Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

18 Gvozdansko panorama

Gvozdansko zahtjeva hrvatsku pozornost!

Sij 18, 2012
Što je Gvozdansko? Gdje je Gvozdansko? Budite iskreni i priznajte si da ne znate. Jer u našem obrazovnom sustavu Gvozdansko je zadnjih 60 godina osuđeno na memoricid. A nalazi se samo 100 minuta lagane vožnje od Zagreba, na cesti Zagreb-Petrinja-Glina-Dvor na Uni. Gvozdansko je zrinski grad-utvrda u istoimenom selu…
1-Hrvoje-Sosic-sprovod

Reportaža: Posljednji ispraćaj prof. dr. Hrvoja Šošića

Srp 09, 2012
Prof. dr. sci. Hrvoje Šošić, zastupnik u bivšem Županijskom domu Hrvatskoga državnog sabora pokopan je danas na zagrebačkom groblju Mirogoj. Istaknutog hrvatskog intelektualca i domoljuba, kojeg su zbog njegove cjeloživotne borbe za Hrvatsku komunisti "nagradili" s više od 5 godina robije, na posljednji počinak…
Frankopanska-ulica-Zagreb

Seksualna aktivnost Zagrepčana i zgrada Rektorata Sveučilišta

Lis 10, 2011
Razlikuju li se seksualna aktivnost i ljubavni život Zagrepčana prije 120 godina i danas? 1891. godine središnje mjesto ljetnih druženja Zagrepčana bio je športsko-rekreacijski centar na rijeci Savi kod Savskog mosta, do kojeg su dolazili konjskim tramvajem prugom kroz Frankopansku i Savsku cestu. Povijesna Savska…
banska_m

Reportaža: Banska straža

Lis 29, 2007
Kiro GLIGOROV: Došao sam u Zagreb, on je još tada bio u Banskim dvorima, još nije bio pao onaj projektil na Banske dvore. I prva stvar koja me je jako iznenadila, pred ulazom u Banske dvore bilo je jedno desetak-petnaest ljudi koji su bili kao straža, u nekim srednjovjekovnim uniformama, s kacigama, sa halebardama,…
Ivo lolo

Ivo Lolo Fischer

Ožu 23, 2019
Meštar Bandić i njegov očenaš za povratak biste Ive Lole Ribara, koju su, nota bene, pobunjeni Srbi u okupiranom selu Vukmaniću 1991. bacili u zdenac, krivac je za ovu reportažu. Na prvi pogled, u zemlji koja slabo čita, zanimljiva kuća u Demetrovoj ulici i Lolo izgledaju jako nepovezano. (Lj. Škrinjar)
0_jelacic.jpg

Vrijeme pobjednika i vrijeme gubitnika

Lis 16, 2008
Glavni gradski trg u Zagrebu, Trg Republike, od 11. listopada 1990. ponovno nosi svoje prvotno ime – Trg bana Josipa Jelačića. Na 189. rođendan hrvatskog bana Josipa Jelačića, 16. listopada 1990. svečano je otkriven ponovno postavljeni njegov spomenik, koji su jedne noći 1946. godine komunisti maknuli s Jelačić placa.…
39-Gorica Livno FMGG

Franjevački muzej i galerija Gorice u Livnu (1/2)

Ruj 29, 2008
Livanjsko polje pruža se uzduž podnožja planine Dinare u zapadnoj Bosni i Hercegovini. Na jugoistočnom rubu polja, kod grada Livna, pronađen je najstariji starohrvatski spomenik u BiH koji potječe iz 9. stoljeća, svojstven za starohrvatske sakralne građevine s područja Nina, Knina i srednje Dalmacije. Izložen je u…
Benedikt-Kotruljevic-Sheraton

Draškovićevom ulicom između uništenja i zaborava

Stu 10, 2011
Dr. Eugen Laxa, javnosti poznat iz "slučaja Sanader", piše u predgovoru Mužićeve knjige Masonstvo u Hrvata: "Hrvatsko masonstvo kojemu je temelje položio grof Ivan Drašković u 18. stoljeću, bilo se odnarodilo te je bilo postalo, nažalost, nositeljem madžarskog, a poslije i srpskog imperijalizma. S obzirom na niz…
Gvozdansko - biskup Bogović

Bogović: Država nije slučajna, nego je izrasla na kršćanskim temeljima

Sij 17, 2012
U nedjelju 15. siječnja 2012. misno slavlje u Gvozdanskom je predvodio biskup gospićko-senjski mons. dr. Mile Bogović. U uvodnom dijelu misnog slavlja je rekao: "Na današnji dan pred 20 godina države EU priznale su samostalnu Hrvatsku Državu. Dva dana prije učinili su to Vatikan i Njemačka. Ovu svetu misu prikazati…
0_hum.jpg

