Detalji

Objavljeno: 16. lipnja 2011.

Premijerki Kosor puna su patetična usta branitelja. Preko njihove krvi i kostiju, u čemu svakako nije jedina, izgradila je velik dio svoga imidža i političkog kapitala. Sada bi njihova prava zaštitila i Ustavom. No ova provincijalna euforija oko zaključenja pregovora s EU pokazuje Kosoričino drugo lice s obzirom na branitelje, baš kao što je uhićenje Ante Gotovine pokazalo drugo Sanaderovo od onog zajapurenog sa splitske rive. Tako će Kosorica istovremeno za unutarnju uporabu drviti o ustavnoj zaštiti branitelja, dok će u Londonu pri posjetu britanskom premijeru Cameronu glatko obećati daljnje progone hrvatskih branitelja. Mediji o tome ni retka.(I.Šola,GS)

Detalji

Objavljeno: 15. lipnja 2011.

Nekoliko sam puta napisao da ću glasovati za ulazak u EU. Zašto? Prvo, mogao bih, rezignirajući, reći – kad smo već europska kolonija, neka se to formalizira. Drugo – povijesno tamo pripadamo, otiđimo s Balkana. I treće – živim u nadi da će se jednoga dana u Hrvatskoj pojaviti suverena vlast, kad će i naše europejstvo i naša pozicija u EU biti suvereni. Jer, i do ulaska u EU i poslije, i uvijek, bit će nam onako kakvo vodstvo imamo. (M.Ivkošić,VL)

Detalji

Objavljeno: 12. lipnja 2011.

Ako je papa Benedikt XVI. u svom posjetu Hrvatskoj izrekao poruke koje se mogu svesti u četiri sveobuhvatna pojma (Europska unija - tradicionalna obitelj - budućnost u mladima - čistoća savjesti), onda oni kao cjelina mogu vrlo lako poslužiti kao koordinate za navođenje na političkoj sceni. Svaka Benediktova teza za sebe ima težinu i značenje, ali zajedno stvaraju jedinstvenu socijalnu i političku platformu koja, gledano, primjerice, očima hrvatskih katolika i same Katoličke crkve, može imati i te kako jasne konture tzv. trećeg puta na političkoj sceni.(D.Pavičić,VL)

Detalji

Objavljeno: 11. lipnja 2011.

Pohod, kako apostolski tako i državnički, pape Benedikta XVI. nadmašio je sva očekivanja i pobudio nove nade za boljitak i napredak i Katoličke Crkve u Hrvatskoj i svih građana kao i same Republike Hrvatske. I sam pohod i poruke, osobito one koje se tiču odnosa tzv. velikoga svijeta prema maloj Hrvatskoj, dragocjeno su služenje i općemu dobru hrvatskoga naroda ali i naroda udruženih u Europsku Uniju te doprinos boljitku čitavoga čovječanstva. Papino višekratno podsjećanje da je Hrvatska dio Europe, štoviše - kako je rekao u zrakoplovu novinarima - Srednje Europe, iznimno je važna poruka svima onima koji imaju drugačije planove s Hrvatskom i kojima su vlastiti interesi važniji od istine i pravednosti. Štoviše, zauzimanje je to i za ispravljanje nepravde koja uz ostalo obuhvaća i falsificiranje pravoga i stvarnoga lica hrvatskoga naroda i Katoličke Crkve u njemu.(I.Miklenić,GK)

Detalji

Objavljeno: 08. lipnja 2011.

Na hipodromu je na misi bilo deset tisuća puta (dakle milijun posto!) više ljudi nego na Cvjetnom trgu na prosvjedu protiv papinog dolaska. Ali zastupljenost bučnih „poreznih obveznika" koji su cjepidlačili oko troškova posjeta u medijima je bila nerazmjerno veća. Zašto se ti isti ne oglašavaju npr. o činjenici da je Hrvatski audiovizualni centar prije par mjeseci dao tri i pol milijuna kuna poreznih obveznika za novi film bosanske redateljice Jasmile Žbanić, koji u Sarajevu na sličnom natječaju nije dobio ni pfeninga, i kojeg će izgledno pogledati šačica ljudi, koji će za to još morati platiti i kino ulaznicu? Ako je država dala za papin posjet samo dvostruko više nego za jedan, u osnovi, inozemni film, bi li se dežurni štediše, uzevši u obzir koliki postotak poreznih obveznika taj film zanima, iz protesta trebali samospaliti ispred HAVC-a?(N.Raspudić,Komentar.hr)

Detalji

Objavljeno: 04. lipnja 2011.

