Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

Gvozdansko - Misa

Hodočašće u Gvozdansko - Tamo gdje su Hrvati istrijebljeni

Sij 15, 2012
Kako smo najavljivali, danas je održan treći po redu hodočasnički spomen-pohod u Gvozdansko. Svetu misu predvodio je član Upravnog odbora HKV-a mons. dr. Mile Bogović. Dok pripremamo širi prilog o događaju, ovom prilikom objavljujemo kratku reportažu u slikama koja dočarava posebnu atmosferu s mjesta gdje su Hrvati…
0-Humac-galerija

Reportaža: Galerija franjevačkog samostana svetog Ante Padovanskog na Humcu

Ruj 28, 2009
Glavni motiv stvaranja i izlaganja zbirke od 300 umjetnina u Galeriji franjevačkog samostana na Humcu „jest davanje značaja ženi, majci, produbljenje smisla majčinstva, prijenosa ljudskog života po Stvoriteljevu planu, kao i samog života - vrijednosti koje u naše vrijeme doživljavaju dekadenciju bez presedana“. Stalni…
Žaba

Stanovnike Vlaške ulice muči kreketanje žaba

Ruj 26, 2011
Stanovnici Vlaške ulice u Zagrebu predali su Gradskom poglavarstvu peticiju kojom mole da se riješi problem sa žabama, jer ih "kreketanje nebrojenih žabah, kojim jedini stan je u toj bari, neugodno muči." (1870.) Uvjereni smo da bi današnji stanovnici Vlaške, jedne od najstarijih ulica grada Zagreba, koja se spušta s…
0 Marija Braut

Povodom smrti Marije Braut - podsjetnik na njezimu zadnju izložbu

Srp 27, 2014
U povodu 85. rođendana jedne od najznačajnijih fotografkinja u povijesti hrvatske umjetničke fotografije otvorena je jučer izložba "Nepoznati Zagreb Marije Braut". U Umjetničkom paviljonu u Zagrebu izloženo je stotinjak crno-bijelih fotografija koje prikazuju grad Zagreb iz davnih dana, kakav pamte samo starije…
07-_zg_katedrala.jpg

Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (4/5)

Stu 25, 2008
Zagrebačka je katedrala u jedno doba imala čak šezdesetak oltara, a velik drveni glavni oltar u svetištu, tzv. Ackermanov oltar iz 1632., bio je najveći barokni oltar, kakvog nisu imali ni u Italiji, Austriji i Mađarskoj. U preostala dva nastavka reportaže upoznat ćemo unutarnjost katedrale.(Lj. Škrinjar)
0-Gracisce

Reportaža: Gračišće i Božje polje – "Krasna zemljo, Istro mila" (1/5)

Ruj 15, 2009
Zadnji nastavak iz serije reportaža o središnjoj Istri donekle se razlikuje od prethodnih, a govori o Gračišću i Božjem polju kod Vižinade, dva mjesta za koja se priča da su bila centar masonerije i Templara u Istri. Prikazan je niz fotografija s ezoterično-okultnim simbolima, opisana je njihova geneza i moguća…
0-ledm

Skulpture od leda u središtu Zagreba

Ožu 03, 2008
Poznati poljski umjetnici, Boguslawa Zena i Malgorzate Korenkiewicz ove su nedjelje na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu izradili skulpturu morskog konjića iz leda. Spomenuti umjetnici iz Poljske izradom skulptura iz leda i snijega bave se već gotovo cijelo desetljeće te su za svoje radove dosad primili brojne nagrade.…
tanajska_m

Reportaža: Tanajske ploče i Veliki Tabor (1/2)

Stu 13, 2007
Poslušajte dobar savjet iz Hrvatskog lista -"Hrvati, isključite televizor i uključite mozak" - i povedite unuke na nedjeljni izlet u hrvatsku prošlost, pa im u jednom danu pokažite i objasnite Tanajske ploče, zatim najimpresivniji hrvatski srednjovjekovni dvorac Veliki Tabor, spomenik Hrvatskoj himni i dvore hrvatskog…

