Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

Gvozdansko - Misa

Hodočašće u Gvozdansko - Tamo gdje su Hrvati istrijebljeni

Sij 15, 2012
Kako smo najavljivali, danas je održan treći po redu hodočasnički spomen-pohod u Gvozdansko. Svetu misu predvodio je član Upravnog odbora HKV-a mons. dr. Mile Bogović. Dok pripremamo širi prilog o događaju, ovom prilikom objavljujemo kratku reportažu u slikama koja dočarava posebnu atmosferu s mjesta gdje su Hrvati…
0L

Crno Sunce i simboli grba Kraljevine Slavonije (2/4)

Tra 05, 2013
Nakon objave prvog dijela slikovnice neki su mi rekli da lupetam gluposti, a jedna od njih je "da su djecu pretvarali u patuljke". Od gluposti me nisu uspjeli obraniti niti Shakespeare "Nosi se, patuljče, ti majušni, od troskota načinjeni, ti mrvice! Ti žiru!", niti citirana knjiga Fortunata Liceta u kojoj se spominje…
Maksimir

Maksimir: Četiri godišnja doba za šafrane na skrivenim grobovima

Lis 03, 2011
U vrijeme svečanog otvaranja, 1843. godine, zagrebački park Jurjevac (Maksimir) bio je najveći i najljepši perivoj u Europi jugoistočno od Beča, kojim je i car Franjo Jospi I. prošetao 1852. godine. Danas je, iako bez brojnih prvotnih obilježja, uvršten u popis Svjetske baštine i zaštićeni je spomenik prirode i…
Pavlini-Kamensko

Pavlinski samostan i crkva Majke Božje Snježne u Kamenskom

Ruj 01, 2010
Kamo na vikend poslije odmora i ljetovanja? Prije nekoliko godina obilježena je 600. obljetnica osnutka crkve Blažene Djevice Marije Snježne i velikog pavlinskog samostana u Kamenskom, koji su primjer hrvatskog udjela u europskom kulturnom naslijeđu. Neosporna je povijesna važnost pavlinskog reda u Hrvatskoj za…
0_hum.jpg

Reportaža: Hum – "Krasna zemljo, Istro mila"

Lip 15, 2009
Kastrum – tvrđava – grad Hum i šest kilometara udaljeni Roč kroz povijest dijele zajedničku političku, gospodarsku i kulturnu sudbinu. Hum je danas spomen-grad, jedan od rijetkih sačuvanih primjera urbanog razvoja isključivo unutar ranosrednjevjekovnih zidina. U bizarnoj Guinessovoj knjizi rekorda spomenut je kao…
0 strelnikov

Auto-da-fé i klimakterična histerija (1/2)

Velj 02, 2020
Tko je današnji sekularni Torquemada, Inquisitor Generalis? Tko je sve koji ne poštuju bulu (Paris foederis, 2015.) proglasio hereticima? Tko danas stavlja znanstvenike na Index Librorum Prohibitorum? I tko su učeni suradnici na priručniku Malleus Maleficarum? Globalna mafionerija i njihova Kongregacija za doktrinu…
visovac_0

Gospa od Milosti na Visovačkom jezeru (1/2)

Ruj 22, 2008
Između Skradinskog buka i Roškog slapa u Nacionalnom parku Krka nalazi se Visovačko jezero i otok Visovac, kojeg s ruba miljevačke visoravni motri posljednji kralj hrvatske krvi Petar Svačić. I dok se Visovac i Franjevački samostan Gospe od Milosti spominje u manjeviše svim turističkim vodičima kroz Dalmaciju, o…
0-Preradovic

Urbana "foto-arheologija" grada Zagreba: Kavica na bivšem gubilištu

Ruj 15, 2011
Zagrebački gradski vijećnik Adolf Hudovski napisao je prvi pravi turistički vodič "Zagreb i okolica – kažiput za urodjenike i strance", objavljen na hrvatskom i njemačkom jeziku 1892. godine: "Pripomenuti mi je, da su poviestni podatci, sadržani u toj knjizi, izvadjeni iz "Spomenika grada Zagreba po I.Kr. Tkalčiću" i…
Paradisaea - Rajska ptica

