Detalji

Objavljeno: 14. svibnja 2009.

Detalji

Objavljeno: 13. svibnja 2009.

Udruga za hrvatski identitet i prosperitet - HIP, u povodu 87. obljetnice rođenja dr. Franje Tuđmana u utorak, 12. svibnja 2009. u hotelu Sheraton u Zagrebu održala je svečanu akademiju u spomen Prvom hrvatskom predsjedniku i utemeljitelju moderne Hrvatske države. Na svečanoj akademiji promovirana je knjiga dr. Franjo Tuđman "Hrvatska, Europa, Europska unija" akademika Dubravka Jelčića, u izdanju nakladničke kuće Mate, iz Zagreba. O knjizi su govorili: akademik Dubravko Jelčić, dr. sc. Ljerka Mintas Hodak, prof. dr. sc. Đuro Njavro, akademik Davorin Rudolf i prof. dr. sc. Miroslav Tuđman.  Valja napomenuti kako su "hrabri" pripadnici "sedme sile" i ovaj skup, kao i mnoge prije njega jednostavno odlučili - ignorirati. Bez obzira na činjenicu kako se radi o Prvom hrvatskom predsjedniku koji nije preminuo prije osamsto nego prije osam godina, kao i o brojnim prisutnim pripadnicima hrvatske intelektualne elite, što za govornicom, što u publici. Jednom riječju "sloboda medija" ponovno na djelu.U nastavku donosimo tekst koji je o spomenutom događaju objavila (jedino) Hina, popraćen fotografijama Ljubomira Škrinjara.

Detalji

Objavljeno: 11. svibnja 2009.

Unutrašnjost Istre je prekrasna, a na jednom od njezinih brojnih brežuljaka, kojeg zovu Mali Sveti Anđeo, smjestio se istarski Stonehenge, megalitski krug (tolos) iz brončanog doba, možda prva sakralna građevina na području Hrvatske i sveto mjesto naroda koji su tu bili prije Histra. Srednjovjekovnom sakralnom arhitekturom unutrašnjosti Istre dominira gotika, a XV stoljeće je najznačajnije razdoblje istarskog pučkog zidnog slikarstva. Domaće slikare tog doba najbolje predstavlja radionica iz Kastva - malog sela kraj Rijeke - otkuda potječu braća majstori Vincent i Ivan. Po broju sačuvanih spomenika iz tog vremena Istra je, s osamdesetak lokaliteta zidnog slikarstva, najbogatije područje u Hrvatskoj: ističu se ciklusi fresaka u Lindaru (1409.), Pazinu (1460.), Žminju (1471.), Oprtlju i Bermu (1474.), sa svjetski poznatim freskama Mrtvački ples (ili Ples mrtvaca), Kolo sreće i Živi križ. I dok se divimo tim fresko slikama, i prvim hrvatskim stripovima, moramo se zahvaliti anonimnim (na žalost) restauratorima i hrvatskom akademiku Branku Fučiću (+1990.) koji je odredio sudbinu srednjovjekovnog zidnog slikarstva Istre i hrvatskih glagoljskih epigrafičkih spomenika.(Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 06. svibnja 2009.

 Najveći hrvatski poluotok poznatiji je široj javnosti po Puli, Poreču, Opatiji ili Motovunu, nego po malim selima i mjestima u srcu Istre koja čuvaju najstarije tragove hrvatskoga kulturnoga, time i nacionalnoga identiteta. Zato će Portal Hrvatskoga kulturnoga vijeća objaviti seriju od 12 reportaža, a prva u nizu je iz Svetvinčenta, u kojem se nalazi najopsežniji istarski ciklus romaničkih fresaka, i grob mons. Miroslava Bulešića. Ovom prigodom zahvaljujemo se gospodinu Davidu Iviću iz Pazina i posebno župnicima vlč. Ivanu Bartoliću, vlč. Anti Jukopili, vlč. Krištofu Rodaku i vlč. Ljubi Biliću zbog pomoći koju su nam pružili tijekom obilaska Istre.(Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 28. travnja 2009.

