Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

07-_zg_katedrala.jpg

Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (4/5)

Stu 25, 2008
Zagrebačka je katedrala u jedno doba imala čak šezdesetak oltara, a velik drveni glavni oltar u svetištu, tzv. Ackermanov oltar iz 1632., bio je najveći barokni oltar, kakvog nisu imali ni u Italiji, Austriji i Mađarskoj. U preostala dva nastavka reportaže upoznat ćemo unutarnjost katedrale.(Lj. Škrinjar)
0 Glava djavla u katedrali

Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (1/5)

Stu 25, 2008
Ideju za reportažu o zagrebačkoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije dao mi je preglasan razgovor zagrebačkih gimnazijalaca na terasi jednog kafića: "I ti još nisi bil u našoj katedrali?! A išel si u onu u Pragu? Da, u Prag je organizirala škola, a ovu uvijek stignem pogledat. Uostalom, katedrale su tak…
0a-beram.jpg

Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“ (2/2)

Svi 26, 2009
Među pričama na beramskim freskama nalazimo i priču o cijepljenju voćaka, ukomponiranu u fresku Zaruke Marije i Josipa, a dok Sv. Mihovil važe duše i nogama gazi đavla, netko od njegovih navijača je sitnim glagoljskim slovima ugrebao svoj komentar «Udri Miho».Nastavak reportaže Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“.…
NM Roscic - Isus u zidovstvu

Isus Krist u židovstvu

Pro 18, 2012
Nova poučna knjiga fra. N.M. Roščića "Isus Krist u židovstvu" je poduži ogled o židovskome stavu prema Isusu Kristu i kršćanstvu od Isusova javnoga djelovanja do danas. Tijekom dva tisućljeća taj se stav baši nije promijenio. U sadašnjemu vremenu i procesima postmoderne to se itekako susreće u raznim trendovima koji…
0_Bozje_polje

Reportaža: Gračišće i Božje polje – "Krasna zemljo, Istro mila" (5/5)

Ruj 17, 2009
Ljepota privlači. Na brežuljku zapadne Istre smjestilo se Božje polje, nekoliko kilometara od glavne ceste i obližnjeg gradića Vižinade. Uz malo sreće pogodit ćete put odprve, koji vas kroz prelijepi kraojobraz vodi uskom, zavojitom ali asfaltiranom cestom do grobljanske crkve Blažene Djevice Marije (Sv. Marije od…
thompson_-m

Reportaža: Thompsonov koncert povodom Dana branitelja Grada Zagreba

Svi 31, 2008
Povodom obilježavanja Dana branitelja Grada Zagreba sinoć je Marko Perković Thompson održao koncert na Trgu bana Josipa Jelačića. Prema podacima MUP-a okupilo se 120.000 ljudi – rekao je Thompson s pozornice, i pozvao prisutne da se prisjete i odaju počast svim poginulim hrvatskim braniteljima, časnicima i generalima…
0_hum.jpg

Reportaža: Hum – "Krasna zemljo, Istro mila"

Lip 15, 2009
Kastrum – tvrđava – grad Hum i šest kilometara udaljeni Roč kroz povijest dijele zajedničku političku, gospodarsku i kulturnu sudbinu. Hum je danas spomen-grad, jedan od rijetkih sačuvanih primjera urbanog razvoja isključivo unutar ranosrednjevjekovnih zidina. U bizarnoj Guinessovoj knjizi rekorda spomenut je kao…
0 Stara Gradiska

Pakao srpskog logora Stara Gradiška 1991. godine

Svi 12, 2014
Knjiga policijskog inspektora Vlade Radošića "Pakao srpskog logora Stara Gradiška 1991." na 380 stranica opisuje događaje iz 1991. godine, prvenstveno u logoru Stara Gradiška i Bučje (prvi srpski logor na području Hrvatske), govori o srpskoj pobuni na temelju originalnih dokumenata srpske strane pronađenih nakon VRO…
svmati_m