Ženski zborovi „Orač“ i „Tokyo Josei choir“ oduševili publiku

Tra 12, 2010
Subotnju večer 10. travnja uveličali su u Zagrebu nastupi hrvatskog ženskog zbora Kulturnog umjetničkog društva „Orač" iz Demerja i Japanskog ženskog zbora „Tokyo Josei choir" zajedničkim koncertom u župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu. Koncertu je nazočio i japanski veleposlanik u Hrvatskoj, njegova…
0a-beram.jpg

Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“ (2/2)

Svi 26, 2009
Među pričama na beramskim freskama nalazimo i priču o cijepljenju voćaka, ukomponiranu u fresku Zaruke Marije i Josipa, a dok Sv. Mihovil važe duše i nogama gazi đavla, netko od njegovih navijača je sitnim glagoljskim slovima ugrebao svoj komentar «Udri Miho».Nastavak reportaže Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“.…
73b petokraka jugoslavenski orden

Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (3/5)

Stu 25, 2008
Zabat pročelja (timpanon) ukrašen je skulpturom Bogorodica s djetetom Isusom i anđelima, a ispod nje nalazimo tri grba. Je li ovdje povijesni grb Slavonije (i Hrvatske) krivotvoren? Odakle na njemu peterokraka zvijezda, isklesana na način koji neodoljivo podsjeća na slobodnozidarsku Plamteću zvijezdu ili zvijezdu na…
vindija_m

Reportaža: Fosilni vulkan i špilja Vindija u Hrvatskom zagorju

Lip 11, 2008
Ravna gora, najsjevernija planina Hrvatskog zagorja visoka 686 metara, kao posljednji ogranak jugoistočnih Alpi, ima brojne špilje i lokalitete od iznimnog paleontološko-geomorfološkog i arheološkog značaja. Zaštićeni spomenici prirode su špilja Vindija te Mačkova i Šincekova špilja, koje su prije 28 000 godina…

Reportaže u kronološkom redu

Nastavak reportaže Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (4/5)

Prvom dijelu reportaže možete pristupiti ovdje.

JUŽNA LAĐA

U najstarije doba kršćanstva oltar (hrvatski - žrtvenik) je pokretan i uglavnom drven. Početkom IV stoljeća, za pape Silvestra, oltar postaje fiksan i od kamena te se smješta u apsidalnom dijelu crkve. Od XIII stoljeća počinju se iznad kamene ploče oltara stavljati slike ili reljefi sastavljeni od više dijelova, iz čega će se u XIV stoljeću razviti tzv. gotički krilni oltar, s nekoliko slojeva preklopnih ploča (triptih, poliptih), oslikanih s jedne i druge strane, a sve je to bilo uokvireno bogato rezbarenim okvirom. Renesansa napušta krilni, a gradi arhitektonski oltar sastavljen od više elemenata; u njegovoj sredini smješta se slika ili kip sveca kojem je oltar posvećen. Barok zadržava arhitektonski oblik oltara, ali ga bogato ukrašava skulpturama anđela i sveca.  

Zagrebačka katedrala
Pogled prema apsidi južne lađe
87-_zg_katedrala.jpg 

 U južnoj lađi, desno od ulaza, na zidu zvonika uklesan je natpis uglatom glagoljicom koji nas podsjeća na prve veze Hrvata s kršćanstvom i papom Ivanom IV (640 – 642. po. Kr.). Natpis je uklesan 1942. godine, a u prijevodu glasi:

 

SLAVA V' VIŠNJIH BOGU - NA SPOMEN 1300. GODIŠNJICE POKRŠTENJA HRVATSKOGA NARODA KOJI SE ZAVJERI NA VJEČNU VJERNOST PETROVOJ PEĆINI PRIMIVŠI OD NJE OBEĆANJE OBRANE U SVAKOJ NEVOLJI DRUŽBA BRAĆE HRVATSKOGA ZMAJA ČUVAJUĆI SVETINJE PRADJEDOVA PREPORUČUJUĆI HRVATSKU DOMOVINU VELIKOJ BOGORODICI

88-_zg_katedrala.jpg

Ispod glagoljičkog natpisa, koji je postavila Družba braće hrvatskoga zmaja, nalazi se gipsana kopija 12. postaje Križnog puta u Mariji Bistrici - "Kalvarija", rad akademskog kipara Ante Orlića.