Legenda i narodno pripovijedanje o nastanku crkve Svetog Križa, i imenu grada Križevca, povezana je uz zdenac i viziju križa nad njim: po jednoj doživjeli su je tek doseljeni i još nepokršteni Hrvati, a po drugoj je neka djevojka vidjela zlatni križ vjere koji u njemu pliva. Naravno, to su legende, no bez obzira na ove legende moramo reći da je uz taj negdašnji bunar podignuta crkva Sv. Križa, prva župna crkva Donjega grada Križa, izgrađena između 1090. i 1325. godine, gdje stoji i danas. Od 1786. pa sve do 1883., kad je obnovljena i vraćena u sakralnu funkciju, služila je Gradskom poglavarstvu Križevca kao zatvor, skladište, vatrogasno spremište i - smetlište. Jedan od najljepših baroknih oltara, i najveće ulje na platnu Otona Ivekovića, nalaze se u crkvi Sv. Križa. (Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 20. travnja 2009.

Jedna reportaža nedovoljna je da se predstavi u slici i riječi ono što je od sakralne i profane arhitekture najvrednije i najljepše u Križevcima, gradiću poznatijem po pekarskim proizvodima "Mlinara" nego po jednoj od najstarijih crkva u Hrvatskoj - Sv. Križu - uz koju se veže povijesni "krvavi sabor u Križevcima", ili po jedinoj grkokatoličkoj Katedrali u ovom dijelu Europe, koja je i svojevrsna galerija hrvatskih slikara iz razdoblja moderne. U prvom dijelu reportaže možemo vidjeti grkokatoličku katedralu Svetog Trojstva, a u nastavku rezidenciju grkokatoličkog biskupa.(Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 20. travnja 2009.

U nastavku reportaže o grkokatoličkoj katedrali Svetog Trojstva u Križevcima donosimo i prikaz rezidencije grkokatoličkog vladike (biskupa).

Detalji

Objavljeno: 15. travnja 2009.

Objavljena je knjiga o Marku Perkoviću Thompsonu - Thompson u očima hrvatskih intelektualaca - koju su pripremili Mate Kovačević, novinar Hine, i akademik Josip Pečarić. Na više od 250 stranica saznat ćete sve o potpori hrvatskih domoljubnih intelektualaca Thompsonu i njegovom progonu u današnjim hrvatskim medijima. Knjigu su u ispunjenoj dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu predstavili Mate Kovačević, Davor Domazet Lošo i Slobodan Lang, a pročitano je i pismo Josipa Pečarića poslano iz Pakistana. Ulomke iz knjige čitali su Goran Grgić i Vedran Mlikota. Predstavljanje je uveličao Thompson i glazbeni sastav Blackout band.(Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 11. ožujka 2009.

Područje Kalničke gore, odnosno njezini najistaknutiji i najviši predjeli upisani su u registar zaštićenih dijelova prirode, a srednjovjekovna utvrda (zamak - burg - stari grad) Veliki Kalnik upisan je u registar kulturne baštine Republike Hrvatske. Proljeće je idealno godišnje doba za bezbrižno uživanje na krševitoj Kalničkoj gori.

Detalji

Objavljeno: 11. ožujka 2009.

Drugi nastavak reportaže o srednjovjekovnoj utvrdi Veliki Kalnik.

Detalji

Objavljeno: 01. ožujka 2009.

