- Detalji
O novom (starom) smjeru «Vijenca» već sam pisao, o najavama da se ne će baviti politikom (što je bio znak da će pacifikacija biti poslušno provedena), o izjavama koje su mirisale na frazu s početka sedamdesetih o «prodoru nacionalizma» u Maticu, a koji je sada eto uspješno spriječen, itd. Danas ću pisati iz posve osobnoga kuta jer sam u «Vijencu» od 17. prosinca spomenut kao scenarist filma «Čovjek ispod stola», ali na način koji dokazuje kako sam na žalost bio u pravu glede orijentacije Matičina lista. U uvodu kritike rečenoga filma, meni nepoznati kritičar «Vijenca» vraća se u prošlost, do l999. i filma «Bogorodica», snimljenog po mojem romanu «Hrvatska Bogorodica». Priznajući redatelju da je već tada pokazao pismenost i vještinu u izlaganju priče, kritičar dodaje da se redatelj nije uspio izvući iz ideološke kabanice oca Hrvoja, popularnog dječjeg pisca i autora kultnih Smogovaca koji se, opijen sirenskim zovom politike, tijekom devedesetih prometnuo u gorljiva, te nerijetko isključiva i netolerantna nacionalista. Dramaturški neuredna i zbrkana «Bogorodica», Zlatnom arenom nagrađena (sic!) priča o početku Domovinskoga rata u jednom slavonskom selu, bila je zagušena šovinističkim stereotipima o uvijek podlim, prijetvornim i agresivnim Srbima te bezuvjetno dobrim i plemenitim Hrvatima, a redatelj je demonstrirao sklonost za promišljeno komponiranje kadrova uz uporabu drugog plana, dubinskih kompozicija, iskošenih rakursa te počesto poetičnih pokreta kamere.»(H.Hitrec)
- Detalji
O medijskoj objektivnosti i profesionalizmu glede praćenja predsjedničkih izbora ne treba previše trošiti riječi, situacija je poprilično jasna – nema ih. Činjenica koju ipak možda vrijedi prokomentirati jest okolnost kako se najveći hrvatski mediji više čak niti ne trude ostaviti fiktivan dojam kako su svim predsjedničkim kandidatima objektivnim praćenjem u ravnopravnim omjerima pružili koliko toliko podjednaku šansu. A da je tome tako lako se može zaključiti ako se baci i samo letimičan pogled na učestalost pojavljivanja i količinu informacija koju su primjerice Internet portali Večernjeg i Jutarnjeg lista omogućili dvojici predsjedničkih kandidata takozvane desne i lijeve političke opcije, odnosno prof. dr. Miroslavu Tuđmanu i dr. Ivi Josipoviću. Što se tiče Večernjeg lista, iz strukture njihove rubrike predsjednički izbori jasno se vidi kako je prof. dr. Miroslavu Tuđmanu posvećeno dvanaest članaka, dok je s druge strane o dr. Ivi Josipoviću napisano preko 60 članaka. Dakle, pet puta više. Ako se u obzir uzme i okolnost da su tekstovi o dr. Josipoviću znatno duži, o bilo kakvoj novinarskoj objektivnosti nadalje je suvišno raspravljati.(mmb)
- Detalji
Na ovom Portalu jučer je objavljena vijest o opomeni koju je Vijeće za elektroničke medije 15. prosinca 2009. godine izreklo nakladniku Nova TV zbog toga što 10. i 12. prosinca 2009. godine ova kuća nije ravnopravno prikazala predsjedničke kandidate u izbornoj utrci. Drugi su tzv. javni, otvoreni i nezavisni mediji do danas posve zanemarili tu opomenu, koja je u spomenutom članku na našem Portalu prenesena u cijelosti. Danas se na internetskoj stranici Nacionala, «vodećeg hrvatskog news magazina», kako se vole predstavljati, osvanula vijest o tome kako Hrvatsko novinarsko društvo drži da se tom opomenom “Agencija za elektroničke medije zapravo umiješala u uređivačku slobodu kreiranja programa Nove TV”.(djl)
- Detalji
Uz famoznu svinjsku gripu, jedino su mito i korupcija posljednjih mjeseci spominjaniji u hrvatskim medijima. Da je tomu tako jasno svjedoči i predsjednička kampanja. Iako kod nekih predsjedničkih kandidata zalaganje za borbu protiv korupcije zvuči u najmanju ruku komično, dok je kod većine riječ o jeftinoj i prozirnoj predizbornoj demagogiji, nema kandidata koji borbu protiv korupcije ne stavlja u srž svoga predizbornog programa.(D.Dijanović)
- Detalji