Reportaža: Hum – "Krasna zemljo, Istro mila"

Lip 15, 2009
Kastrum – tvrđava – grad Hum i šest kilometara udaljeni Roč kroz povijest dijele zajedničku političku, gospodarsku i kulturnu sudbinu. Hum je danas spomen-grad, jedan od rijetkih sačuvanih primjera urbanog razvoja isključivo unutar ranosrednjevjekovnih zidina. U bizarnoj Guinessovoj knjizi rekorda spomenut je kao…

Kovačević: Hercegbosanski Hrvati žele samo jednakopravnost

Tra 25, 2014
Knjiga Mate Kovačevića „Sudbina hercegbosanskih Hrvata – Suverenost u okviru EU federalizma" predstavljena je u prostorijama Hrvatskog slova, a njezin urednik i profesor Mate Ljubičić rekao je da „knjiga pokazuje kako su unatoč organiziranoj i masovnoj šutnji u javnosti najprije slabašno, a onda sve znatnije prodirali…

Reportaže u kronološkom redu

 
 

 
Žminj – Krasna zemljo, Istro milaU Žminju i Žminjštini bila je najveća poznata starohrvatska zajednica u Istri. Biser žminjske i istarske, time i hrvatske kulturne baštine su dvije impresivne galerije: srednjovjekovne slikovnice, risane manirom stripa XX stoljeća, na zidovima i svodovima kapelica Svetog Antuna opata (1381.) i Svetog Trojstva (1471.). Obzirom da se u Hrvatskoj još i danas upravljačka elita boji sakralnog više od virusa svinjske gripe, široj hrvatskoj javnosti su ove dvije "galerije“ nepoznate. A kapelicu Svetog Antuna opata od tužnog propadanja spasio je nadvojvoda-prijestolonasljednik Franjo Ferdinand.
Add a comment        
 

 
0_svante.jpgU nastavku reportaže o Žminju upoznat ćemo se s freskama iz crkvice Svetog Antuna Opata, i crkvom Svete Marije (Svetomore). Add a comment        
 

 
Predstavljanje knjige u SheratonuUdruga za hrvatski identitet i prosperitet - HIP, u povodu 87. obljetnice rođenja dr. Franje Tuđmana u utorak, 12. svibnja 2009. u hotelu Sheraton u Zagrebu održala je svečanu akademiju u spomen Prvom hrvatskom predsjedniku i utemeljitelju moderne Hrvatske države. Na svečanoj akademiji promovirana je knjiga dr. Franjo Tuđman "Hrvatska, Europa, Europska unija" akademika Dubravka Jelčića, u izdanju nakladničke kuće Mate, iz Zagreba. O knjizi su govorili: akademik Dubravko Jelčić, dr. sc. Ljerka Mintas Hodak, prof. dr. sc. Đuro Njavro, akademik Davorin Rudolf i prof. dr. sc. Miroslav Tuđman.  Valja napomenuti kako su "hrabri" pripadnici "sedme sile" i ovaj skup, kao i mnoge prije njega jednostavno odlučili - ignorirati. Bez obzira na činjenicu kako se radi o Prvom hrvatskom predsjedniku koji nije preminuo prije osamsto nego prije osam godina, kao i o brojnim prisutnim pripadnicima hrvatske intelektualne elite, što za govornicom, što u publici. Jednom riječju "sloboda medija" ponovno na djelu.U nastavku donosimo tekst koji je o spomenutom događaju objavila (jedino) Hina, popraćen fotografijama Ljubomira Škrinjara.
Add a comment        
 

 
0-_lindar.jpgUnutrašnjost Istre je prekrasna, a na jednom od njezinih brojnih brežuljaka, kojeg zovu Mali Sveti Anđeo, smjestio se istarski Stonehenge, megalitski krug (tolos) iz brončanog doba, možda prva sakralna građevina na području Hrvatske i sveto mjesto naroda koji su tu bili prije Histra. Srednjovjekovnom sakralnom arhitekturom unutrašnjosti Istre dominira gotika, a XV stoljeće je najznačajnije razdoblje istarskog pučkog zidnog slikarstva. Domaće slikare tog doba najbolje predstavlja radionica iz Kastva - malog sela kraj Rijeke - otkuda potječu braća majstori Vincent i Ivan. Po broju sačuvanih spomenika iz tog vremena Istra je, s osamdesetak lokaliteta zidnog slikarstva, najbogatije područje u Hrvatskoj: ističu se ciklusi fresaka u Lindaru (1409.), Pazinu (1460.), Žminju (1471.), Oprtlju i Bermu (1474.), sa svjetski poznatim freskama Mrtvački ples (ili Ples mrtvaca), Kolo sreće i Živi križ. I dok se divimo tim fresko slikama, i prvim hrvatskim stripovima, moramo se zahvaliti anonimnim (na žalost) restauratorima i hrvatskom akademiku Branku Fučiću (+1990.) koji je odredio sudbinu srednjovjekovnog zidnog slikarstva Istre i hrvatskih glagoljskih epigrafičkih spomenika.(Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 

