura na ovim hrvatskim jezicima, blago je kojega se niti veći narodi ne bi odrekli, a zašto bi onda i mi. Upravo ta jezična zaliha i razlika ona je koja čini hrvatski dodatno i naglašeno drukčijim od srpskoga štokavskoga. Odrekavši se u prošlosti, naivno i diletantski, svoje jezične differetiae specificae, pristali smo i na odricanje od svoje političke razlike. Zato nije niti čudo da je pitanje jezika u Hrvatskoj bilo i te kako politički intonirano pitanje."
Add a comment Add a comment        
 

 
GregurevićIz Hrvatskog sklova donosimo razgovor Ante Marinčića s Ivom Gregurevićem, legendom hrvatskog glumišta i osnivačem dana hrvatskoga filma u Orašju koji će se ove godine održati po trinaesti put. "Već petu godinu, u suradnji s ministarstvom, radim jedan projekt po školama koji se zove „Život može biti lijep“ o štetnosti droge. Sve su predstave besplatne. Imam odigrati još dosta predstava tijekom ove godine, osnovne i srednje škole. Zadovoljan sam jer to ide dosta uspješno. Na žalost, to novinarima nije zanimljivo pa ne prate. Da je taj edukativno-umjetnički projekt u Americi, vjerojatno bih dobio zrakoplov, da obi`em što više škola. Ovdje, na žalost, nije tako, o ovom projektu gotovo ni riječi. Primjerice, zove me nedavno jedna novinarka, i pita što sad radim. Kažem joj za taj projekat o štetnosti droge. Ma ne zanima me to, kaže mi, zanima me nešto konkretno. Pa kako to nije konkretno, to je najbitnije. Dobro, onda ne ćemo ništa napisati, odgovori mi."
Add a comment Add a comment        
 

 
VjeronaukIz Katoličkog tjednika prenosimo razgovor s mon. Petrom Jukićem, pročelnikom Katehetskog ureda Vrhbosanske nadbiskupije, o vjeronauku u školama. Iako se dio odgovora specifičan za satnje u Bosni i Hercegovini, postoje i mnoge dodirne točke s temom vjeronauka u školama u Republici Hrvatskoj. Na pitanje o vjeroučiteljima-laicima i svećenicima, mon. Petar Jukić između ostaloga je odgovorio: "Najbolje je rješenje gdje su laici, redovnice i svećenici aktivni i u župnoj katehezi i vjeronauku i u školi. U praksi se ipak događa da su laici sve više angažirani u školskom vjeronauku, a svećenici i redovnice u župnoj katehezi. Ali razlozi nisu u tome što bi jedni ili drugi bili prikladniji za školski ili župnu katehezu. Razlozi su prvenstveno u nedostatku broja svećenika. Radi svojih obimnih župničkih i svećeničkih poslova i pastoralne zauzetosti u župi, župnici se i župni vikari ne mogu u cijelosti posvetiti vjeronauku u školi. Na primjer, svećenik mora izostaviti ili u polovici napustiti školski sat i otići opremiti bolesnika... To je razumljivo i opravdano, ali svejedno školska nastava u takvim i sličnim slučajevima gubi i školski red trpi."
Add a comment Add a comment        
 

 
Komšić Iz Večernjega lista prenosimo razgovor s hrvatskim članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem koji se zadnjih tjedana našao u središtu pozornosti domaće javnosti nakon što je otvoreno upozorio na neodgovarajuću zastupljenost Hrvata u sjedištu BiH diplomacije. U razgovoru za Večernjak Komšić otkriva kako sličnih problema ima i u području obrane, za koju je također mjerodavno Predsjedništvo BiH. Imajući na umu kako je Željko Komšić na mjesto predstavnika hrvatskog naroda u predsjedništvu BiH došao glasovima bošnjaka-muslimana, pomalo je ironično što je on gotovo jedini političar koji se trenutno javno bori za opstanak Hrvata u političkom životu susjedne zemlje. Cijeli razgovor sa Željkom Komšićem jasno pokazuje kako su BiH na snazi one iste podjele kao i prije početka rata, i kako dvije jače strane (bošnjačka i srpska) vuku svaka na svoju stranu neovisno o posljedicama. Što će se iz toga izroditi ostaje vidjeti, ali bez nazočnosti stranih vojnih snaga teško je vjerovati kako političke napetosti ne bi eskalirale trenutno u novi rat. Toliko o uspjehu međunarodne zajednice i njezinih visokih predstavnika.
Add a comment Add a comment        
 

 
kardinal PuljićSarajevski magazin "Dani" od 22. kolovoza objavio je intervju koji je s nadbiskupom metropolitom vrhbosanskim kardinalom Vinkom Puljićem vodila glavna i odgovorna urednica g. Vildana Selimbegović. Intervju je prenijela  Katolička informativna agencija Biskupske konferencije BiH, a u njemu se govori o vrlo teškom položaju hrvatskog naroda u susjednoj zemlji, ali i o općem lošem stanju kojem svoj obol daju i međunarodni predstavnici. Na temu trećeg ihrvatskoga entiteta kardinal je rekao: "Ako se na taj način želi naći rješenje jednakopravnosti, onda je potreban novi Dayton kako bi se od cijele BiH napravila tri entiteta, a ne da se samo od Federacije naprave dva entiteta. Treba jasno reći da sva tri naroda trebaju imati mehanizam zaštite jednakih prava. Ne odlučujem o tome, ali sam protiv svakog rješenja koje bi bilo na štetu drugoga. Jasno je da ni jedna politika, što je postigla ne daje, ako ne mora. Često je to postignuto na račun drugoga bilo silom (oružjem) bilo preglasavanjem. Ispada danas da nije važno i korisno koliko znaš nego koga poznaješ odnosno tko će stati na tvoju stranu kako bi postigao ono što želiš bez obzira je li to pravedno ili nije".
Add a comment Add a comment        
Čet, 15-05-2025, 03:03:21

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.