Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

Fotomonografija

Uz 8. obljetnicu preminuća dr. Franje Tuđmana

Pro 13, 2007
Iako su hrvatski mediji o tome malo ili nimalo izvještavali, treba znati da je osma obljetnica preminuća dr. Franje Tuđmana obilježena unazad sedam dana nizom događanja. Tako je u Galeriji Badrov u Zagrebu 4. prosinca otvorena izložba fotografija pod nazivom "Prvi hrvatski predsjednik", u organizaciji udruge Hrvatska…
0L

Crno Sunce i simboli grba Kraljevine Slavonije (2/4)

Tra 05, 2013
Nakon objave prvog dijela slikovnice neki su mi rekli da lupetam gluposti, a jedna od njih je "da su djecu pretvarali u patuljke". Od gluposti me nisu uspjeli obraniti niti Shakespeare "Nosi se, patuljče, ti majušni, od troskota načinjeni, ti mrvice! Ti žiru!", niti citirana knjiga Fortunata Liceta u kojoj se spominje…
Kuzma Kovačić - križ

Reportaža: Trijumf sinteze hrvatske baštine i modernosti

Tra 25, 2013
U srijedu, 24. travnja otvorena je u Modernoj galeriji u Zagrebu retrospektivna izložba velikoga hrvatskog kipara Kuzme Kovačića. Izložbu su otvorili Biserka Rauter Plančić i Milan Bešlić, u nazočnosti brojnih uglednika iz kulturnoga kruga. Bio je to događaj koji će ostati zapisanim u povijesti likovne umjetnosti.…
0 trojednica

O tome se ne govori – simboli grba Kraljevine Slavonije (4/4)

Velj 12, 2014
Može li se danas što naučiti od povijesti? Naravno, ali nismo spremni oteti se "teoriji zaborava", toj našoj nacionalnoj disciplini koju danas svesrdno promiću jurišnici militantnog liberalizma, po nekima liberalnog fašizma. Pristajati uz ovakvu tiraniju ravno je samouništenju. Živimo u vrijeme brisanja pamćenja,…
73b petokraka jugoslavenski orden

Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (3/5)

Stu 25, 2008
Zabat pročelja (timpanon) ukrašen je skulpturom Bogorodica s djetetom Isusom i anđelima, a ispod nje nalazimo tri grba. Je li ovdje povijesni grb Slavonije (i Hrvatske) krivotvoren? Odakle na njemu peterokraka zvijezda, isklesana na način koji neodoljivo podsjeća na slobodnozidarsku Plamteću zvijezdu ili zvijezdu na…
giotto

Dura Europos i simboli grba Kraljevine Slavonije (3/4)

Svi 07, 2013
Teza da je petokraka zvijezda stari kršćanski simbol za Betlehemski zvijezdu nije uvjerljiva. Povijesna je istina pritom pomaknuta, reklo bi se, motivirano. Brojni likovni prikazi teme "Poklonstvo kraljeva", od kasne antike do baroka, to potvrđuju. To su stvari koje su jednostavno vidljive. Možda se to čini smiješnim,…
banjevci_-m

U kamenu povijest piše – Banjevci i Stankovci

Svi 26, 2008
Hrvatska je bogata kulturnom, povijesnom i prirodnom baštinom, no Hrvati će radije otkrivati povijesnu baštinu Barcelone ili dvoraca u Bavarskoj nego iskusiti identitet Hrvatske. Razlog tome djelomice leži u još uvijek prisutnom, i od vučjeg čopora poticanom, djelovanju "jugoslavenskog virusa" koji je razarao sve…
Zajedno za Hrvatsku - skup - 2. 5. 2015.

Reportaža: Skup zajedništva za Hrvatsku u Zagrebu

Svi 03, 2015
Sinoć je u Zagrebu održan Skup zajedništva "100% za Hrvatsku". Prije skupa je misu povodom spomena na 20. obljetnicu oslobađanja zapadne Slavonije u zagrebačkoj katedrali predvodio pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško u koncelebraciji s pomoćnim biskupom Valentinom Pozaićem. Hrvatski branitelji gotovo 200 dana borave…
Dan državnosti

O čemu se pažljivo šuti - Potpun bojkot državnoga vrha 25. lipnja

Lip 27, 2008
Donosimo reportažu s proslave Dana državnosti na Trgu bana jelačića, 25. lipnja 2008. Izdvajamo: "Mnogi možda nisu primijetili kako među medijskim izvještajima s raznih događaja kojima je državni vrh popratio Dan državnosti, baš izvještaji s Trga bana Jelačića bili šturi i s malo slika. Baš neobično, reklo bi se, jer…

Reportaže u kronološkom redu

Nastavak reportaže Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali  (5/5)

Prvom dijelu reportaže možete pristupiti ovdje.

