Detalji

Objavljeno: 01. listopada 2009.

Večernji list iz «pouzdanih» je izvora saznao kako je Švicarska, ali navodno i ne samo Švicarska nego i ostale zemlje Schengenskoga prostora, iz još nerazjašnjenih razloga zabranila ulazak Marku Perkoviću Thompsonu u razdoblju od tri godine. Takvu odluku potvrdio je navodno i Michele Cercone, glasnogovornik potpredsjednika Europske komisije. S druge strane, menadžer hrvatskog pjevača Zdravko Barišić izričito tvrdi kako se radi samo i jedino o Švicarskoj, u kojoj je Thompson trebao održati koncert za tamošnje Hrvate 3. listopada, a zašto je takva odluka uopće donesena istražuje i hrvatsko veleposlanstvo koje po nalogu ministra Jandrokovića pokušava razjasniti stvari. Ne radi se naravno ni o kakvoj posebnoj Jandrokovićevoj sklonosti pjevaču, jer se ministar odmah ogradio kazavši kako bi se takva «akcija» poduzela za svakog hrvatskog državljana sa sličnim problemom. Odluka švicarskih tijela nije argumentirana apsolutno ničime, osim strahom od mogućih nereda – navodno zbog tučnjave koja je u Luzernu izbila u vrijeme Markova tamošnjeg nastupa prije dvije godine, iako niti nadležna tijela niti mediji nisu jedan događaj nužno povezali s drugim. Zanimljivo je i to da je spornu zabranu navodno donio tamošnji Ured za migraciju, iako je potpuno nejasno u skladu s kojim ovlastima, osim ako je Thompson podnio zahtjev za državljanstvom ili azilom, što je naravno u sferi znanstvene fantastike. Sve ostale okolnosti koje su mogle dovesti do aktualne zabrane, vjerojatno su jasne čak i površnim pratiteljima dnevnopolitičkih zbivanja u Hrvatskoj.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 30. rujna 2009.

Nakon što su odvjetnici generala Ante Gotovine doslovno raskupusali optužnicu i zaključili svoju obranu skrativši pri tome listu svjedoka obrane na pola, haaško suđenje za zajednički zločinački pothvat ušlo je, kao završetak farse, i u predizborne vode. No, za početak, što se tiče obrane generala Gotovine treba reći kako nikakvih zabuna nema. U Zagreb je u ponedjeljak 28. rujna stigao glavni Tužitelj reciklirati iznova i opet famu o nepostojećim topničkim dnevnicima, ne bi li se ipak izmišljeno i imaginarno pretjerano granatiranje Knina prišilo političkim igrama prvom na optuženičkoj klupi. Dobro, to će proći kako će proći, ništa nas ne može zapravo uvjeriti da generalu Gotovini nije već napisana presuda. Ono oko čega se ovdje spotičemo i o čemu ćemo govoriti je način na koji se sada nastavlja suđenje. I da odmah bude potpuno jasno prije nego što nastavimo s onim što imamo za reći, za svu trojica, Gotovinu, Čermaka i Markača, stoji da nikada nisu trebali otići u Haag, jer pod ovim zemaljskim nebom za to nema i nije bilo ikakvog povoda, osim najvulgarnije politike.(mm)

Detalji

Objavljeno: 30. rujna 2009.

O krizi hrvatskih medija, koja se manifestira u galopirajućoj poplavi korupcije, žutila, senzacionalizma, neprofesionalizma i nedostatku minimuma objektivnosti, mnogo je toga već rečeno i napisano. Ta je kriza posebno vidljiva u tiskanim medijima, gdje prvenstveno mislimo na dnevne novine. Bez imalo okolišanja, odmah valja postaviti pitanje: postoje li u Hrvatskoj ijedne ozbiljne dnevne novine koje na profesionalan i nepristran način informiraju hrvatske građane o politici, gospodarstvu, kulturi i svjetskim zbivanjima, imajući pritom u vidu zaštitu nacionalnih interesa?(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 29. rujna 2009.

Da je od hrvatskih medija trenutno vrlo teško ili gotovo nemoguće očekivati objektivno, nepristrano ili bar fer političko izvještavanje i praćenje, već dugo je vremena poznata stvar. I prije samog službenog početka utrke za funkciju hrvatskog predsjednika u nekoliko smo navrata pisali o medijskom ignoriranju prof. dr. Miroslava Tuđmana. A da će se to ignoriranje i sustavna marginalizacija vrlo vjerojatno nastaviti i u samom jeku kampanje pokazuje i emisija Otvoreno prikazana u ponedjeljak navečer na HRT-u. U emisiju su kao «politički relevantni» predsjednički kandidati pozvani dr. Andrija Hebrang, dr. Ivo Josipović, Nadan Vidošević i Vesna Pusić, kako bi održali jedno od prvih sučeljavanja, komentirajući prijedlog ustavnih promjena koje bi trebale spriječiti zastaru kriminala iz vremena pretvorbe i privatizacije. Riječ je o osobama koje su konstantno sveprisutne u gotovo svim informativnim izdanjima od tiskanih do elektronskih medija. Posebice tu prednjači dr. Josipović koji prema ranije objavljenim statistikama na televiziji gostuje u prosjeku barem jednom tjedno, dakle više od svih ostalih kandidata zajedno. No, vratimo se «Otvorenom». U emisiji u ponedjeljak prof. dr. Miroslava Tuđmana nitko ni spomenuo nije, baš kao ni primjerice Alku Vuicu, također kandidatkinju na čiju ga razinu političke nevažnosti političko-medijske strukture, bez ikakvog opravdanog i suvislog razloga uporno pokušavaju gurnuti.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 28. rujna 2009.

