Detalji

Objavljeno: 12. svibnja 2007.

Iz Glasa Koncila koji će izaći 13. svibnja prenosimo razgovor s dr. Vladimirom Geigerom  iz Hrvatskoga instituta za povijest, voditeljem znanstvenog projekta "Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću". Dr. Geiger posebno istražuje povijest i sudbinu hrvatskih Nijemaca te partizansku i komunističku represiju i zločine u Hrvatskoj potkraj Drugoga svjetskog rata i u neposrednom poraću. Kao znanstvenik, istražitelj, objavio je brojne radove i sudjelovao na mnogim međunarodnim skupovima o žrtvama Drugoga svjetskog rata i poraća. U podužem i vrlo zanimljivom tazgovoru dr. Geiger govori o dosadašnjim istraživanjima i problemima vezanim za njih.

Detalji

Objavljeno: 08. svibnja 2007.

Iz Hrvatskoga lista prenosimo ispovijest Velibora Bračića koji je preživio srpsko zatočeništvo tokom Domovinskog rata u kninskom zatvoru, kao jednog od ključnih svjedoka protiv Dragana Vasiljkovića (kapetana Dragana). Bračić je nakon zarobljavanja u lipnju 1991. prebačen u zatvor na kninsku tvrđavu, pri čemu se nad njim iživljavao i kapetan Dragan za kojeg kaže: "Ne samo da nije spriječio torture koje su činili njegovi ljudi, nego je i sam u njima sudjelovao". Što se tiče iskustava s hrvatskim pravosuđem Bračić svjedoči o diletantizmu na koji je naišao petnaestak godina kasnije: "Prije neko vremena smo jedan moj prijatelj i ja u Zagrebu sjedili sa suprugom ministrice Vesne Škare Ožbolt. Tada se aktualizirao slučaj hrvatskoga zahtjeva za izručenjem kapetana Dragana, a on sam iz Australije je preko novina bahato poručivao ministrici da će doći u Zagreb ako mu ministrica Ožbolt kupi povratnu kartu. Komentirajući sve to, ministričinu mužu sam tada rekao kako sam bio na tvrđavi zatvoren i da je kapetan Dragan baš mene tukao, naravno, ne samo mene nego i ostale. A gospodin Ožbolt je prije toga spomenuo kako ministrica, njegova supruga, nema baš nekih dokaza ni svjedočenja protiv kapetana Dragana.".

Detalji

Objavljeno: 28. travnja 2007.

Iz Hrvatskoga slova (broj 626) prenosimo razgovor s Tomicom Sertićem, vijećnikom općine Udbina. On opisuje sudbinu Udbinjana koji su 1942. morali pobjeći iz svojih domova pred naletom "partizana". Kao rezultat tog naleta većina hrvatskog stanovništva izbjegla je iz Udbine, čime je u potpunosti izmijenjena nacionalna struktura Udbine kao hrvatskog mjesta. Pojedinci koji su se poslije progona iz 1942. godine pokušali vratiti bili su zatvarani, mučeni i na kraju osuđeni kao "narodni neprijatelji", bez obzira radilo se o starim nemoćnim osobama, svećenicima ili pak bilo kom drugom. Danas, Tomica Sertić traži "povrat dostojanstava i prava za Udbinjane koji su 1942. protjerani bez prava na povratak". No, pravda će se teško dostići kada su današnje političke okolnosti, kako svjedoči Sertić, u nekim segmentima slične onima za i poslije drugog svjetskog rata: "Hrvati ne participiraju u izvršnoj vlasti općine Udbina. To je jedino mjesto gdje većina stanovnika ne sudjeluje u izvršnoj vlasti... Lakše Hrvatica postane dopredsjednica Vlade Srbije negoli Hrvat uđe u izvršnu vlast na Udbini."

Detalji

Objavljeno: 13. travnja 2007.

Prenosimo i Hrvatskog slova (broj 624) razgovor s novim varaždinskim biskupom om koji je ustoličen u subotu 31. ožujka u varaždinskoj katedrali. U otvorenom razgovoru biskup Mrzljak dotaknuo se i problema s hrvatskim medijima o kojima smo već puno puta pisali na našem portalu. Izdvajamo: "Ne znam bi li bila potrebna katolička televizija. Ako postoji 90 posto deklariranih katolika onda bi javna televizija, koju najviše plaćaju katolici, trebala biti u neku ruku "katolička", to znači da promovira vrijednosti kršćanstva, a ne da bude destruktivna... Ima nekih koji jednostavno vole biti u medijima. Vidi se koga mediji pozivaju iz naših redova. Imamo vrlih intelektualaca u Crkvi, doktora, profesora teologije, ali zašto se pozivaju samo neki to je pitanje. ".

Detalji

Objavljeno: 03. travnja 2007.