SREDNJA LAĐA

120-_zg_katedrala.jpg
Pjevalište s orguljama iznad ulaznog dijela srednje lađe 

Zagrebačka katedrala posjedovala je orgulje već u 15. stoljeću, a prve u arhivskoj građi spomenute orgulje u Hrvatskoj imala je zagrebačka crkva sv. Marka na Gradecu iz 1363. godine. Od vremena biskupa Thuza, orgulje i pjevalište su se nalazili u sjevernoj lađi, a današnje pjevalište i velike orgulje (4 manuala, 78 registra 6068 svirala, tvrtke Walcker iz Ludwigsburga), nalaze se iznad glavnog ulaza u katedralu. Orgulje je kupio nadbiskup Haulik 1855. godine. Ubrajaju se među deset najkvalitetnijih u svijetu. Zaštićeni su spomenik kulturne baštine.

 

U kršćansku Europu su orgulje došle 757. po.Kr. kada je bizantski car Konstantin darovao orgulje franačkom kralju Pipinu Malom, no tek nakon Milanskog koncila 1287. godine one se i službeno uvode u rimokatoličko bogolsužje kao jedini od svjetovnih instrumenata. Istočna crkva (pravoslavna) nikada ih nije uvela.  

121-_zg_katedrala.jpg

Najupečatljiviji dio orgulja je ormar za svirale, kao i same prednje svirale. Taj dio orgulja se najviše ukrašava kipovima, rezbarijama, slikama ili ornamentima. Šesterokrake zvijezdice na svodu crkve određuju nebesko značenje i simboli su duha, ali i anđela. 

122-_zg_katedrala.jpg

Danas se orgulje smatraju kraljicom instrumenata, a malo je znano da su se razvile od babilonskog mašrokita. Kao bogoštovni instrument spominju se i u judastičkoj tradiciji (Davidovi psalmi), a kod Grka i Rimljana orgulje su bile instrument koji je služio za zabavu. Zlatno doba orgulja veže se uz barok. 

123-_zg_katedrala.jpg
Barokna mramorna propovjedaonica, kipar Mihajlo Kussa,1696. 
124-_zg_katedrala.jpg

Bijele reljefne ploče s likovima četvorice evanđelista, a ploče od crnog mramora izraz su onodobnog ukusa mletačkog baroka. Anđela što rukama i raskriljenim krilima podržava propovjedaonicu izradio je nepoznati talijanski majstor. U naslonu propovjedaonice umetnuta je i mramorna ploča s reljefom Krista koji Petru predaje ključeve.  

125-_zg_katedrala.jpg

U knjizi Kitab al-Durra al-Maknuna iz VIII st., arapski (al)kemičar Jabir ibn Hayyan je prvi znanstveno opisao način dobivanja obojenog stakla iz mješavine različitih metalnih oksida, gline i silikata. U razdoblju od 1215 – 1240. ostakljeno je 176 prozora gotičke katedrale u Chartru, s gotovo 2000 četvornih metara obojenog i oslikanog stakla! Bili su to prvi stripovi koji nepismenim žiteljima slikom prenose biblijsku priču i srednjovjekovnu enciklopediju znanja. Na oslikanim prozorima nisu bili rijetkost ni reklamni oglasi sponzora. Oslikani prozori – vitraji – pravljeni su od obojenih komadića stakla povezanim olovnim okvirićima. Čitaju se odozdo prema gore, i od lijeve prema desnoj strani.

Biskup Haulik u Munchenu je 1844. naručio vitraje za svetište katedrale: središnji prozor sa prizorom Uznesenja bl. Djevice Marije na nebo, a pokrajne prozore sa svecima. U dnu vitraja prvog prozora sjeverne lađe upisani su svi Bollëovi suradnici na obnovi katedrale.  