U prvom dijelu prikaza zbornika «Hrvati kroz stoljeća» dao sam skraćeni, ali s podosta citata potkrijepljen pregled većine izlaganja, a sada nastavljam s onim autorima koje sam tada izostavio. Andrija Nikić piše u zborniku o patnjama hercegovačkih franjevaca u vrijeme jugokomunističke vladavine. Iznosi podatke o tragediji i pojedinačne sudbine. Podatci su više-manje poznati,ali ih treba stalno ponavljati: komunisti su godine 1945. u Hercegovini poubijali 17.500 civila i 66 franjevaca. Nakon rata je 91 franjevac osuđen na 348 godina. Nije ostala ni trećina predratnih franjevaca. Hercegovačka franjevačka provincija Marijina Uznesenja na Nebo bila je gotovo potpuno uništena. Zatvorena je i zabranjena Gimnazija na Širokom Brijegu, novicijat na Humcu, Franjevačka bogoslovija u Mostaru itd. Od potpunog uništenja spasio je provinciju fra Mile Leko, koji se zaputio do Tita. Ovaj ga osorno pitao zašto je došao k njemu, a fra Leko odgovorio: «Za vrijeme Turske fratri su išli sultanu,jer nisu imali kome drugom poći. Ni ja nemam, pa sam došao k Vama.»(H.Hitrec)
- Detalji
Znakovi vremena su neupitni: Franjo Tuđman se na velika vrata, kako mu i priliči, vratio u Hrvatsku i među Hrvate. Deset godina ispiranja mozgova i stotine tisuća opakih proizvoda iz domaćih i stranih tvornica laži nisu naudile povijesnoj istini koja govori da je Tuđman najveći državnik u novijoj hrvatskoj povijesti. Povijesna znanost odbila je sve potvore i krivotvorine, detuđmanizacija se pokazala bijednim i jalovim poslom, a upravo se razilaze i zadnji oblaci sumnja i zbunjenosti u onih koji su , ne svojom krivnjom, ponešto lutali u ocjeni djela Franje Tuđmana i njegova doba. Tjedan koji je za nama svjedoči o svojevrsnoj «rehabilitaciji» dr. Franje Tuđmana: započeo je bio sjajnim skupom u zagrebačkom «Sheratonu» s novim i simptomatičnim zanimanjem masovnih medija, posve različitim od prešućivanja sličnih obljetnica u prošlih devet godina. Nastavljen je misom u zagrebačkoj Katedrali, koju je predvodio nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, a zatim je u petak održana i velebna misa u crkvi Sveta Mati Slobode, predvođena biskupom gospićko-senjskim Milom Bogovićem.(H.Hitrec)
- Detalji
Neki sam dan razgovarao s prijateljem, s kojim sam više puta pohodio prosvjed Kruga za trg, o tome za koga ćemo glasovati. Iako smo uvijek imali slična politička stajališta, kaže on - ja ću za Milana Bandića, ali ne zato što mi se najviše sviđa, nego po onoj što je najmanje loše. I što da ja na to kažem svom prijatelju? Da se Bandić više puta jasno protivio micanju druga Tite s Kazališnog trga. Da je upravo Bandić dao sahraniti Zid boli u temelje mračnog spomenika Dušana Džamonje na Mirogoju, s uvredljivo naslovkanim imenima poginulih u Domovinskom ratu? I nije li oko Bandića ovih godina bilo toliko afera, zbog čega samostalne predsjedničke odluke vjerojatno neće moći donositi ni u snu? Svom prijatelju ništa pak nisam ni rekao. Što mu ja mogu kad ne razumije i ne vidi da su baš truli kompromisi doveli Hrvatsku tu gdje je danas.(mm)
- Detalji
Nije tajna kako kampanja HDZ-ovog kandidata dr. Andrije Hebranga nailazi na vrlo slab odaziv u javnosti. Uostalom, na ovu temu već smo više puta pisali predviđajući upravo ovakav razvoj događaja. O složenoj situaciji u kojoj se 14 dana prije izbora nalazi ono biračko tijelo kojemu se nikako ne mogu sviđati medijski najeksponiraniji kandidati Josipović i Vidošević vjerojatno stoga ne treba previše lamentirati.(mm)
- Detalji
Zbornik pod gornjim naslovom pojavio se nedavno, slijedom stručno-znanstvenoga skupa koji je održan u Velikom Trgovišću sredinom svibnja ove godine. «Dani dr. Franje Tuđmana» na putu su da postanu tradicionalnom manifestacijom visokoznanstvenih dosega, a nastali su marom i energijom dr. Milana Vukovića u suradnji s općinskim vlastima V. Trgovišća. Vjerojatno je informacija o izlasku ovoga zbornika mnogima već poznata, no nakon što sam ga u cijelosti pročitao osjećam obvezu reći i ponešto više o ovom dragocjenom prilogu starijoj i novijoj hrvatskoj povijesti, na način da upozorim na stožerne ulomke pojedinih tekstova – ne prepričavajući, nego citirajući.(H.Hitrec)
Potkategorije
H. Hitrec 1379
Ne zaboravimo 326
S. Barišić 35
M. Međimorec 100
Đ. Vidmarović 674
O. Barišić 336
D. Dijanović 793
D. Lovrić 282
N. Piskač 527
J. Novak 373
M. Bogović 28
O. Bašić 9
M. Ljubić 134
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 15. svibnja 1864. rođen Ante Trumbić
- 15. svibnja 1926. prvi put oglasio se Radio Zagreb
- 15. svibnja 1956. prvo emitiranje Televizije Zagreb
- 15. svibnja 1932. žandari ugušili mirni prosvjed u Senju
- 15. svibnja 1945. Dan spomena na žrtve Bleiburga i Križnog puta
- 15. svibnja 1992. na Vlašiću Srbi ubili 14 pripadnika HVO-a
- 16. svibnja 1840. umro Franjo Vlašić
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