Sveta mati slobode – kralj vjekova

Stu 19, 2007
U nedjelju 18. studenog 2007. godine, u zavjetnoj crkvi «Sveta Mati Slobode» u Zagrebu, održana je svečana misa u spomen na sve žrtve Vukovara i svih stradalnika u Domovinskom ratu. Tom prigodom izvedena je glazbena premijera pjesme «Kralj vjekova» – koju je napisao odvjetnik Mile Prpe, a uglazbio prof. Vinko…

Reportaže u kronološkom redu

Otavice – grobnica Ivana Meštrovića u crkvici Presvetog Otkupitelja
 
Crkvica Presvetog Otkupitelja je zapravo grobnica (mauzolej) obitelji Meštrović, izgrađena u razdoblju od 1926. do 1937. godine prema nacrtima Ivana Meštrovića (+1962.). Nalazi se na brežuljku kod sela Otavice u Dalmatinskoj zagori. Tijekom krvave srpske agresije na Hrvatsku crkvica se našla na okupiranom području, a Meštrovićev grob su domaći Srbi pretvorili u javni zahod za posadu topničkog uporišta koja se ovdje smjestila. No, to je tek dio hrvatske baštine nad kojom je proveden kulturocid, i o toj temi je danas u Hrvatskoj ponovno nepristojno i nepoželjno pisati i pričati. 
 
1-_otavice.jpg
 Crkvica Presvetog Otkupitelja na Petrovom polju je približno 10 kilometara istočno od Drniša i dvadesetak kilometara južnije od sela Biskupija kod Knina. Zakonom o zaštiti spomenika kulture (kao nepokretni spomenik kulture) zaštićena je od 1967. godine. Četnici strmičkog prote Momčila Đujića, zajedno s drugim četničkim vođama, među kojima je bio i Đoko Jovanić (kasnije "antifašist" i komandant partizanske 6. ličke…), u Otavicama su zapalili kuću Ilije Meštrovića, strica Ivana Meštrovića, i živa ga bacili u vatru. Bilo je to 1942.
 
2-_otavice.jpg
Titov "antifašist" Ratko Mladić, komandant kninskog garnizona JNA, odgovoran je i za devastiranje "Mauzoleja obitelji Meštrović" 1991. godine. Svjedočanstva o razaranju dana su na uvid javnosti u sklopu fotodokumentarne izložbe Tragovi nasilja (Split, 1996.). Mladić danas uživa svekoliku zaštitu međunarodne oligarhije i EU, a obnovu crkvice i razminiravanje okolnog terena platili su Hrvati. "Antifašist" Ratko Mladić zasigurno očekuje da mu vlada RH vrati stanarsko pravo (Derogira li Vlada RH-e samovoljno svoje zakone i donosi odluke bez propisa?), tj. da ga za učinjena zlodjela Hrvati nagrade vlasništvom stana. 
 
3-_otavice.jpg
Crkvica je spoj sakralnog, memorijalnoga i umjetničkoga: jednostavna kubna oblika s kupolom. Vanjski tlocrt je četverokut (13,30 x 13,30 m), a unutrašnji osmerokut; visoka je 13,30 metara. Meštrović je vanjsku stranu dvokrilnih drvenih vratnica (visina 3, širina 1,4 m) ukrasio s deset brončanih reljefa (svaki 44 x 44 cm) na kojima su bili prikazani portreti članova njegove uže obitelji – ženski likovi na lijevim, a muški na desnim vratnicama (otac Mate, autoportret, braća Petar i Marko, te sin Tvrtko). Crkveno posuđe (monstranca, kalež i dva svijećnjaka) je također oblikovao Meštrović, kao i kuglasti mjedeni luster, crkveno zvono ispod ulaznog trijema i mjedena vratašca svetohraništa. Danas ovdje od svega nabrojenog nema ništa - sve su to Mladićevi i Martićevi Srbi odnijeli u svoju otadžbinu Srbiju!
 