Hrvatsko kulturno vijeće i Hrvatska kulturna zaklada upriličile su obilježavanje dvadesete obljetnice izlaska iz hrvatske šutnje tribinom koja je održana u subotu, 28. veljače 2009. u prostoru Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova u Zagrebu. Pozvani su živi sudionici, koji su govorili toga nadnevka, u Društvu hrvatskih književnika - akademik Dalibor Brozović, Ivan Gabelica, Hrvoje Hitrec, Neven Jurica, Vladimir Šeks i Stjepan Šešelj. Na tribini HKV-a i HKZ-a govorili su akademik Ivan Aralica, akademik Dubravko Jelčić, dr. Anđelko Mijatović, Stjepan Čuić, Mate Kovačević i Igor Mrduljaš. U nastavku donosimo malu reportažu koja se sastoji od teksta koji je o održanoj obljetnici donjela Hina i fotografija Ljubomira Škrinjara.

Detalji

Objavljeno: 03. kolovoza 2010.

Crkvica Presvetog Otkupitelja je zapravo grobnica (mauzolej) obitelji Meštrović, izgrađena u razdoblju od 1926. do 1937. godine prema nacrtima Ivana Meštrovića (+1962.). Nalazi se na brežuljku kod sela Otavice u Dalmatinskoj zagori. Tijekom krvave srpske agresije na Hrvatsku crkvica se našla na okupiranom području, a Meštrovićev grob su domaći Srbi pretvorili u javni zahod za posadu topničkog uporišta koja se ovdje smjestila. No, to je tek dio hrvatske baštine nad kojom je proveden kulturocid, i o toj temi je danas u Hrvatskoj ponovno nepristojno i nepoželjno pisati i pričati.(Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 17. veljače 2009.

Političko podzemlje, kako to vole reći na Pantovčaku i Gornjem Gradu, ponovno se sinoć okupilo na javnom predstavljanju najnovije knjige Miroslava Tuđmana «Informacijsko ratište i informacijska znanost». Knjiga je predstavljena u dvorani Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu, a izlaganja Branka Salaja, Joze Čurića, i Zdravka Tomca objavit ćemo naknadno. U nastavku donosimo komentar Hina-e o ovoj knjizi i nekoliko fotografija s predstavljanja. (Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 28. srpnja 2010.

Govori se da se putuje kako bi se štogod naučilo, da se prošire vlastiti uljudbeni i duhovni obzori. Turistička odredišta koja svjedoče o identitetu, vjeri i kulturi hrvatskoga naroda nisu ni danas na popisu "destinacija" koje nam agencije nude, a nekim mjestima namijenjena je ona strašna starinska kazna koja se zvala perditio ili damnatio, što bi značilo gubitak uspomene ili predaja zaboravu. Jedno od takvih mjesta je i selo Biskupija. To nije neko selo na kraju svijeta, štoviše, nalazi se gotovo uz cestu kojom su "građani Hrvatske" desetljećima putovali od Zagreba do Splita.(Lj.Š)

Detalji

Objavljeno: 14. prosinca 2008.

Detalji

Objavljeno: 14. prosinca 2008.

Donosimo reportažu o prosvjedu na Trgu maršala Tita na kojem se tražila promjena imena jednog od najljepših zagrebačkih trgova. Iako više ne živimo u komunističkom sustavu skoro već nekih dvadesetak godina, nakon prvog prosvjeda iz veljače, i ovaj drugi prosvjed pokazao je kako se neke stvari u Hrvatskoj polako ili nikako ne mijenjaju. Iako bi svaka imalo razumna osoba koja je upoznata s blajburškom tragedijom, represijama komunističkog sustava te balkanizacijom Hrvatske kroz jugoslavenske integracije zaključila kako osobi koja je bila na čelu pokreta odgovornog za sve ove devastirajuće učinke za našu zemlju ne treba posvećivati trg u glavnom gradu Republike Hrvatske, odgovornim političkim strukturama to ni danas nije jasno. Pa se zbog toga nalazimo u apsurdnoj situaciji da se trg s Hrvatskim narodnim kazalištem u središtu Zagreba naziva po osobi odgovornoj za masovne zločine nad hrvatskim narodom, dok se s druge strane istovremeno u Haagu sudi hrvatskim časnicima koji su časno sudjelovali u borbi tog istog naroda za nezavisnost.(LjŠ,mm)