Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

Gvozdansko - Misa

Hodočašće u Gvozdansko - Tamo gdje su Hrvati istrijebljeni

Sij 15, 2012
Kako smo najavljivali, danas je održan treći po redu hodočasnički spomen-pohod u Gvozdansko. Svetu misu predvodio je član Upravnog odbora HKV-a mons. dr. Mile Bogović. Dok pripremamo širi prilog o događaju, ovom prilikom objavljujemo kratku reportažu u slikama koja dočarava posebnu atmosferu s mjesta gdje su Hrvati…
0L

Crno Sunce i simboli grba Kraljevine Slavonije (2/4)

Tra 05, 2013
Nakon objave prvog dijela slikovnice neki su mi rekli da lupetam gluposti, a jedna od njih je "da su djecu pretvarali u patuljke". Od gluposti me nisu uspjeli obraniti niti Shakespeare "Nosi se, patuljče, ti majušni, od troskota načinjeni, ti mrvice! Ti žiru!", niti citirana knjiga Fortunata Liceta u kojoj se spominje…
Maksimir

Maksimir: Četiri godišnja doba za šafrane na skrivenim grobovima

Lis 03, 2011
U vrijeme svečanog otvaranja, 1843. godine, zagrebački park Jurjevac (Maksimir) bio je najveći i najljepši perivoj u Europi jugoistočno od Beča, kojim je i car Franjo Jospi I. prošetao 1852. godine. Danas je, iako bez brojnih prvotnih obilježja, uvršten u popis Svjetske baštine i zaštićeni je spomenik prirode i…
Pavlini-Kamensko

Pavlinski samostan i crkva Majke Božje Snježne u Kamenskom

Ruj 01, 2010
Kamo na vikend poslije odmora i ljetovanja? Prije nekoliko godina obilježena je 600. obljetnica osnutka crkve Blažene Djevice Marije Snježne i velikog pavlinskog samostana u Kamenskom, koji su primjer hrvatskog udjela u europskom kulturnom naslijeđu. Neosporna je povijesna važnost pavlinskog reda u Hrvatskoj za…
0_hum.jpg

Reportaža: Hum – "Krasna zemljo, Istro mila"

Lip 15, 2009
Kastrum – tvrđava – grad Hum i šest kilometara udaljeni Roč kroz povijest dijele zajedničku političku, gospodarsku i kulturnu sudbinu. Hum je danas spomen-grad, jedan od rijetkih sačuvanih primjera urbanog razvoja isključivo unutar ranosrednjevjekovnih zidina. U bizarnoj Guinessovoj knjizi rekorda spomenut je kao…
0 strelnikov

Auto-da-fé i klimakterična histerija (1/2)

Velj 02, 2020
Tko je današnji sekularni Torquemada, Inquisitor Generalis? Tko je sve koji ne poštuju bulu (Paris foederis, 2015.) proglasio hereticima? Tko danas stavlja znanstvenike na Index Librorum Prohibitorum? I tko su učeni suradnici na priručniku Malleus Maleficarum? Globalna mafionerija i njihova Kongregacija za doktrinu…
visovac_0

Gospa od Milosti na Visovačkom jezeru (1/2)

Ruj 22, 2008
Između Skradinskog buka i Roškog slapa u Nacionalnom parku Krka nalazi se Visovačko jezero i otok Visovac, kojeg s ruba miljevačke visoravni motri posljednji kralj hrvatske krvi Petar Svačić. I dok se Visovac i Franjevački samostan Gospe od Milosti spominje u manjeviše svim turističkim vodičima kroz Dalmaciju, o…
0-Preradovic

Urbana "foto-arheologija" grada Zagreba: Kavica na bivšem gubilištu

Ruj 15, 2011
Zagrebački gradski vijećnik Adolf Hudovski napisao je prvi pravi turistički vodič "Zagreb i okolica – kažiput za urodjenike i strance", objavljen na hrvatskom i njemačkom jeziku 1892. godine: "Pripomenuti mi je, da su poviestni podatci, sadržani u toj knjizi, izvadjeni iz "Spomenika grada Zagreba po I.Kr. Tkalčiću" i…
Paradisaea - Rajska ptica