Iz opširnog razgovora s Marijom Peakić Mikuljan koji ovdje donosimo može se saznati iz prve ruke kako je čistkama na HTV-u naša nacionalna televizijska kuća postala politički servis ideološkom obrascu koji nema puno dodira s mišljenjem i željama većine hrvatskih građana. Pojedinosti vezane uz ove čistke, koje iznosi Marija Peakić Mikuljan, imaju i dokumentarnu vrijednost zbog niza podataka kojima je ona opisala zbivanja nakon izbora 2000. godine, pri čemu su novinari koje smo bili navikli gledati na HRT-u odjednom nestali. Kriterij po kojem su se čistke provodile nije bio vezan uz stranačku pripadnost, već uz odnos prema hrvatskoj državotvornosti: "Točnije rečeno, pokazalo se da to nije bilo stranačko pitanje i nisu stradavali samo članovi HDZ-a. Stradali su, stradavali su i čvrsto stojim na tome da i danas stradavaju svi ljudi koji su se borili za hrvatsku državu, koji su podupirali njezino jačanje i razvitak i borili se za njezinu afirmaciju i ugled u svijetu.".

Detalji

Objavljeno: 01. travnja 2007.

Prenosimo jedno poglavlje knjige dr. Zadravka Tomca "Moj obračun s KGB-om, Komunizmom-Globalizmom-Bezboštvom". Poglavlje je posvećeno Europskoj uniji, i u njemu dr. Zdravko Tomac argumentirano opisuje stvarni izgled "raja", kojeg će i Hrvatska biti dio ukoliko pristupi toj "naddržavi". Sami pregovori o ulasku Hrvatske u EU su neustavni, jer Ustav RH izričito određuje: "suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv", dok u prijedlogu novog Ustava EU piše: "Ovim se ustavom osniva Europska unija, na koju države prenose nadležnost za postizanje svojih zajedničkih ciljeva" . Koncepcijom Europske unije stvara se nadnacionalna država, centralizirana i visokobirokratizirana, u kojoj glavnu riječ imaju velike države koje nameću svoje interese drugima. Male države gube svoj suverenitet, a da njihov glas unutar EU-a nema odjeka, odnosno postaju pijuni u rukama velikih. Sve se to togađa  pod plaštom demokracije, a zapravo sliči na "novi oblik komunizma" s kojim se pokušava ostvariti "stara sovjetska komunistička težnja o ograničenom suverenitetu država".

Detalji

Objavljeno: 29. ožujka 2007.

Iz Hrvatskog slova prenosimo razgovor s povjesnikom dr. Mitjom Ferencom koji vodi projekt "Evidentiranje skrivenih grobišta u Republici Sloveniji". Ovaj projekt započelo je još 1990. godine, ali su aktivnosti vrlo brzo prekinute. Intenzivniji rad nastavljen je tek 2001. godine, a do sada je popisano više od 500 lokacija s masovnim grobnicama, od kojih je 100 s hrvatskim žrtvama. Da bi hrvatske žrtve bile dostojno zbrinute, odnosno da bi svaka žrtva dobila svoj grob, potrebna je suradnja između Hrvatske i Slovenije. No, do te suradnje još nije došlo, a jedna od posljedica toga je da "su u skladištu Instituta za sudsku medicinu pune kutije s vjerojatnim posmrtnim ostacima hrvatskih državljana". Nama u Hrvatskoj preostaje samo čekati da trenutna ili neka buduća hrvatska vlada konačno potpiše sporazum koji bi doveo do zajedničke suradnje između slovenske i hrvatske strane, što bi omogućilo otkrivanje i identifikaciju hrvatskih žrtava smaknutih nakon 2. svjetskog rata.

Detalji

Objavljeno: 26. ožujka 2007.

Novi list je 18. ožujka 2007. objavio razgovor s Miloradom Pupovcem u kojem se ponajviše govorilo o SDSS-ovoj ulozi u koaliciji s HDZ-om na državnoj razini, i općenito kako Pupovac vidi ulogu SDSS-a u vlasti sada, odnosno u budućnosti. Tako smo saznali kako bi SDSS i ostali predstavnici manjina rado imali jednog člana vlade, i da su ministarstvo gospodarstva ili kulture ona u kojima bi "predstavnici manjina htjeli imati jaču ulogu". Dio razgovora koji je pobudio našu posebnu pažnju odnosi se na pitanje da li bi u Hrvatskom saboru trebalo postaviti bistu prvog predsjednika RH Franje Tuđmana. Pupovac odgovara: "Postoje neki vredniji ljudi i političari nego Tuđman čijih bista još nema u Saboru. Recimo, nema nikakvog razloga zašto se tamo već nije našla bista Nikole Tesle ili nekih srpskih političara s kraja 19. i početka 20. stoljeća poput Svetozara Pribičevića.".