89-_zg_katedrala.jpg
Barokni mramorni oltar Majke Božje naručio je biskup Josip pl. Galjuf (+1786.) za kapelu Sv. Stjepana u (nad)biskupskom dvoru. Između kipova sv. Josipa i sv. Barbare nalazi se oltarna slika Majke Božje (neoštećena u požaru), iznad slike je grb biskupa Galjufa («Ebiscius»), a na njemu stoji sv. Stjepan. Ovaj oltar iz 1778. izradio je kipar Sebastijan Petruzzi, a u katedralu je premješten 1946. godine.

 

90-_zg_katedrala.jpg
Oltar Svetog križa
91-_zg_katedrala.jpg
Detalj oltara Svetog križa

Oltar Svetog križa sažima prizore iz Starog i Novog zavjeta. Prikazani su i Mojsije sa zmijom u pustinji i Abrahamova nakana da žrtvuje sina te raspeti Isus. Prema nacrtu Hermana Bollea oltar je izradio zagrebački kipar Karlo Morak. Možda najljepši oltar u zagrebačkoj katedrali. 

92-_zg_katedrala.jpg
 Oltar sv. Jeronima
 Oltar sv. Jeronima s kipovima sv. Fabijana i sv. Sebastijana; oltarnu sliku naslikao je franjevac Celestin Medović
 
93-_zg_katedrala.jpg
Renesansna klupa (klecalo) s intarzijama iz 1520., -ostaci gotičko-renesansnog crkvenog namještaja tragično izgubljenih u požaru 1624., djelo je zagrebačkog stolarskog majstora.  
94-_zg_katedrala.jpg
Detalj renesansne klupe – drvorezbarski ukras katedrale
 
97-_zg_katedrala.jpg
Oltar sv. Luke

Mali barokni mramorni oltar sv. Luke, izrađen 1703., ima u niši kip evanđeliste u mramoru, a tu je i lik njegovog bika. Kipove je izradio nepoznat talijanski majstor, a ostalo kipar Mihael Kusa. Na vrhu oltara nalazi se grb donatora, Tome Augustića, kanonik zagrebački i biskup šibenski.

98-_zg_katedrala.jpg
Korska sjedala čazmanskog kaptola

Čazmanski kaptol osnovao je 1232. Zagrebački biskup Stjepan II, i u Čazmi je obavljao službu vjerodostojnoga mjesta sve do turskog osvajanja mjesta sredinom XVI st. Čazmanski kanonici tada su preselili u Zagreb. U početku ih je bilo 33, ali se kasnije njihov broj ustabilio na 32 kanonika.

Na spomen-pločama u nišama sjedala čitamo:

«Ani-Katarini Frankopan-Zrinski, supruzi bana Petra Zrinskog i majci Ivana-Antuna Zrinskog. Umrla u Grazu kao sužanj 16. XI 1673. Kosti joj nepronađene leže negdje u Gazu;

Ivanu-Antunu Zrinski (+1703.), kosti mu počivaju u grobnici iza glavnog oltara uz oca i ujaka Frana-Krstu Frankopana;

Nikola Bakač-Erdödy (+1693.) oslobodio je Slavoniju od Turaka, a nastojao je osloboditi i Bosnu. «Mene srce vu Bosnu vuče.» Bio je sahranjen u katedrali pred oltarom Majke Božje;