Zlatno doba zagrebačkih Židova i glasoviti Hrvati na Zrinjevcu

Lis 24, 2011
Rajske ptice žive na Novoj Gvineji i u tropskim kišnim šumama Australije, a prvi crtež ove ptice napravio je jedan Hrvat čije poprsje nalazimo na Zrinskom trgu u Zagrebu. "Gdje se sada šeće zagrebačko obćinstvo po krasnih nasadih Zrinjevca brazdio je plug, neima tomu ni tri četvrtine vieka. Jošte g. 1825. sadio je tu…
0_Bozje_polje

Reportaža: Gračišće i Božje polje – "Krasna zemljo, Istro mila" (5/5)

Ruj 17, 2009
Ljepota privlači. Na brežuljku zapadne Istre smjestilo se Božje polje, nekoliko kilometara od glavne ceste i obližnjeg gradića Vižinade. Uz malo sreće pogodit ćete put odprve, koji vas kroz prelijepi kraojobraz vodi uskom, zavojitom ali asfaltiranom cestom do grobljanske crkve Blažene Djevice Marije (Sv. Marije od…
20-Stolac-Radimlje-Bleiburg-Krizni-put1945

Uz 67. obljetnicu ubojstva hercegovačkih franjevaca

Velj 09, 2012
Svatko razuman je u tri prethodne reportaže o Humcu (muzej, galerija i knjižnica) mogao steći dojam o važnosti hercegovačkih franjevaca za opstojnost hrvatske kulture i Hrvata u Hercegovini. Na žalost, i dandanas ima onih koji teško prihvaćaju činjenice. 'Poštena inteligencija' već 60 godina sustavno sotonizira ne…
glagoljica_m

Reportaža: Modruš, Ozalj – U boj, u boj za dom!

Lip 20, 2008
Svijest o vlastitom identitetu i kulturi je najbolja odbrana od erotske inteligencije i dežurnih zatiratelja i mrzitelja svega hrvatskog, koji namjerno i smišljeno nastranim izokretanjem povijesnih činjenica žele rastočiti Hrvatski narod, kako jučer tako i danas. Zatvoriti oči, pamet i savjest pred tom pojavom, koja i…

Reportaže u kronološkom redu

 
 

 

Hrvatski lav SSO zagrebačkom groblju Mirogoj koji će i ove godine za blagdan Svih svetih i Dušnog dana pohoditi nepregledno mnoštvo ljudi objavili smo 2007. godine reportažu Ljubomira Škrinjara „Hrvatski ratnici na Mirogoju", koja je ujedno i jedan od najčitanijih priloga na našem Portalu. Sada tradicionalno objavljujemo reportažu i povodom ovogodišnjeg blagdana Svih svetih. (hkv)

Add a comment        
 

 

banska_mKiro GLIGOROV: Došao sam u Zagreb, on je još tada bio u Banskim dvorima, još nije bio pao onaj projektil na Banske dvore. I prva stvar koja me je jako iznenadila, pred ulazom u Banske dvore bilo je jedno desetak-petnaest ljudi koji su bili kao straža, u nekim srednjovjekovnim uniformama, s kacigama, sa halebardama, perjem i tako dalje - i onda su izvodili ceremoniju.

RFE: Vas su dočekivali kao predsjednika strane države?

Kiro GLIGOROV: Da. Ja u zemlju da propadnem. To je trajalo desetak minuta, skupio se narod, gledaju šta se dešava. Kada se to završilo, uvedu me u Banske dvore. Pođem iz jedne sale u drugu salu, treću salu, četvrtu salu, to je sve povezano kao u Versaillesu, i svuda na ulazu je jedan gardijski oficir, pozdravi i pokretom ruke da znak da uđemo. … (Radio Slobodna Europa, 1996.)