U ime normalizacije hrvatsko-srpskih odnosa, kad nam već opljačkane umjetnine ne namjeravaju vratiti, Đorđe Balašević i Lepa Brena bi mogli sav prihod s najavljenog koncerta u Zagrebu darovati Fondu za obnovu hrvatske kulturne baštine. I Denis Latin s "Latinicom", i Aleksandar Stanković s "Nedjeljom u 2", i HHO s Iskorakom i lezbijkama… Jer, Hrvat Ivan Meštrović je 1911. učinio svjetsku promociju Kraljevine Srbije, i zalagao se da Hrvatska godine 1918. dođe pod vlast Kraljevine Srbije.
4-_otavice.jpg
Svetište s oltarom Vječno Razapetoga
 
U oltarnoj i pobočnim pravokutnim i polukružnim nišama, te na bočnim zidovima, kamene reljefe s prikazima biblijskih tema osvjetljavaju četiri otvora na bazi kupole i prozori na sjevernoj i južnoj niši koji su bili pokriveni kristalnim pločama izrađenim od alabastera i oniksa. Reljefe i skulpture u kamen su s Meštrovićevih gipsanih odljeva prenosili njegovi studenti Antun Augustinčić, Grga Antunac, Vanja Radauš, Ivo Lozica, Dragutin Orlandini i Marijan Matijević.
 
Lijes s kremiranim tijelom Ivana Meštrovića unesen je u obiteljsku grobnicu 24. siječnja 1962. godine, a splitski biskup Frano Franić je na oltaru Vječno Razapetog izmolio misu zadušnicu, naglasivši da je Ivan Meštrović bio veliki Hrvat i katolik.  
5-_otavice.jpg
Na unutrašnjem zidu oltarne niše nalazi se reljef Vječno Razapeti. "Ikonografski i kompozicijski neuobičajeno oblikovano raspeće. Mladoliki Krist tzv. helenističkog tipa, ali bez perizome, svojom smirenošću i vedrinom asocira na istočnjačku, budističku filozofiju i kulturu. Moguće je to dio prikaza stigmatizacije sv. Franje kojemu se ukazao Razapeti, a nosio ga je serafin." (V. Barbić).
 
6-_otavice.jpg

Tlocrtna osnova kamenog, mozaičnog poda (s višebojnim geometrijskim uzorkom) je oktogon s upisanim križem. Postavljen je 1935., a izrađen je od crnoga ličkog, crvenog i žutog kotorskog, te sivozelenog kamena iz Belgije. Kripta se nalazi ispod poda kapele, a nadgrobna ploča na podu je bez natpisa. Tijekom srpske okupacije ulaz u kriptu i grobnice u kripti su razbijeni, a nekrofili su oskvrnuli i lijesove pokojnika u potrazi za zlatom…
 
Četnicima se na predstojećim Lokalnim izborima pruža prilika da ponovno osvoje vlast ovdje i u tzv. SAO Krajini (Pismo o ugroženosti Srba u Hrvatskoj zapadnoslavonskog krajiškog vođe Veljka Džakule, 25. rujan 2008.). U tome će im pomoći naši prijatelji iz EU, OESS, HHO i razne NGO koji će iz Srbije i Republike Srpske organizirati besplatan prijevoz glasaća, a pobjedu "jugobela jogurt revolucije" proslavit će s Lepom Brenom (koncert najavljen za svibanj!) u Areni Zagreb. 
 
7-_otavice_r.jpg
Crteže za dekoraciju svoda kupole - Spasitelj (ulje), Mojsije, Sfinga i Arhanđeli (ugljen) - izradio je sam Ivan Meštrović.
 