Dr. Eugen Kvaternik, Vjekoslav Bach, Ante Rakijaš – digavši ustanak protiv tuđinske vlasti, bijahu izdajom iz zasjede ubijeni kod Rakovice 11. X 1871. Njihove kosti od godine 1921. počivaju u grobnici iza glavnoga oltara;

Na spomen hrvatskim narodnim zastupnicima Stjepanu Radiću, Pavlu Radiću i Đuri Basaričeku pobijenima u Beogradskoj Narodnoj skupštini 20. VI 1928.;

Svim hrvatskim žrtvama Prvog i Drugog svjetskog rata koji su svoje živote dali za svoju Domovinu, a kosti im leže po čitavoj Domovini i izvan nje. Bila im trajna uspomena.»  

100-_zg_katedrala.jpg

Poprsja i spomen ploča hrvatskomu banu Petru Zrinskom i knezu Krstu Frankopanu

101-_zg_katedrala.jpg
Kapela sv. Marije: oltar Majke Božje Kraljice, postavljen početkom 1888. g  
101a-_zg_katedrala.jpg 

Krilni oltar (triptih) po nacrtima Hermanna Bolléa izrađen je u Obrtnoj školi u Zagrebu. Potkraj XVII stoljeća ovdje je bio postavljen novi oltari sv. Marije (brojni veliki kipovi i rezbarena ornamentika), najbolje ostvarenje zagrebačkog kipara Ivana Komersteinera. Bogorodicu s djetetom na postamentu darovao glavni prepošt Mihajlo Bočak, a kipove i ornamentiku obojili su i pozlatili zagrebački slikari Ivan Eisenhort i Bernardo Bobić. Tijekom radova na restauraciji katedrale oltar je uklonjen i zamijenjen Bolléovim oltarom.  

102-_zg_katedrala.jpg
Nadgrobna ploča bana Tome Bakača Erdödyja

 

U kapeli Sv.Marije pokopan je i hrvatski ban Toma Bakač Erdödy, pobjednik u slavnoj sisačkoj bitci s Turcima 1593. godine. Na epitafu su uklesane riječi koje je uzviknuo poslije Hasan-pašina poraza - IN DEO VICI (U Bogu pobijedih).

Uz ovu nadgrobnu ploču vezani su poznati stihovi Antuna Gustava Matoša:

»U katedralu, kad su teške noći,
na Banov grob zna neka žena doći
s teškim križom cijele jedne nacije.
A kip joj veli: 'Majko, audiant reges:
regnum regno non proscribit leges!'
I dok je srca bit će i Kroacije!«  

SJEVERNA LAĐA 

103-_zg_katedrala.jpg
Pogled na apsidu sjeverne lađe
104-_zg_katedrala.jpg

 Lijevo od ulaza u katedralu, na zapadnom zidu sjeverne lađe, nalazi se velika slika Uznesenja Marijina na nebo. Ispod slike je ulaz u kapelicu zagrebačkog biskupa bl. Augustina Kažotića (+1322.).

105-_zg_katedrala.jpg
Kopija oltarne slike Uznesenja Marijina na nebo; Johann Ziegler, 1832. 

Godine 1832. biskup Alagović ruši u svetištu veliki Ackermanov barokni oltar iz 1632., i gradi novi sa slikom Uznesenja Marijina na nebo koja svojom visinom pokriva središnji prostor svetišta. Biskup Haulik je već 1847. dao izgraditi novi neogotički oltar (kipar Sikinger), a oltarnu sliku Uznesenja Marijina prodao je za 600 forinti župnoj crkvi Gospe od Kunagore u Pregradi (zbog dva 45 metara visoka zvonika zovu je i «Zagorska katedrala»), u kojoj se i danas nalazi.