Add a comment        
 

 

opeka_mZaborav kulture plaća se - nestajanjem nasljeđa kao najvažnije potvrde identiteta i opstojnosti naroda. Od 2003. godine Republika Hrvatska vlasnik je cjelokupnog kompleksa Arboretum Opeka, koji predstavlja, uz  Arboretum Trsteno, najljepši spomenik parkovne arhitekture u Hrvatskoj i jedan od najbogatijih u Europi. Zbog velikog broja biljnih vrsta proglašen je arboretumom. Na zahtjev Međunarodnog savjeta za spomenike i cjeline (ICOMOS), upisan je u Listu svjetske baštine. Arboretum je naziv za botanički vrt u kojem se uzgajaju drvenaste biljke (drveće i grmlje). U parku Arboretum Opeka raste više od 14.000 stranih i domaćih svojti, i preko 182 vrsta od kojih nekih desetak raritetnih, gotovo jedinstvenih primjeraka drvenaste vrste vegetacije. Najvrjednije vrste drveća donesene su iz Japana, Kine, Tibeta, Kavkaza, Sjeverne Amerike i Europe. 

Add a comment        
 

 
Nastavak reportaže Neandertalci u opeki. Add a comment        
 

 

zvonimir_ordenNa današnji dan, 14. listopada 1075. godine, hrvatski kralj D(i)mitar Zvonimir prilikom krunidbe u Solinu daruje i ustupa, za sva vremena, benediktinski samostan sv. Grgura u Vrani s cijelom riznicom i sa svim njegovim pokretnim i nepokretnim dobrima u vlasništvo Svete stolice. Vrana od tada postaje dio Petrova nasljeđa («patrimonium Petri») i služi kao prvo stalno diplomatsko sjedište u Hrvatskoj državi, koje objedinjuje funkciju nuncija i apostolskog upravitelja. (Lj. Š.)

Add a comment        
 

 
malaNa našem hrvatskom tlu kao da su se koncentrirale sve nepravde koje se mogu zamisliti. Kobna sjena Križnih putova još uvijek je nadvijena nad Hrvatskom. No, naša snaga je u našem srcu, u našem emocionalnom biću. Da bi odvratili pozornost od te činjenice, gospodari kaosa pozivaju na razum, a ljude kontroliraju pomoću osjećaja krivnje jer budi u nama osjećaj manje vrijednosti. Jakobinska politička diktatura je sve žešća, a skandiranje toj pojavi danas znači nemati pojma ni o čemu.(ljs)
Add a comment        
 

 

Škrip - muzejNa otoku Braču kršćanstvo se raširilo vrlo rano (već od 3. st. je na ilirskom području dobro organizirano) i nigdje se na cijeloj jadranskoj obali ne nalaze ostaci tako brojnih starokršćanskih (kasno antičkih) ali i (staro)hrvatskih sakralnih prostora. Danas osamljene crkvice po unutrašnjosti otoka, a nekada uz naselja kojih više nema, malene i raznolikih oblika, stoje tužne i žalosne. «De arte sacra» zapravo prati čovjeka i ljudsko odavanje počasti božanstvu, odnosno Bogu.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

lobor_pletermLobor je selo u blizini Zlatara, udaljeno oko 60 km sjeverno od Zagreba, ili 16 kilometara od Beleca i Maceljske šume. Široj hrvatskoj javnosti je nepoznato da se arheološki lokalitet Lobor - Majka Božja Gorska odnedavno svrstava među najvažnije starohrvatske lokalitete, jednak onima u Ninu, Kninu ili Solinu. Uz starohrvatski pleter, inače vrlo česta pleterna ornamentika u Dalmaciji, nedavno je otkriven i kontinuitet gradnje šest crkava, od antičkog poganskog hrama (III st.), starokršćanske bazilike s krstionicom (V st.), starohrvatske drvene crkve (VIII - IX st.), predromaničke (s kraja IX st.), kasnoromaničke (XIII st.), na čijim je temeljima sagrađena i današnja gotička crkva (XIV st.), barokizirana u XVII stoljeću.   Svetište Majke Božje Gorske u Loboru ujedno je i najstarije marijansko svetište u sjevernoj Hrvatskoj. I sve to na jednome mjestu, na omanjoj zaravni na vrhu brijega/gradini nazvanom Gora. Jedino hrvatskom arheologu Krešimiru Filipecu, docentu na Odsjeku za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i voditelju arheoloških istraživanja u Loboru, možemo zahvaliti na otkrićima koja su obogatila hrvatsku i svjetsku povijest. Također zahvaljujemo za četiri fotografije koje je na zamolbu ustupio portalu HKV-a.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

