Detalji

Objavljeno: 23. rujna 2010.

Možda će se nekom od čitatelja ovog Portala učiniti čudnim, ili čak neumjesnim pisati o nogometu. Iako najnoviji nogometni slučaj u Hrvatskoj iz dana iz dana u dan zauzima važno mjesto u hrvatskim javnim medijima, sama ta činjenica ne bi bila dovoljna da se o na ovom Portalu o tome piše. U ovom se slučaju radi o još jednoj uporabi javnih medija u privatne svrhe. Radi se o nogometašu Dinama Sammiru i kampanji da on zaigra za hrvatsku nogometnu reprezentaciju. Privatni interes koji je pokrenuo cijeli slučaj je, naravno, novac, pokretač je naravno izvršni dopredsjednik Dinama Zdravko Mamić, izvršitelji su naravno nezavisni novinari (prednjače oni iz Jutarnjeg lista). Usputno vrijeđanje pojedinih ljudi i hrvatskog naroda pritom nije ni važno, sad se i jedan tek odnedavno hrvatski državljanin odlučio prozivati hrvatski narod.(djl)

Detalji

Objavljeno: 22. rujna 2010.

Ne tako davno pisac ovih redaka izjasnio se protiv gašenja Vjesnika iz jednostavnog razloga zato što su to još rijetke novine u hrvatskom vlasništvu. Nekoliko dana prije najavljenog kraja hrvatska Vlada ipak se krajem lipnja odlučila i pored velikih gubitaka produžiti život Vjesniku, čime su novinari i urednici dobili još nešto vremena. Jedna od glavnih primjedbi zaposlenika bila je to što su prisiljeni pisati apologije hrvatskoj vlasti zbog čega ih nitko ne želi više čitati. Treba se omogućiti odmak od vlasti, čulo se, i dozvoliti kritično i objektivno novinarstvo. U međuvremenu se promijenio glavni urednik, i na mjesto Darka Đuretka došao je Bruno Lopandić. Od tog imenovanja mnogi već u startu nisu očekivali puno i, kako stvari stoje, čini se da su bili u pravu.(mm)

Detalji

Objavljeno: 22. rujna 2010.

U nakladi riječkog ogranka Društva hrvatskih književnika objavljeno je dvojezično talijansko-hrvatsko izdanje zbirke pjesama poznatog riječkog pjesnika Giacomo Scottia, pod naslovom „Nasukani brod/La nave sulle secche". Giacomo Scotti je pripadnik neautohtonog dijela talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Rođen je 1928. u gradiću Saviano pored Napulja. Godine 1947. kao mladi ljevičar vidio je u Jugoslaviji ostvarenje svojih političkih ideala i nastanio se u Rijeci. Bavio se novinarstvom, prevodilaštvom, publicistikom, a najviše poezijom i prozom za djecu i odrasle. Kao književnik i književni prevoditelj stekao je ugled u hrvatskim književnim krugovima. Scotti je plodan autor koji je do sada objavio preko 150 knjiga, pjesama, pripovjedaka, romana, književne i povijesne esejistike, monografijq i antologija na hrvatskom i talijanskom jeziku. Svojim je djelom uspješno povezao suvremenu talijansku i hrvatsku književnost. Za to je nagrađen visokim nagradama Primorsko-goranske županije i grada Rijeke. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 21. rujna 2010.

Kako nas je izvolio obavijestiti Deutsche Welle, tijekom 10. Međunarodnog festivala književnosti u Berlinu – na kojemu je ove godine, kao slučajno, u centru pozornosti istočna Europa - ljubitelji književnosti mogli su nazočiti predavanju o «kulturnoj budućnosti Balkana». Koje se točno zemlje smatraju dijelom Balkana nije izrijekom naznačeno, no to se dade vrlo lako zaključiti. Naime, književnici koji su sudjelovali u raspravi su Borka Pavičević iz Srbije, Dubravka Ugrešić iz Hrvatske i Beqe Cufaj iz Kosova. Riječ, je, dakle, o zemljama bivše Jugoslavije, tj. – da se poslužimo novokomponiranim lingvističkim besmislicama - o zemljama Zapadnog Balkana ili Jugosfere. Već sama činjenica što Hrvatsku predstavlja Dubravka Ugrešić, upućenima u njezinu biografiju reći će mnogo toga. Dubravka je, naime, početkom devedesetih godina napustila Hrvatsku, što je kasnije pravdala tobožnjim medijskim napadima na nju, iako je svima vrlo dobro poznato da su stvarni razlozi bili posve druge naravi. (D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 20. rujna 2010.