Premda to nije bilo ni u kojem planu dok se pregovaralo o Papinu pohodu Hrvatskoj, haška presuda hrvatskim generalima 15. travnja - koja je, kao što je opće poznato, izazvala golemo jednodušno nezadovoljstvo, razočaranje i novu ranu većini pripadnika hrvatskoga naroda i Katoličke Crkve u Hrvatskoj - dala je još jednu novu dimenziju tom pastoralnom i državnom pohodu. Hrvatski nadbiskupi, članovi Stalnoga vijeća HBK-a, u svojoj poruci pred Papin pohod doslovno su istaknuli: »Sveti otac Benedikt XVI, poglavar Katoličke Crkve, vrhovni autoritet suvremenoga čovječanstva, dolazi nama Hrvatima u vremenu kad je povrijeđeno dostojanstvo našega naroda da bi nas ojačao u vjeri u Boga, apsolutnoga gospodara povijesti.« Premda nitko u Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj i ne pomišlja da bi papa Benedikt XVI. trebao javno zauzimati stav o toj nepravednoj prvostupanjskoj haškoj presudi, sam njegov dolazak u Hrvatsku potvrda je neokrnjenoga dostojanstva hrvatskoga naroda - bez obzira na presudu o tobožnjem »zajedničkom zločinačkom pothvatu« koji - koliko se to god pokušavalo kamuflirati - ipak neopravdano baca sjenu na sve hrvatske branitelje i na čitav hrvatski narod.(I.Miklenić,GK)

Detalji

Objavljeno: 31. svibnja 2011.

Hrvatska je trenutačno zaokupljena srbijanskom farsom oko uhićenja Ratka Mladića. Ona je dobro došla domaćim majstorima političke kuhinje kako bi se pozornost javnosti barem malo odmaknula od najnovijih domaćih političkih farsa. No ne za dugo. Jer najnovija farsa tek dobiva zaplet, u Saboru i vrhu države. A krenula je od neuobičajene kavice bivših potpredsjednika vlada zaduženih za gospodarstvo, Slavka Linića i Damira Polančeca, dojučerašnjih ljutih protivnika, a današnjih velikih saveznika. Već samo kasnije banaliziranje te kave, kako je to nešto uobičajeno, postalo je sumnjivo. Jer Linić i Polančec sigurno se nisu našli kako bi jedan drugomu tepali i prijateljevali. Zato što prijatelji nisu bili. Posebice kad se zna da je jedan od majstora kuhinje Anto Nobilo, a Polančec je postao samo lutka u toj farsi koja traži zadnju slamku spasa. (Z.Despot,VL)

Detalji

Objavljeno: 29. svibnja 2011.

Budući da nitko ne poriče činjenicu da su tijekom i nakon „Oluje" pojedinci na hrvatskoj strani počinili ubojstva i zapalili dio imovine srpskih građana u RH, na predavanju u Splitu 20. svibnja ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata dr. sc. Ante Nazor postavio je pitanje zašto se uporno preuveličavaju ili neprecizno iznose podaci o ubijenim civilma i zapaljenoj imovini srpskih građana u „Oluji". Na temelju raščlambe dokumenata UN-a i brojeva navedenih u njima prema različitim kriterijima, na predavanju je iznesen zaključak da je broj od „22.000 zapaljenih kuća", koji u svojoj knjizi „Vojna operacija 'Oluja' i poslije" navodi HHO i koji se javnosti nameće kao nedvojben, zapravo najmanje za polovicu uveličan. Dakako, spomenutom raščlambom ne želi se prikriti činjenica da su pojedinci na hrvatskoj strani zapalili dio imovine izbjeglih srpskih građana (uostalom na hrvatskim sudovima procesuiran je veliko broj slučajeva paljenja i pljačke vezane uz „Oluju") nego ukazati na netočno i neobjektivno informiranje. (Z.Despot, vecernji.blog)