Detalji

Objavljeno: 04. siječnja 2011.

Umjesto službenoga nekrologa uz vijest da je na samome početku 2011. umro Fadil Hadžić, dopustite mi da se prisjetim mojih susreta i suradnje s tim svestranim umjetnikom koji je na stanovit način postao legendom hrvatskoga humora u drugoj polovici 20. stoljeća. Zadnji put sam ga vidio nakon premijere njegove posljednje (šezdesete) komedije "Prevaranti" u "Kerempuhu". Nedavno, dakle. U sivom odijelu, s decentnom kravatom, siva lica i ponešto odsutan, kao da je već na putu. Kaže mi: "Jesi vidio, stavili su mi sliku." "Gdje?", pitam. "Pa u Hrvatsku književnu enciklopediju", veli, što mu je očito bilo važno jer su ondje slike stavljene uz važnije pisce.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 02. siječnja 2011.

Oni koji barem nešto znaju o nacionalnoj povijesti Hrvatske, poznato im je da je nastanku prve jugoslavenske države kumovao višegodišnji, pa i višedestljetni napor projugoslavenskih političkih i kulturnih silnica u tadašnjoj Trojednoj Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji i Kraljevini Srbiji, usmjeren na izgradnju političkih i kulturnih pretpostavki za «ujedinjenje južnih Slavena» odnosno za stvaranje «jedinstvene jugoslavenske države». Posebna uloga u tom projektu bila je namijenjena kulturnim radnicima, piscima, slikarima i umjetnicima jugoslavenske orijentacije, kojima je stvaranje zajedničke države bilo u interesu i radi povećanja tržišta i većih honorara. Nastojalo se je, naime, stvoriti privid postojanja «jedinstvene kulture južnih Slavena», koja bi pak poslužila kao legitimacija teze o «narodnom jedinstvu južnih Slovena», koji će stvoriti zajedničku državu.(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 31. prosinca 2010.

Scenografski pompozno, zašećereno i službouljudno djelovao je razgovor dnevničara Šprajca s Josipovićem. Stajališta su bila umotana u celofan, a stavovi vrlo neobični – govorim o stavu tijela Josipovića i Šprajca. Prvi je sjedio kao đak na ispitu, sa skupljenim nogama, dok je Šprajc ležerno prebacio nogu preko noge i ugodnim baritonom neopazice podsjećao sugovornika na unaprijed dogovorene odgovore na unaprijed dogovorena pitanja. Vrlo neuobičajeno (glede stavova), pa bi netko tko ne zna tko je tko pomislio da je onaj drugi predsjednik, to jest Šprajc.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 29. prosinca 2010.

Glede doselidbe Hrvata u Crnu Goru i Boku kotorsku, situacija ne bi trebala biti tabu, niti političko opterećenje za bilo koga, jer je, s historiografskog motrišta, problematika jasna. Mnogo je toga još neistraženo i stoga na razini teza, ali bitne su odrednice obrađene i definirane. Događaji koji su još u fazi istraživanja i rekonstrukcije zbog nedostatka primarnih povijesnih vrela, ne smiju se predstavljati kao povijesna istina. Ako se to čini, tada je riječ o nepoštenome radu, čak o banditizmu u historiografiji. Političke igre, poglavito one nacionalističkog karaktera, ovdje su ne samo nepotrebne, već i štetne. Ono što pripada povijesti Hrvata ne smije se prešutjeti, kao što se povijest drugih etnija na ovome prostoru, također ne smije prešutjeti. Loše je i sramotno kada u njima sudjeluju i povjesničari, jer zloporabom svoga znanja štete proučavanju povijesne istine, odvode to proučavanje na krivi put, pa i u ćor-sokak, umjesto da pridonesu objektivnoj interpretaciji povijesnih spoznaja.(Đ.Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 28. prosinca 2010.

Osamostaljenjem Crne Gore 2006., prestala su šikaniranja i progon Hrvata. Oni su na razini vrha državne politike prihvaćeni kao konstitutivna etnička zajednica, a hrvatski je jezik dobio status službenoga. Na žalost, demografski gubici, ruinirana historijska svijest zbog nasilja od 1918. do 2006., prekid veza s književnim jezikom matičnoga naroda, uporna protuhrvatska promičba i prisiljavanje na autocenzuru, uz djelovanje domaćih jugounitarističkih intelektualaca i svećenika, učinili su svoje. Osim toga, bez loših primisli, oni koji su ostali nakon divljanja četničkih hordi i kilibardinih šovinista, pretežito su stariji ljudi, ili osobe iz miješanih brakova, ili djeca iz takvih brakova, koji sami nisu sigurni u svoj etnički integritet, pa im ga je «nezgodno» isticati.(Đ.Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 28. prosinca 2010.

Dva dana nakon Božića Vlada je osvježena novim ministrima s kojima ulazi u sretnu novu 2011. Na oduševljenje općinstva, ministar kulture postao je Jasen Mesić, jer hrvatska javnost jednostavno ne može živjeti bez nekog Mesića, pa makar i Jasena. Činjenica da u Hrvatskoj postoje stotine i stotine književnika, slikara, kipara, glazbenika, filmaša i kazalištaraca koji su radom i talentom desetljećima stvarali ime, te bi bili pozvaniji obnašati dužnost ministra (ministrice) kulture – nije bila bitna. No i tako se radi o privremenom rješenju. Jasen će trajati sve dok ne dođe Hrast. I red je da tako bude, zbog biološke raznolikosti.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 27. prosinca 2010.

Kako je izvijestila Slobodna Dalmacija od 29. rujna 2010., većina od ukupno 55 zaposlenih na Radiju 101 «plaću nije primila od travnja ove godine, a uz to, već su mjesecima izloženi, kako tvrde neki od njih, sustavnom omalovažavanju i mobingu od članova Uprave, koja je radio preuzela lani, u studenom. Budući da je zaposlenicima Radija 101 voda došla do grla, ovih su dana Upravi zaprijetili štrajkom tražeći isplatu zaostalih plaća. Zbog dugova od oko 19 milijuna kuna, u iznimno teškoj financijskoj situaciji ovih su se dana našli zaposlenici Radija 101.(Đ.Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 26. prosinca 2010.

Na sam Božić portal Večernjeg lista, kao, naravno, i glas zadnje dvojice Pantovčačića, Nacional, prenio je dio razgovora s Miroslavom Blaževićem u beogradskom dnevniku Danas. U njemu trener olimpijske reprezentacije Kine govori o sve boljim odnosima Srbije i Hrvatske (tim redom, valjda se Ćiro sa sjetom sjeća vremena kad se „znala hijerarhija"). Dva Blaževićeva odgovora na ovu temu otkrivaju mnogo toga.(djl)