Zlatno doba zagrebačkih Židova i glasoviti Hrvati na Zrinjevcu

Lis 24, 2011
Rajske ptice žive na Novoj Gvineji i u tropskim kišnim šumama Australije, a prvi crtež ove ptice napravio je jedan Hrvat čije poprsje nalazimo na Zrinskom trgu u Zagrebu. "Gdje se sada šeće zagrebačko obćinstvo po krasnih nasadih Zrinjevca brazdio je plug, neima tomu ni tri četvrtine vieka. Jošte g. 1825. sadio je tu…
0_Bozje_polje

Reportaža: Gračišće i Božje polje – "Krasna zemljo, Istro mila" (5/5)

Ruj 17, 2009
Ljepota privlači. Na brežuljku zapadne Istre smjestilo se Božje polje, nekoliko kilometara od glavne ceste i obližnjeg gradića Vižinade. Uz malo sreće pogodit ćete put odprve, koji vas kroz prelijepi kraojobraz vodi uskom, zavojitom ali asfaltiranom cestom do grobljanske crkve Blažene Djevice Marije (Sv. Marije od…
20-Stolac-Radimlje-Bleiburg-Krizni-put1945

Uz 67. obljetnicu ubojstva hercegovačkih franjevaca

Velj 09, 2012
Svatko razuman je u tri prethodne reportaže o Humcu (muzej, galerija i knjižnica) mogao steći dojam o važnosti hercegovačkih franjevaca za opstojnost hrvatske kulture i Hrvata u Hercegovini. Na žalost, i dandanas ima onih koji teško prihvaćaju činjenice. 'Poštena inteligencija' već 60 godina sustavno sotonizira ne…
glagoljica_m

Reportaža: Modruš, Ozalj – U boj, u boj za dom!

Lip 20, 2008
Svijest o vlastitom identitetu i kulturi je najbolja odbrana od erotske inteligencije i dežurnih zatiratelja i mrzitelja svega hrvatskog, koji namjerno i smišljeno nastranim izokretanjem povijesnih činjenica žele rastočiti Hrvatski narod, kako jučer tako i danas. Zatvoriti oči, pamet i savjest pred tom pojavom, koja i…

Reportaže u kronološkom redu

 
 

 

0-zenske-gaciceZnate li koje je boje gaćica danas obukla efemerna pjevačica Slađana? Da, naravno. A, da je današnju žarulju izumio Hrvat, i da je prva ulična žarulja zasjala u Zagrebu ispred Hrvatskog glazbenog zavoda u Gundulićevoj, i da je prvi neboder...? Ej, ne znam i ne zanima baš. Nisu to životna pitanja – reći će danas mnogi Zagrebčani i užurbano nastaviti Ilicom. I dok bi se važnim izumima inteligentan narod ponosio, mi u svijetu informacija odabiremo postati primitivci.(Lj.Š.)

Add a comment        
 

 

18 Gvozdansko panoramaŠto je Gvozdansko? Gdje je Gvozdansko? Budite iskreni i priznajte si da ne znate. Jer u našem obrazovnom sustavu Gvozdansko je zadnjih 60 godina osuđeno na memoricid. A nalazi se samo 100 minuta lagane vožnje od Zagreba, na cesti Zagreb-Petrinja-Glina-Dvor na Uni. Gvozdansko je zrinski grad-utvrda u istoimenom selu između Gline i Dvora. Iz turskih povijesnih izvora doznajemo o neviđenoj hrabrosti i junaštvu hrvatskih branitelja u Gvozdanskom 13. siječnja 1578. godine. U Drugom svjetskom ratu Gvozdansko je bilo mjestom masovnog zločina počinjenog nad Hrvatima 1941. godine. Isto se ponovilo i u Domovinskom ratu 1991. godine. U reportaži donosimo i misli biskupa Mile Bogovića izrečene na predstavljanju knjige Damira Borovčaka «Gvozdansko - Hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora» u Gvozdanskom. (Lj.Škrinjar i D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