Sada kada je postalo vidljivo kakve bi nam promjene sljedeća promjena Ustava mogla donijeti, vrijeme je da se te dugo najavljivanje ustavne promjene pomnije razmotre i upozori na njihove moguće posljedice. Među promjenama najvažnije su one koje se odnose na pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, stoga ćemo se na njih ovdje i ograničiti. Riječ je, dakle, o promjenama ustavnih odredbi koje reguliraju udruživanje Republike Hrvatske, a tu prije svega mislimo na odredbe o referendumu. Na čelu radne skupine za ustavne promjene nalazi se potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks, a promjenama se, dakako, žele stvoriti pretpostavke za ulazak Hrvatske u Europsku uniju.(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 28. rujna 2009.

Kada je zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić svojedobno govorio kod Bleiburga, lijevostupidne tiskovine pohvalile su ga samo u jednom detalju – što je, naime, na tom mjestu spomenuo i Jasenovac. Kada je nedavno govorio u Jasenovcu, zamjerili su mu posebno u jednom detalju: da je na tom mjestu spomenuo Bleiburg. Već uvriježena lijevostupidna praksa: komentirati ono što u svome listu ne objave, pa čitatelj ne može zaključiti je li komentator u pravu ili nije. Manipulacija poprima sve složenije oblike: Goran B. Jergović objavi napis u kojemu s puno razumijevanja govori o Draži Mihajloviću. Čitatelj reagira i traži da se njegov tekst objavi. Odbijaju. Zatim se taj tekst pojavi u «Vijencu». Onda Goran B. Jergović žustro reagira na u «Vijencu» objavljeni tekst, koji čitatelji njegova lista nisu imali priliku pročitati jer je bio odbijen. I tako dalje.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 27. rujna 2009.

Anarhija koja je preplavila Republiku Hrvatsku poprimila je odista zastrašujuće razmjere. Dovoljno je samo pogledati kako se zakoni pišu, mijenjaju i ne poštuju, ili kakvom se logikom vodi kadrovska politika. Caruje potpuni nered, laž i demagogija, a javnost više ni približno ne zna tko u kojoj aferi pije, a tko plaća. Istovremeno, što je država slabija, broj hijena željnih novih i novih komadića nacionalnog bogatstva svakim danom sve je veći. Štoviše, ima se dojam kako je ovaj opći kaos dobrim djelom namjerno potpomognut izvana i iznutra, s političkom porukom kako su Hrvati nesposobni za vlastitu državu i ekonomiju, i kako njima zbog toga treba vladati netko drugi. No, mi to vidimo potpuno obrnuto. Dopustili smo na svim razinama da preko domaćih poslušnika Hrvatskom vladaju drugi i sada se jako dobro vidi gdje nas je to dovelo. I baš to je upravo najbolji dokaz i razlog zašto Hrvatsku treba vratiti Hrvatima i zašto je nacionalni suverenitet od vitalne važnosti.(mm)

Detalji

Objavljeno: 25. rujna 2009.

Svakodnevno smo u prilici slušati o našem približavanju Europi i dostizanju najviših europskih standarda. Uz to se neizbježno govori da te standarde moramo doseći zbog nas samih, a ne zbog Europe. Pri tome se ti takozvani «europski standardi» smatraju nedodirljivim božanstvima, o kojima se ne raspravlja. Uostalom, štogod se netko drzne reći o Europskoj uniji, u bilo kojoj sferi ljudskog života, a da to nisu hvalospjevi božanstvu kojem težimo, dočekuje se u našim slobodnim i nezavisnim medijima kao «nazadnjaštvo», «povratak materijala staro», ili zazivanje teorije urote. Ne ćemo u ovom tekstu govoriti o političkoj nesposobnosti EU, primjerice da spriječi da jedna, ne ćemo ju imenovati, dežela sprječava proširenje EU balkanskim ucjenama. Reći ćemo nešto o jednom europskom standardu, i usporediti ga s odgovarajućim hrvatskim standardom. Daleko od toga da je to jedini primjer, ali dosta toga pokazuje o EU, njenoj principijelnosti i borbi za «istinske vrijednosti», ma što da to značilo.(djl)