Detalji

Objavljeno: 23. prosinca 2010.

Evo nas na kraju došašća, radosna iščekivanja. Božić, međutim, dočekujemo u doba krize. Pokazatelji socijalnih učinaka ne pružaju razloge za optimizam. Godine 2008. u listopadu bilo je 228.501 nezaposlenih, 2009. već 273.265, da bi ove godine u istom mjesecu dosegnuo 304.503 nezaposlene radno sposobne osobe. U tri godine broj nezaposlenih povećao se za 75.978. U istom razdoblju broj primatelja socijalnih pomoći povećao se za 5.309. U rujnu ove godine socijalnu je pomoć primalo 99.588 osoba. Pada i broj zaposlenih. U tri godine smanjio se za 125.451 zaposlenu osobu. U rujnu ove godine u Hrvatskoj je bilo zaposleno 1.422.536 osoba. K tomu država nam je na rubu dužničke krize. Socijalni pokazatelji govore kako nema realnoga prostora za potrošačku groznicu. Nismo, naime, Beč u kojemu turisti na „božićnu čaroliju" na prigodnom sajmu u prosjeku potroše 36 eura. Ukupno više od 300 milijuna eura prometa samo u središtu Beča. No, od njega, oprostite na subjektivizmu, draži su mi božićni sajmovi u Jablanovcu, Pušći, ili žive jaslice u Zaprešiću i Mariji Gorici.(N.Piskač,Panorama)

Detalji

Objavljeno: 23. prosinca 2010.

Božić bismo drukčije mogli nazvati „Bog dijete". To nam je teško shvatiti, jer biti dijete kao da je poništenje samoga Boga; čini nam se da čovječanstvo po takvom djetetu ne bi nešto posebno dobilo. Može li dijete općenito biti polazište obnove i uzdignuća čovjeka? Obično se govori da djecu treba spašavati i poučavati, a teško ćemo čuti govor da djeca spašavaju i poučavaju. Po biblijskim tekstovima Bog je čovjeka stvorio kao odrasloga, a spašava ga i uzdiže šaljući mu dijete.(M.Bogović,biskupija.gs)

Detalji

Objavljeno: 22. prosinca 2010.

U utorak, 21. prosinca 2010., na mjestu predsjednika Vlade Crne Gore zahvalio se Milo Đukanović. Ova je ostavka izazvala živo zanimanje hrvatskoga tiska. Čak joj je prvi program HTV-a posvetio značajnu minutažu. Premda je riječ o političaru lijeve orijentacije, moguli hrvatskoga medijskoga prostora nisu mu bili skloni. U ovome trenutku njegovu ostavku povezuju s ostavkom Ive Sanadera, odnosno tumače ju kao iznuđenu iz središta zapadnoeuropske političke moći. Osobno nisam bio simpatizer ovoga političara, ali to me ne sprečava ustvrditi kako je riječ o najvećoj ličnosti u suvremenoj povijesti Crne Gore.(Đ.Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 22. prosinca 2010.

U ovoj osobnoj rubrici koju sam podosta redovito punio svime i svačime, htio bih reći nešto važnije. Naime, o HRAST-u. Ne sjećam se da je i jedna jedina inicijativa u zadnjih dvadeset godina odjeknula tako snažno i munjevito kao Hrvatski rast. Dokaz je to da se radi o dobro osmišljenom projektu (pokretu), da je zamisao pala na već plodno tlo u mislima i srcima ljudi, i da je obznanjena u pravom trenutku. Premda su blagdani pred nama, premda se u vašim kućama kite borovi, nemojte zaboraviti ni na hrastove. Poslije Nove godine bit će vam predočena složena ali markantna razgranatost HRAST-a i način njegova djelovanja. Bit će to godina nade.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 20. prosinca 2010.

U hrvatskome tisku prošla je neopaženo, ili namjerno prešućena, vijest iz susjedne nam države Crne Gore, a koja se tiče naše nacionalne manjine koja živi u Boki kotorskoj. Riječ je o slijedećem: U podgoričkoj «Pobjedi» 6. prosinca 2010. objavio je članak izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Crne Gore u Vatikanu, Nj-E. Anton Sbutega , u kojemu se osvrće na veliku izložbu kojom je 7. prosinca 2010. Crna Gora predstavila u Italiji svoju kulturno-povijesnu baštinu. Izložba je priređena u Venecijanskoj biblioteci «Marciana», pod naslovom „Blago Crne Gore: zavjeti iz Perasta i Boke, svjedočanstvo vjere i kulture". Navodimo ulomke iz članka uvaženoga veleposlanika.(Đ.Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 19. prosinca 2010.

Nevjerojatna količina sadističkoga trančiranja prati slučaj Sanader, sa stranica, postaja i ekrana istih onih medija kojima je bio obožavani uzor modernoga europskog političara. Ta je činjenica već i zapažena i elaborirana, a pojava nije nova u hrvatskoj ni svjetskoj povijesti. Narod ima o tome svoje mišljenje, i o Sanaderu ali i o tim i takvim medijima. (Ovo "tim i takvim" skratit ću TIT, zbog racionalnosti i česte uporabe u idućim rečenicama napisa.) Premda i građani u početku ponešto uživaju u tužnoj priči, nakon nekoga vremena im se izljevi gadnoga grohota iz TIT-medija počinju gaditi . Pitaju se je li doista sve tako crno kako im je predočeno, ne sumnjaju doduše da tu nečega ima kada je novac u pitanju, ali već znaju kako se vode hajke na osobe, kako im se unaprijed presuđuje , kako im se sudi bez materijalnih dokaza (general Zagorec), kako im se presuđuje na temelju upitnih "stručnih" mišljenja (Rončević) itd.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 18. prosinca 2010.

Već poslovično se u hrvatskim medijima tamo oko četvrtka komentira urednički komentar iz Glasa Koncila, pa ni ovaj tjedan u tom smislu nije bio iznimka. Pri prepričavanju Glasa Koncila uvijek dosta toga bude ispušteno, a u nekim slučajevima biva i potpuno iskrivljen smisao onoga što se htjelo reći. Treba li uopće naglašavati da primjerice zadnji komentar Ivana Miklenića pod naslovom „Odvraćanje pozornosti" nema uopće dodirnih točaka s naslovima tekstova u hrvatskim medijima s kojima je on bio popraćen: „Glas Koncila: Uhićenje premijera razaranje je hrvatske državotvornosti", „Crkva stala iza Sanadera i Merčepa", „Glas koncila osudio uhićenje Sanadera: Zašto je to bitno?".(mm)

Detalji

Objavljeno: 17. prosinca 2010.

One rane jeseni 1991. kada su Hrvati jedva odolijevali srpskoj agresiji, naoružani samo hrabrošću i ponekom puškom, povlačili se na mnogim područjima ili ostajali opkoljeni, jedan je čovjek poduzeo prvu uspješnu navalnu akciju većega formata. Zvao se Tomislav Merčep. Očistio je od četnika veliko područje zapadne Slavonije, markantan i odvažan na čelu vojske koja ga je slijedila. U tomu je pothvatu i ranjen. Televizijske snimke koje je vidjela javnost, probudile su i u malodušnih nadu da se možemo suprotstaviti srpskom nasilju.(H.Hitrec)