Gvozdansko - biskup BogovićU nedjelju 15. siječnja 2012. misno slavlje u Gvozdanskom je predvodio biskup gospićko-senjski mons. dr. Mile Bogović. U uvodnom dijelu misnog slavlja je rekao: "Na današnji dan pred 20 godina države EU priznale su samostalnu Hrvatsku Državu. Dva dana prije učinili su to Vatikan i Njemačka. Ovu svetu misu prikazati ćemo za naše hrabre branitelje Gvozdanskog 1578., ali će ona biti i izraz naše zajedničke zahvalnosti Gospodinu Bogu za dar slobodne Hrvatske. Vjerujemo da su za nju zaslužni ne samo oni koji su se za nju borili devedesetih godina prošloga stoljeća, nego i oni koji su je junački branili i u prijašnjim vremenima, a najsjajniji uzor takvog junaštva svakako su branitelji Gvozdanskog."

Eksluzivno donosimo integralni tekst propovijedi biskupa Mile Bogovića, koju do sada nisu objavili drugi mediji.(hkv)

Add a comment        
 

 

Gvozdansko - MisaKako smo najavljivali, danas je održan treći po redu hodočasnički spomen-pohod u Gvozdansko. Svetu misu predvodio je član Upravnog odbora HKV-a mons. dr. Mile Bogović. Dok pripremamo širi prilog o događaju, ovom prilikom objavljujemo kratku reportažu u slikama koja dočarava posebnu atmosferu s mjesta gdje su Hrvati istrijebljeni i konačno sudski protjerani 1946. godine, a što nije ispravljeno do današnjega dana.(Lj.Š,mm)

Add a comment        
 

 

Gvozdansko - predtavljanje - Damir BorovčakKnjiga Damira Borovčaka "Gvozdansko - Hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora" predstavljena je u četvrtak u prepunoj dvorani Vijenac Nadbiskupskog pastoralnog instituta u Zagrebu, uz nazočnost brojnih istaknutih osoba iz javnoga života.(Hina, Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0-ZagrebTrg bana Josipa Jelačića (ili ako vam je danas milije čuti Trg Republike), glavni trg glavnog grada svih Hrvata, ni po čemu nije "hrvatski". Sve palače na obodu trga, popikane kao mrtvi leptiri u kutiji, podigli su i projektirali stranci. Prve slike, litografije i fotografije Trga napravili su stranci. Jedino hrvatsko je ban Jelačić na arapskom bijelcu Emiru, a i njegov brončani spomenik izradio je stranac. Neki stranac je na "trgu" u doba najžešćih progona kršćana izgubio novčić cara Dioklecijana, a u 13. stoljeću otvorio prvo gradsko (nudističko) kupalište. Do pred kraj 18. stoljeća na Trgu je bila Špica vještica i vješca s koje su na metli odlazili tulumariti na Klek. Trg pamti i hrvatske žrtve iz 1845., iz 1918., te iz 1971. godine pendrekaše Brozove Jugoslavije. Trg pamti akciju "Kupujmo hrvatsko" s kraja 19. stoljeća koju je pokrenuo Gjuro Deželić pod geslom "Svoj k svome", tj. da se kupuje samo kod onih trgovaca koji su se otvoreno priznavali hrvatskim rodoljubima. Tadašnji svi veći lokali u Zagrebu bili su u rukama stranaca. Idemo u EU. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Akademija - Franjo Tuđman - Zagreb 2011.Svečanom akademijom na kojoj je predstavljen zbornik radova "Pamćenje i suvremenost", jučer je u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu obilježena 12. obljetnica smrti prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Svečanoj akademiji nazočili su i članovi obitelji Tuđman, a o prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu i zborniku radova govorili su umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo, bivši potpredsjednik Vlade nacionalnoga jedinstva Zdravko Tomac, kipar Kuzma Kovačić i profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta Miroslav Tuđman.(hkv-Hina,Lj.Š)