Prošle godine (15. kolovoza, na dan rođenja Ivana Meštrovića) prvi je puta služena misa na starohrvatskom jeziku, onako kako su ju služili glagoljaši, a predvodio ju je meštar novaka franjevačkog samostana na otoku Visovcu , fra Zoran Jonjić. Starohrvatska misa u crkvici bila je Meštrovićev zahtjev što ga je postavio vlastima bivše Jugoslavije, zapisan u tekstu Darovnice hrvatskomu narodu iz 1951. godine.
 
Ivan Meštrović kroz svoj život i stvaralaštvo imao je tri temeljne životne odrednice: Crkvu, domovinu i majku, rekao je u svojoj propovijedi fra Zoran Jonjić. 
 
1898. - Ivan (Gabrilović) Meštrović je klesarski šegrt u klesarskoj radioni Bilinić u Splitu;
1899. - započeo studij na Umjetničkoj akademiji u Beču;
1907. - u Beču se oženio sa židovkom Ružom Klein (i zbog toga je protjerana iz svoje obitelji) te je s njom u braku do 1928.;
1908. - u Parizu počeo raditi na projektu "Vidovdanski hram" koji posvećuje srpskom nacionalnom mitu;
1911. - na Svjetskoj izložbi u Rimu izlaže "Vidovdanski hram" u paviljonu Kraljevine Srbije i dobiva prvu nagradu za kiparstvo; postaje svjetsko ime;
 
1914. - bio je inicijator grupe jugoslavenskih umjetnika "Medulić"; prijeti mu uhićenje pa iz Beča bježi u Italiju;
1915. – u Londonu priređuje samostalnu izložbu koju svečano otvara Robert lord Cecil (član Milnerove grupe i Okruglog stola), podsekretar Ministarstva vanjskih poslova, upravo u trenutku kada je Engleska bila zainteresirana za kulturni razvitak Južnih Slavena ("Zapadni Balkan"); član je Jugoslavenskog odbora i politički djeluje u Komitetu za oslobođenje te potpomaže širenju "slavenske" kulture u Velikoj Britaniji;
 
1918. - nakon završetka rata vraća se u Kraljevinu SHS;
1919. - vrhunac svjetske slave; za vrijeme Konferencije u Versaillu, izlaže četrdeset skulptura u Parizu;
1934. - u Zagrebu gradi Umjetnički paviljon i organizira izložbu «Pola stoljeća hrvatske umjetnosti»;
1938. - obnavlja Zvonimirovu crkvicu u Biskupiji kod Knina, i crkvu Sv. Marka u Zagrebu;
1941. - nakon talijanske okupacije Splita odlazi u Zagreb; uhapšen je u listopadu i osuđen na smrt, a zatim je do travnja 1942. bio u kućnom pritvoru; oslobođen je na intervenciju talijanskog kralja Viktorija Emanuela III, te odlazi u Veneciju, a zatim u Rim;
 
1943. - zbog dolaska Nijemaca emigrira iz Italije u Švicarsku;
1945. - vraća se u Rim, a Tito ga nagovara da se vrati u Jugoslaviju (jedino Meštrovićeva imovina nije bila konficirana). 1947. - u Metroplitan muzeju u New Yorku ima samostalnu izložbu;
1951. - napisao Darovnicu hrvatskomu narodu (poklanja svoja umjetnička djela i građevine u Splitu, Zagrebu i Otavicama); do 1952. godine Meštrović je u Jugoslaviju poslao ukupno 459 skulptura i različitih crteža.
1954. - američko državljanstvo primio je na svečanosti u Bijeloj kuċi; Tito ga zove na Brijune;
1962. - tijekom kratkog boravka u Jugoslaviji posjetio je Tita, i kardinala Alojzija Stepinca koji je upravo iz zatvora u Lepoglavi odlazio u kućni pritvor u Krašiću;
 
Kipar Ivan Meštrović umro je u 79. godini života, 16. siječnja 1962. u South Bendu (SAD).  
 
 Ljubomir Škrinjar
 
Pet, 24-09-2021, 20:38:13

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.