Godine 1858. grof Marko Bombelles (1830.-1906.) počinje po nacrtu nizozemskog stručnjaka uređivati perivoj oko svojeg dvorca, donoseći brojne vrste iz različitih dijelova svijeta.

Vrt je izgrađen u stilu engleskog perivoja sa krivudavim stazama koje obrubljuju manje i veće površine nepravilna oblika. Posebno se ističu egzotične vrste: velika stabla taksodija ili močvarnih čempresa (Taxodium distichum) koji potječu iz močvarnih područja Sjeverne Amerike, golemi mamutovac ili divovska sekvoja (Sequoiadendron gigantheum), golema tuja (Thuja plicata), japanska pršljenka (Scyadoptis verticilata), ginko (Gingko biloba), kanadska čuga (Tsuga canadensis), alžirske jele (Abies numidica), kavkaska jela (Abies nordmanniana), te brojne forme i varijeteti rodova Pseudotsuga (duglazija), Picea (smreka), Pinus (bor), Abies (jela), Chamaecyparis (čempres), Juniperus (borovica)…  

  Dio od još uvijek čitave table na ulazu u park: crvenom bojom označen je položaj dvorca Opeka , a plavom jezero i bazen.

Zbog svog zalaganja na zaštiti spomeničke baštine uopće, grof Bombellese imenovan je odlukom Kraljevske zemaljske vlade Hrvatske u Zagrebu članom Povjerenstva za čuvanje umjetničkih i historičkih spomenika u Hrvatskoj, i tu je dužnost obavljao sve do svoje smrti. (Agneza Szabo: "Grofovi Bombelles uzorni gospodarstvenici" Matica broj 3/1998.)

Velika livada veličine 9 hektara u najnižem dijelu parka bila je prostor za jahanje 

Bazen ovalnog oblika i dužine oko 30 metara nalazi se u središnjem dijelu arboretuma, između dvorca i jezera, i bio je u uporabi do Drugog svjetskog rata. 

 Golema tuja (Thuja plicata, ranije Thuja gigantea) iz zapadnog dijela Sj.Amerike

Tisovci, «močvarni čempresi», (Taxodium distichum)

  Crnogorični «močvarni čempres» u zimi odbacuje iglice

Otočić s drvenim mostićem na malom jezeru nastalom vađenjem zemlje za proizvodnju cigle/opeke u nekadašnjoj ciglani grofa Draškovića.  

Kineska magnolija (Magnolia yulan) 

Japanska magnolija (Magnolia obovata)

Japansko Judino drvo (Cercidiphyllum japonicum)

Golemi mamutovac ili divovska sekvoja (Sequoiadendron gigantheum) začudo još uvijek nosi plastičnu pločicu sa svojim imenom, koje su nekada obilježavale svaki dendrološki primjerak i upućivale posjetitelja na njegovu vrijednost. Uz razvaljene kamene klupe do temelja je divljački uništena i lijepa drvena sjenica na glavnoj stazi arboretuma, koja je trebala biti info-centar svim posjetiteljima. 

Egzotični primjerak plačuće smreke (Picea abies f. viminalis) 

 

Nedjeljiv dio ovog arboretuma svakako je i dvorac Opeka, izgrađen na bregovitim padinama maceljske šume.

 

Nastavak: Neandertalci u opeki 2/2

 

Ljubomir Škrinjar

 

{mxc}