Add a comment        
 

 

0 DBHZmIsključimo televizor, uključimo mozak i zamislimo se zašto je ovo današnje predizborno vrijeme jednako, ili gotovo jednako, vremenu tužne majke Hrvatske o kojoj pjeva Matoš prije 100 godina. Rasap hrvatskih političkih stranaka, vladavina Hrvatsko-srpske koalicije, zatiranje hrvatskog kulturnog, nacionalnog i državotvornog identiteta (vidi tekst Hrvatska kulturna i jezična politika u raljama SDSS-a)... I nije slučajno 16. studenog 1905. u Zagrebu osnovana "Družba zmaja ognjenoga" koja je ovih dana, u zmajskom gnijezdu gdje ih čuva Majka Božja od Kamenitih vrata, proslavila 106. rođendan pod današnjim imenom Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja". Od svoga osnutka zauzima se za domoljublje, jača narodnu svijest, čuva i obnavlja hrvatsku kulturnu baštinu.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Džamija u Zagrebu"Pola vijeka hrvatske umjetnosti" naslov je prve svečane izložbe održane 1938. u novootvorenom Domu likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na istoimenom trgu u središtu Zagreba, koji živi Zagrepčani i danas zovu Džamija. U svezi s ovim Meštrovićevim paviljonom moguće je postaviti nekoliko (retoričkih) pitanja i istaknuti nekoliko činjenica. Dom je blagoslovio nadbiskup Alojzije Stepinac, u džamiju ga je preuredio dr. Ante Pavelić, a postolarski šegrt "Hlapić" je džamiju na Trgu Kulina bana srušio. Poslije oslobođenja obješen je ispred džamije prvi zagrebački muftija Ismet ef. Muftić, a nova vlast trg je preimenovala u Trg žrtava fašizma. Čak cijelo desetljeće tu je bio i Trg hrvatskih velikana. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Benedikt-Kotruljevic-SheratonDr. Eugen Laxa, javnosti poznat iz "slučaja Sanader", piše u predgovoru Mužićeve knjige Masonstvo u Hrvata: "Hrvatsko masonstvo kojemu je temelje položio grof Ivan Drašković u 18. stoljeću, bilo se odnarodilo te je bilo postalo, nažalost, nositeljem madžarskog, a poslije i srpskog imperijalizma. S obzirom na niz masona u rodu Draškovića, vrlo je vjerojatno, da je i prvak ilirskog pokreta grof Janko Drašković bio član pariške lože Philanthropes reunis (L'union philantropique)." Manje je poznato da je i biskup Maksimilijan Vrhovac imao do 1945. svoju ulicu u današnjoj Draškovićevoj. Naime, Draškovićeva na potezu od Boškovićeve do Branimirove zvala se Vrhovčeva ulica.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

ZagrebSuvremena svijest Hrvata je živi dokaz ništavnosti Darwinove teorije o evoluciji. Jer, narod se tuži, da se javni poslovi traljavo i nemarno opravljaju, da se pravica ne kroji kao što bi valjalo, kradje su se pomnožile, gospodarske podružnice omlitavile su kao nikad prije, nerodna i zapuštena polja – jednom rieči, za dobro naroda nije uradjeno upravo ništa. Nisam ja tako lud, da bih zbog toga našu vladu osuđivao: nije ovomu zlu naša vlada kriva, nego mi sami, piše uvodničar u prvom broju Gospodarskog lista iz 1862. godine, u kojoj je Zagreb dobio prvi željeznički kolodvor i prvu hrvatsku Tvornicu likerah, ruma, vinovca i kvasine. A u drugu ruku, piše Vjekoslav Klaić 1913., se mnogi Hrvati, osobito manje inteligentni, vole isticati stranim govorom, nego rodjenim materinjim.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Paradisaea - Rajska pticaRajske ptice žive na Novoj Gvineji i u tropskim kišnim šumama Australije, a prvi crtež ove ptice napravio je jedan Hrvat čije poprsje nalazimo na Zrinskom trgu u Zagrebu. "Gdje se sada šeće zagrebačko obćinstvo po krasnih nasadih Zrinjevca brazdio je plug, neima tomu ni tri četvrtine vieka. Jošte g. 1825. sadio je tu vriedni gradjanin i medičar Mihalj Pirker kuruz, plativ gradskoj obćini zakupninu za oranicu. U okolici bila je samo gospodska kuća grofova Keglevića, u kojoj su danas uze sudbenoga stola i jedna malena kućica." Dobro je učiti iz povijesti. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