131-_zg_katedrala.jpg
130-_zg_katedrala.jpg
126-_zg_katedrala.jpg
127-_zg_katedrala.jpg
128-_zg_katedrala.jpg
129-_zg_katedrala.jpg
132-_zg_katedrala.jpg
133-_zg_katedrala.jpg
134-_zg_katedrala.jpg
Bollé se pobrinuo za svaku pojedinost u svojoj katedrali: svjetiljke i ograde od kovanog željeza, predmete crkvenog posuđa i sav drugi crkveni namještaj … 
135-_zg_katedrala.jpg
Današnji glavni oltar («koncilski»)

U svetištu katedrale nalaze se dva oltara, Bolléov i «koncilski». Zašto? Nakon Drugoga vatikanskog (ekumenskog) koncila (1962 -1965.), sabora na kojem su se sastali biskupi cijele rimokatoličke Crkve, odlučeno je da glavni oltar ubuduće bude postavljen prema vjernicima te će tako i svećenik koji služi svetu misu biti licem, a ne leđima okrenut vjernicima. Donesena je i odluka o uvođenja narodnog jezika u bogoslužje (prisjetimo se samo naših starih glagoljaša!). Nedavno je papa Benedikt XVI donio odluku o ponovnom uvođenju latinskog jezika u liturgiju.

135b-_zg_katedrala.jpg
Srebrni ukrasni prekrivač (antependij) «koncilskog» oltara izradio je mariborski zlatar Reiman, 1721. godine. 
135a-_zg_katedrala.jpg
Na lijepom reljefu antependija prikazani su motivi iz života Svete obitelji, te kraljeva sv. Stjepana i sv. Ladislava. 
136-_zg_katedrala.jpg
Kralj sv. Ladislav zahvaljuje Presvetom Trojstvu na pobjedi nad Kumanima.
137-_zg_katedrala.jpg
Detalji prizora iz života Svete obitelji
138-_zg_katedrala.jpg
139-_zg_katedrala.jpg
140-_zg_katedrala.jpg
Kralj sv. Stjepan prikazuje svoju krunu Bogorodici 
141-_zg_katedrala.jpg
Nadbiskupska katedra

Pokraj glavnog oltara nalazi se nadbiskupska katedra (stolica) u obliku prijestolja, u kojoj je dva puta sjedio i Papa. Do njega stoji srebreni relikvijar u obliku piramide iz 1738. g., koji je izradio također mariborski zlatar Reiman.

 

Malo se katedrala u svijetu može ponositi da je svečanu misu služio Papa. Pamtimo da je 1994. godine, u vrijeme proslave devetstote obljetnice Zagrebačke nadbiskupije, svečanu misu u zagrebačkoj Katedrali predvodio papa Ivan Pavao II. I još jednom 1998.! Papa je, na užas mnogih koji su u siječnju 2000. godine došli na vlast, posjetio Hrvatsku (Split) i treći puta unutar deset godina.  

franjo_-_kuharic_i_tudjman.jpg
Kardinal Franjo Kuharić i predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman, iz vremena u kojem smo doista mogli reći - Imamo Hrvatsku! I to zahvaljujući upravo ovoj dvojici Franja.
141b-_zg_katedrala.jpg
Nekadašnji glavni oltar je izrađen 1885., prema Bolléovim nacrtima  
141a-_zg_katedrala.jpg
Katedrala je duga 77 m, a široka 46 m, i može primiti više od 5000 vjernika.
142-_zg_katedrala.jpg
Pod Bolléovim baldahinom je naknadno postavljen odljev kipa Majke Božje Bistričke i svetohranište (tabernakul - Ecce tabernaculum Dei - Evo šatora Božjeg) u kojem se čuva ciborij (kalež s posvećenim hostijama). Kipovi iznad stupova baldahina prikazuju crkvene učitelje.
145-_zg_katedrala.jpg
  Slika na južnom zidu svetišta, desno od Bolléovog glavnog oltara, bila je dio Ackermannovog oltara.
143-zg_katedrala.jpg

Timotejevo svetište (apsida glavne lađe) ima pet širokih, izduženih gotičkih prozora s malim rozetama (rozetoni) na vrhu. Od 1847. godine stoje uz prozore deset drvenih pozlaćenih kipova, svaki od po dva metra, koji predstavljaju Dvor Nebeski - Mojsije i Aron predstavljaju patrijarhe, Ilija i David proroke, sv. Stjepan Prvomučenik i sv. Lovro mučenike, sv. Martin i sv. Antun Padovanski priznavatelje, a sv. Katarina i sv. Terezija Velika su predstavnice djevica. Kipove je naručio kardinal Haulik, a izradio ih je u Münchenu kipar Anselmo Sickinger. Iste su godine u Münchenu izrađeni i oslikani prozori (vitraji): u sredini je Marijino uznesenje, zatim slijede sv. Stjepan, sv. Ladislav, bl. Augustin Kažotić, sv. Luka i sv. Demetrije.