Koliko sam shvatio iz reakcija slavonske stranke, po tumačenju zagrebačkog Županijskog suda suvremena Republika Hrvatska postoji tek od 15. siječnja 1992. Vrhovni sud u istom predmetu pomiče datum nastanka moderne hrvatske države na 8. listopada 1991. Čemu služe ti datumi u svezi sa suđenjem jednom hrvatskom generalu? Hoće li hrvatsko sudstvo neizravno ili izravno reći da prije tih datuma hrvatski narod nije ni jednim političkim činom ili pravnim aktom obznanio samoodređenje? Hoće li reći da prije tih datuma Hrvati nisu mogli legalno i legitimno braniti svoju zemlju od oružanih četničkih parapostrojba? Hoće li reći da su hrvatska policija i Zbor narodne garde bili parapostrojbe, da su hrvatski dragovoljci bili izvan zakona? Hoće li reći, karikiram do kraja, da je do tih datuma jedina legalna vojna sila bila JNA i da je njoj trebalo prepustiti uredovanje. Hoće li reći da su hrvatski branitelji do toga datuma bili podložni isključivo jugoslavenskim zakonima i da su dakle Hrvati do tih datuma pobunjenici protiv međunarodno priznate države SFRJ.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 20. rujna 2010.

Gospodin Zdravko Živković živi u Donjem Miholjcu. Pripada skupini pjesnika-amatera kojih u ovom prekrasnom slavonskom gradu ima toliko da su oformili dvije pjesničke udruge. Za razliku od mnogih amatera, Živković se trudi napredovati u književnom zanatu i postići što višu estetsku relevanciju svojih stihova. To se očituje u zbirci «Zaljubljeni vjetar» (Donji Miholjac, 2009.) koju predstavljamo. Zbirka je podijeljena u četiri ciklusa: «Ljubav»; «Misao»; «Domovina» i «Vjera». Iz navedenih naslova, kao i iz naslova cijele zbirke, naslućuje se njezina predmetno-tematska usmjerenost. Središnji naslov upućuje na autorovo oslanjanje na misao Miguela de Unamuna: «Pustite me da sanjam, ako je taj san moj život – ne budite me!» (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 20. rujna 2010.

O knjizi stanovite gospođe koja je uz pomoć Ministarstva kulture RH objavljena u Zagrebu, već sam pisao na temelju površnoga uvida u tekst. No budući da je padala nesnosna kiša i budući da HKV namjerava uskoro tužiti rečeno ministarstvo koje funkcionira na temelju hrvatskosrpskog sporazuma Biškupić-Višnjić, našao sam vremena pozorno pročitati prvih 125 stranica. Kada je kiša prestala i ja sam se prestao smijati, ali i odlučio tu dobru zabavu podijeliti s čitateljima portala.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 19. rujna 2010.

Već mjesecima trese se cijela država oko slučaja Polančec, a vertikale hrvatskoga društva poput Radimira Čačića tim povodom drže nam prodike o savjesnom poslovanju i moralnosti u upravljanju državnom imovinom. Mnogi već vide i cjelokupni HDZ-ovu vrhušku na optuženičkoj klupi i formalni povratak na vlast SDP-a i HNS-a. Nije da nam je baš puno stalo do HDZ-ove vrhuške, ali u ovoj histeriji borbe protiv korupcije svakodnevno raspirivanoj preko stranica hrvatskoga istraživačkog tiska zanimalo nas je zbog čega se ujutro u uredima vode žučni razgovori tijekom ispijanja kavica, a navečer u gostionicama lupa šakom po stolu zažarenih očiju. Svi sve kao znaju, međutim kada ljude upitate što je to konkretno Polančec napravio na licima se pojavljuje zbunjenost. Pa, piše u novinama najčešći je odgovor.(mm)