0_svetvincenat.jpg Najveći hrvatski poluotok poznatiji je široj javnosti po Puli, Poreču, Opatiji ili Motovunu, nego po malim selima i mjestima u srcu Istre koja čuvaju najstarije tragove hrvatskoga kulturnoga, time i nacionalnoga identiteta. Zato će Portal Hrvatskoga kulturnoga vijeća objaviti seriju od 12 reportaža, a prva u nizu je iz Svetvinčenta, u kojem se nalazi najopsežniji istarski ciklus romaničkih fresaka, i grob mons. Miroslava Bulešića. Ovom prigodom zahvaljujemo se gospodinu Davidu Iviću iz Pazina i posebno župnicima vlč. Ivanu Bartoliću, vlč. Anti Jukopili, vlč. Krištofu Rodaku i vlč. Ljubi Biliću zbog pomoći koju su nam pružili tijekom obilaska Istre.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 
0_sv_kriz.jpgLegenda i narodno pripovijedanje o nastanku crkve Svetog Križa, i imenu grada Križevca, povezana je uz zdenac i viziju križa nad njim: po jednoj doživjeli su je tek doseljeni i još nepokršteni Hrvati, a po drugoj je neka djevojka vidjela zlatni križ vjere koji u njemu pliva. Naravno, to su legende, no bez obzira na ove legende moramo reći da je uz taj negdašnji bunar podignuta crkva Sv. Križa, prva župna crkva Donjega grada Križa, izgrađena između 1090. i 1325. godine, gdje stoji i danas. Od 1786. pa sve do 1883., kad je obnovljena i vraćena u sakralnu funkciju, služila je Gradskom poglavarstvu Križevca kao zatvor, skladište, vatrogasno spremište i - smetlište. Jedan od najljepših baroknih oltara, i najveće ulje na platnu Otona Ivekovića, nalaze se u crkvi Sv. Križa. (Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 

0_gk_katedrala.jpgJedna reportaža nedovoljna je da se predstavi u slici i riječi ono što je od sakralne i profane arhitekture najvrednije i najljepše u Križevcima, gradiću poznatijem po pekarskim proizvodima "Mlinara" nego po jednoj od najstarijih crkva u Hrvatskoj - Sv. Križu - uz koju se veže povijesni "krvavi sabor u Križevcima", ili po jedinoj grkokatoličkoj Katedrali u ovom dijelu Europe, koja je i svojevrsna galerija hrvatskih slikara iz razdoblja moderne. U prvom dijelu reportaže možemo vidjeti grkokatoličku katedralu Svetog Trojstva, a u nastavku rezidenciju grkokatoličkog biskupa.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0_gk_rezidencija.jpgU nastavku reportaže o grkokatoličkoj katedrali Svetog Trojstva u Križevcima donosimo i prikaz rezidencije grkokatoličkog vladike (biskupa).

Add a comment        
 

 
0-dsc_1984.jpgObjavljena je knjiga o Marku Perkoviću Thompsonu - Thompson u očima hrvatskih intelektualaca - koju su pripremili Mate Kovačević, novinar Hine, i akademik Josip Pečarić. Na više od 250 stranica saznat ćete sve o potpori hrvatskih domoljubnih intelektualaca Thompsonu i njegovom progonu u današnjim hrvatskim medijima. Knjigu su u ispunjenoj dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu predstavili Mate Kovačević, Davor Domazet Lošo i Slobodan Lang, a pročitano je i pismo Josipa Pečarića poslano iz Pakistana. Ulomke iz knjige čitali su Goran Grgić i Vedran Mlikota. Predstavljanje je uveličao Thompson i glazbeni sastav Blackout band.(Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 

0-kalnik.jpgPodručje Kalničke gore, odnosno njezini najistaknutiji i najviši predjeli upisani su u registar zaštićenih dijelova prirode, a srednjovjekovna utvrda (zamak - burg - stari grad) Veliki Kalnik upisan je u registar kulturne baštine Republike Hrvatske. Proljeće je idealno godišnje doba za bezbrižno uživanje na krševitoj Kalničkoj gori.