VranicaPrvi kolni most preko Save u Zagrebu izgrađen je 1783., a drugi tek 1960. godine. Skela i pristanište Kraljev brod na Savi, nedaleko današnjeg Savskog mosta, spominju se 1242., a u njezinoj blizini pronađeni su ostaci ljudskog naselja iz XI stoljeća prije Krista. Prvo Savsko gradsko kupalište otvoreno je u Trnju 1865. godine. Na Savi kod Zagreba nalazila se i granica s Napoleonovim Carstvom.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Savska cKada bi se mogli u sportskom autu vratiti kroz vrijeme, kao tinejdžer Marty McFly (Michael J. Fox) iz filmske trilogije Povratak u budućnost, vidjeli bi u Zagrebu i "Kinesku četvrt" iza današnjeg Muzeja Mimara na Rooseveltovom trgu, a tramvajem bi djecu vozili do Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj ulici. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Frankopanska-ulica-ZagrebRazlikuju li se seksualna aktivnost i ljubavni život Zagrepčana prije 120 godina i danas? 1891. godine središnje mjesto ljetnih druženja Zagrepčana bio je športsko-rekreacijski centar na rijeci Savi kod Savskog mosta, do kojeg su dolazili konjskim tramvajem prugom kroz Frankopansku i Savsku cestu. Povijesna Savska cesta se od 1783. godine protezala na cijelom potezu od Savskog mosta do Ilice. Dio te Savske ceste preimenovan je 1845. u Frankopansku ulicu, zatim je 1872. još malo skraćena Sajmišnim trgom, a 1895. i Trgom bana Khuen-Hédervárya.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

MaksimirU vrijeme svečanog otvaranja, 1843. godine, zagrebački park Jurjevac (Maksimir) bio je najveći i najljepši perivoj u Europi jugoistočno od Beča, kojim je i car Franjo Jospi I. prošetao 1852. godine. Danas je, iako bez brojnih prvotnih obilježja, uvršten u popis Svjetske baštine i zaštićeni je spomenik prirode i spomenik kulture. Široj javnosti je uglavnom nepoznato, jer naša anacionalna ljevica izbjegava to spomenuti, da su nam park Maksimir u nasljeđe ostavila dvojica zagrebačkih biskupa (Vrhovac, Alagović), te prvi zagrebački nadbiskup i kardinal Juraj Haulik. Još i danas u Maksimiru planinska nimfa Eho strpljivo odgovara svakom posjetitelju njezinog hrama ("Latern-tempel"), ali golf igralište s osam rupa više ne postoji.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Kamena-vrataSjećate li se kad ste zadnji put prošetali Gornjim gradom u Zagrebu? Jeste li ikada zapalili svijeću na Kameni(ti)m vratima, tom simbolu slobodnog i kraljevskog grada Zagreba, kroz koja se ulazilo i izlazilo iz Gradeca od 1266. godine? Jeste li znali da je "cijeli Zagreb" dva puta prešao preko Kipnog trga na Gornjem gradu, i da je prvi crnac u Zagrebu konobario u kavani "Kod crnog psa" u Dugoj ulici?(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
Uto, 30-11-2021, 09:57:40

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.