106-_zg_katedrala.jpg
Sarkofag biskupa Maksimilijana Vrhovca (+1827.) i Aleksandra Alagovića (+1837.) postavljen je ispod slike i uz oltar sv. Petra i Pavla. 
107-_zg_katedrala.jpg
Oltar sv. Petra i Pavla od bijeloga viničkog kamena izrađen je 1887. godine, a na njemu su još i kipovi sv. Jurja i sv. Nikole. 
108a-_zg_katedrala.jpg
Oltar sv. Ćirila i Metoda 
109-_zg_katedrala.jpg
Oltar sv. Ćirila i Metoda izrađen je po nacrtu Roberta Frangeša. 
110-_zg_katederala.jpg
Oltar posvećen sv. Josipu (zaštitnik Hrvatske), s kipovima sv. Ivana Nepomuka i sv. Franje Asiškog. 
110a-_zg_katedrala.jpg
Nadstrešje renesansne klupe 

Renesansna klupa (klecalo) iz 1520., djelo je firentinskoga majstora Petra i zagrebačkih stolara. 

111-_zg_katedrala.jpg
Spomen ploča i poprsja priora vranskih Ivana Paližane i biskupa Petra Berislavića
112-_zg_katedrala.jpg
Oltar Posljednje Kristove večere 

Do sakristijskih vrata nalazi se mali barokni mramorni oltar Posljednje Kristove večere, izrađen 1703. Na vrhu oltara je grb donatora, kanonika Ivana Znika. 

113-_zg_katedrala.jpg

Oltar je izradio kipar Mihajlo Kusa, a reljef u niši nepoznat talijanski majstor. Na reljefu Posljednje večere Isus je okružen likovima apostola, a prisutne su i domače životinje, pas i mačka.  

113a-_zg_katedrala.jpg
Mensa oltara ukrašena je figurama dječaka i medaljonom s vazom tulipana i narcisa. 
114-_zg_katedrala.jpg
Nadgrobna ploča nadbiskupa i kardinala bl. Alojzija Stepinca, rad kipara Ivana Meštrovića. 
Stepinac je Meštroviću u Rimu 1943. rekao: "Zbogom, po svojoj prilici se više ne ćemo vidjeti. Ili će me nacisti ubiti ili komunisti kasnije." 
115-_zg_katedral.jpg
Nadgrobna ploča bogata raznolikim simbolima
116-_zg_katedrala.jpg
Detalj nadgrobne ploče 
118-_zg_katedrala.jpg
Triptih na oltaru svetih Ladislava (u sredini), Stjepana i Emerika izrađen je u Obrtnoj školi u Zagrebu
117-_zg_katedrala.jpg
Kapela sv. Ladislava s oltarom posvećenim sv. Ladislavu, osnivaču Zagrebačke biskupije. Oltar je postavljen 1888. godine.

Do oltara nalazi se s jedne strane poprsje kardinala Jurja Haulika (+1869.), a desno, u niši, brončani kip hrvatskoga bana grofa Josipa Jelačića. Njihovim je zalaganjem Zagrebačka biskupija 1852. g. proglašena nadbiskupijom te izborila neovisnost od ugarske hijerarhije. 

116a-_zg_katedrala.jpg
  Poprsje iznad sarkofaga kardinala Jurja Haulika izradio je kipar Ivan Rendić.
Prvi zagrebacki nadbiskup i od 1856. godine kardinal.
Podrijetlom Slovak, Hrvatsku je izabrao za drugu domovinu. Borio se za hrvatski jezik i kao banski namjesnik proglasio saborski članak kojim se hrvatski jezik uvodi u službenu uporabu.
119-_zg_katedrala.jpg
«Krunjenje trnovom krunom», Georg Gündter, 1632.

Slika na zidu iznad oltara sv. Ladislava, i spomenika bana Josipa Jelačića, bila je sastavni dio Ackermanovog oltara iz 1632.

 

  Nastavku reportaže pristupite ovdje: Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (5/5).

  Ljubomir Škrinjar

 

Uto, 30-11-2021, 09:32:55

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.