belec_mHrvatsko Zagorje, sa svojom graditeljskom i umjetničkom baštinom izrazitog srednjoeuropskog duha, odavno je u kulturološkoj karti Europe. Na južnim obroncima Ivanščice, u pastoralnoj idili malog zagorskoga sela Belec, nalazimo zavjetnu crkvu Sv. Marije Snježne, remek-djelo hrvatskog baroka, a njezin crkveni inventar ubraja se u najljepši i najbogatiji primjerak graditeljske baštine baroka u Europi. A samo 15 km zapadno od Belca, u Loboru, nalazimo najstarija svjedočanstva o građevnoj djelatnosti Hrvata iz vremena pokrštavanja.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 
0_cilic_mVidjeti u centru Zagreba sliku kršćanske tematike u izlogu neke prodavaonice nije uobičajeno, ali je moguće.
Add a comment        
 

 

LudbregVikendom stanovnici Zagreba sve češće hodočaste novopoganskom bogu Tržišta na peglanje kreditnih kartica i "ispovijest vjere" IN GOD WE TRUST u novu "crkvu Kingcross" podignutu na kraju grada, zavedeni i nesvjesni pastoralne idile centra svijeta u gradiću Ludbregu, od 1513. godine važno duhovno odredište vjernika iz cijele Europe, do kojega se dolazi autocestom Zagreb - Goričani za manje od sat vremena.( Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

PromocijaS pjesmom Kroacijo iz duše te ljubim, u izvedbi klape Nostalgija, i stihovima iz pjesme Antuna Gustava Matoša:

"U katedralu jedne teške noći,
Uđoh tiho i priđoh do oltara.
Sa zvonika ječahu zvona stara,
Htio sam duši molitvom pomoći.
Kad tamo pri tamnom visokom odru,
Jedna žena gledaše u daljinu,
Tri su boje ovile haljinu,
prepoznah Crvenu, bijelu i modru.
I reče mi tiho: "Moli se sinko
Nad nama pletu neke čudne niti,
Hrvat je opet tako teško biti…"

Sinoć je u dubko punoj dvorani (850 sjedećih mjesta) zagrebačkoga hotela Sheraton predstavljena treća knjiga autora Davora Domazeta-Loše: Klonovi nastupaju.

Add a comment        
 

 
Crkva svetog Franje KsaverskogSinoć je u crkvi svetog Franje Ksaverskog u Zagrebu HSPD "Podgorac" iz Gračana (Zagreb) božićnim koncertom svečano proslavio 100-ti rođendan. Pjevane su stare kajkavske pjesme vezane uz blagdan Božića. Donosimo reportažu u slikama Ljubomira Škrinjara, koje na lijepi način prenose ozračje u crkvi za vrijeme koncerta.
Add a comment        
 

 
Spomenik TuđmanuU povodu sjećanja na godišnjicu smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana (10. prosinca 1999.), u Slavonskom Brodu održan je Okrugli stol na temu "Hrvatska i zapadni Balkan", a zatim je svečano otkriven spomenik Franji Tuđmanu, djelo akademskog kipara Kuzme Kovačića, istovjetan onome u Škabrnji.
Add a comment        
Uto, 30-11-2021, 09:19:41

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.