144-_zg_katedrala.jpg
Dio Ackermannovog oltara - kip Majke Božje s Isusom i anđelima sviračima Restaurirani drveni dijelovi ranobaroknoga glavnog (Ackermannovog) oltara - Majka Božja s Isusom i anđelima sviračima – nedavno su ponovno vraćeni u svetište, i nalazimo ih na sjevernom zidu apside.
 
146-_zg_katedrala.jpg

U najstarijem dijelu katedrale, svetištu iza glavnog oltara, Bollé je u podu izgradio kriptu, zajedničku grobnicu zagrebačkih (nad)biskupa, kardinala, hrvatskih narodnih junaka i domoljuba koji su sve do Bolléove obnove bili pokopani na raznim mjestima u katedrali. I sve nadgrobne kamene ploče su prigodom restauriranja katedrale uklonjene iz njene unutrašnjosti. Jedino je nadgrobna ploča bana Tome Bakača Erdödyja ostala na svome mjestu.

Posljednji ukop u katedrali bilježi se 2002., kada je pokopan dragi, i među hrvatskim vjernicima poštovan nadbiskup zagrebački, kardinal Franjo Kuharić (1919.-2002.).

147-_zg_katedrala.jpg
  Sarkofag bl. Alojzija Stepinca; na reljefu sarkofaga su prikazani najznačajniji trenuci iz njegova života.
 

Blaženi Alojzije Stepinac (1898 - 1960.), nadbiskup Zagrebačke nadbiskupije od 1937. do smrti 1960. godine. Papa Pio XII proglasio ga je kardinalom (29. XI 1952.), a blaženim papa Ivan Pavao II (1998. godine u hrvatskom svetištu Majke Božje Bistričke).

Petokraka ga nije voljela. Nakon što je odbio zahtjev Tita da Katoličku Crkvu Hrvata odvoji od Vatikana, i osnuje Nacionalnu Srpsko-Hrvatsku Katoličku Crkvu, Stepinac je uhićen (18. rujna 1946.), i u demokratskoj Jugoslaviji ga komunistička vlast, na namještenom sudskom procesu u Zagrebu, nepravedno politički osudi kao ratnog zločinca na 16 godina prisilnog rada u kaznionici Lepoglava. Krajem 1951. određen mu je kućni pritvor u rodnom Krašiću, i tu kao zatvorenik umire (vjerojatno zbog postupnog, dugotrajnoga trovanja) 1960. godine.

Stepinac je jednom izjavio – «S komunistima nikada ne može biti suradnje, dok se ne odreknu svoje nauke i svojih zločinstava i tako prestanu biti ono što jesu...». Nakon njegove smrti komunisti su tijelo vratili Crkvi, ali su prije toga iz njega izvadili Stepinčevo srce i spalili ga u peći koja i danas postoji u podrumu Doma zdravlja Šarengradska u Zagrebu.

Razuman čovjek taj čin spaljivanja srca ne može shvatiti. Stepinac je na suđenju u Zagrebu, izmedu ostalog, izjavio: «Hrvatski se narod plebiscitarno izjasnio za Hrvatsku državu i ja bih bio ništarija, kad ne bih osjetio bilo hrvatskog naroda, koji je bio rob u bivšoj Jugoslaviji.» A globalno poznata američka tv-novinarka Cristiann Amanpour na CNN-u (2. travnja 2005.) je izjavila «da je hrvatski kardinal Alojzije Stepinac bio pogrješkom pape Ivana Pavla II proglašen blaženim, a da je zapravo bio suradnik nacista.» Na ovu objedu hrvatska vlast nije odreagirala.

I kad nas više ne će biti, katedrala će ipak biti.

 

K  R  A  J

Ljubomir Škrinjar  

Čet, 21-10-2021, 14:35:00

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.