Add a comment        
 

 

00-kalnik.jpgDrugi nastavak reportaže o srednjovjekovnoj utvrdi Veliki Kalnik.

 

Add a comment        
 

 
Tribina Hrvatsko kulturno vijeće i Hrvatska kulturna zaklada upriličile su obilježavanje dvadesete obljetnice izlaska iz hrvatske šutnje tribinom koja je održana u subotu, 28. veljače 2009. u prostoru Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova u Zagrebu. Pozvani su živi sudionici, koji su govorili toga nadnevka, u Društvu hrvatskih književnika - akademik Dalibor Brozović, Ivan Gabelica, Hrvoje Hitrec, Neven Jurica, Vladimir Šeks i Stjepan Šešelj. Na tribini HKV-a i HKZ-a govorili su akademik Ivan Aralica, akademik Dubravko Jelčić, dr. Anđelko Mijatović, Stjepan Čuić, Mate Kovačević i Igor Mrduljaš. U nastavku donosimo malu reportažu koja se sastoji od teksta koji je o održanoj obljetnici donjela Hina i fotografija Ljubomira Škrinjara.
Add a comment        
 

 
0_otavice.jpgCrkvica Presvetog Otkupitelja je zapravo grobnica (mauzolej) obitelji Meštrović, izgrađena u razdoblju od 1926. do 1937. godine prema nacrtima Ivana Meštrovića (+1962.). Nalazi se na brežuljku kod sela Otavice u Dalmatinskoj zagori. Tijekom krvave srpske agresije na Hrvatsku crkvica se našla na okupiranom području, a Meštrovićev grob su domaći Srbi pretvorili u javni zahod za posadu topničkog uporišta koja se ovdje smjestila. No, to je tek dio hrvatske baštine nad kojom je proveden kulturocid, i o toj temi je danas u Hrvatskoj ponovno nepristojno i nepoželjno pisati i pričati.(Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 
0-_dsc_0954.jpgPolitičko podzemlje, kako to vole reći na Pantovčaku i Gornjem Gradu, ponovno se sinoć okupilo na javnom predstavljanju najnovije knjige Miroslava Tuđmana «Informacijsko ratište i informacijska znanost». Knjiga je predstavljena u dvorani Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu, a izlaganja Branka Salaja, Joze Čurića, i Zdravka Tomca objavit ćemo naknadno. U nastavku donosimo komentar Hina-e o ovoj knjizi i nekoliko fotografija s predstavljanja. (Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 
0-_biskupija.jpgGovori se da se putuje kako bi se štogod naučilo, da se prošire vlastiti uljudbeni i duhovni obzori. Turistička odredišta koja svjedoče o identitetu, vjeri i kulturi hrvatskoga naroda nisu ni danas na popisu "destinacija" koje nam agencije nude, a nekim mjestima namijenjena je ona strašna starinska kazna koja se zvala perditio ili damnatio, što bi značilo gubitak uspomene ili predaja zaboravu. Jedno od takvih mjesta je i selo Biskupija. To nije neko selo na kraju svijeta, štoviše, nalazi se gotovo uz cestu kojom su "građani Hrvatske" desetljećima putovali od Zagreba do Splita.(Lj.Š)
Add a comment        
 

 
ProsvjedDrugi dio reportaže s prosvjeda 13. prosinca 2008. za povratak imena Kazališni trg. Add a comment        
 

 
ProsvjedDonosimo reportažu o prosvjedu na Trgu maršala Tita na kojem se tražila promjena imena jednog od najljepših zagrebačkih trgova. Iako više ne živimo u komunističkom sustavu skoro već nekih dvadesetak godina, nakon prvog prosvjeda iz veljače, i ovaj drugi prosvjed pokazao je kako se neke stvari u Hrvatskoj polako ili nikako ne mijenjaju. Iako bi svaka imalo razumna osoba koja je upoznata s blajburškom tragedijom, represijama komunističkog sustava te balkanizacijom Hrvatske kroz jugoslavenske integracije zaključila kako osobi koja je bila na čelu pokreta odgovornog za sve ove devastirajuće učinke za našu zemlju ne treba posvećivati trg u glavnom gradu Republike Hrvatske, odgovornim političkim strukturama to ni danas nije jasno. Pa se zbog toga nalazimo u apsurdnoj situaciji da se trg s Hrvatskim narodnim kazalištem u središtu Zagreba naziva po osobi odgovornoj za masovne zločine nad hrvatskim narodom, dok se s druge strane istovremeno u Haagu sudi hrvatskim časnicima koji su časno sudjelovali u borbi tog istog naroda za nezavisnost.(LjŠ,mm)
Add a comment        
Uto, 30-11-2021, 10:46:18

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.