Detalji

Objavljeno: 18. ožujka 2013.

Dojam koji ostavlja Jovanović slika je čovjeka punog kompleksa koji ne želi imati dodir ni s kim izvan kabineta i partije, a posebno ne s onima čijim poljima radi štetu – ne želi razgovarati s rektorom Sevučilišta, ne želi razgovarati s predstavnicima Crkve u Hrvata, ne želi čuti nastavnike i profesore, roditelje ni djecu. To je ta asocijalnost o kojoj sam govorio, tužna autističnost koja je svojstvena ovoj hrvatsko-srpskoj Vladi u cjelini i vlasti uopće i koja će ih odvesti u duboku oporbu. Jovanović je samo paradigma te vlasti, uz Milanovića koji u zadnje vrijeme pokazuje znake zabrinjavajuće dekoncentracije u izjavama, pa je po tome sličan Mamiću. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 17. ožujka 2013.

Talijanska biskupska konferencija, u velikoj želji i uvjerenosti da će nasljednikom pape Benedikta XVI. postati talijanski kardinal, milanski nadbiskup Angelo Scola, objavila je poruku s čestitkom kardinalu Scoli, nekoliko trenutaka prije nego što se na balkonu crkve Sv. Petra pojavio kardinal Jorge Maria Bertoglio, novoizabrani papa Franjo I. Krenuvši Internetom od velikog gafa talijanske biskupske konferencije koja je bila uvjerena da će kardinal Scola postati papa, vrlo brzo se dođe do britanske zaklade i velikosrpske promidžbe. Čudni su putovi crnog vraga. (djl)

Detalji

Objavljeno: 16. ožujka 2013.

Da nema Zdravka Mamića Milanovićeva vlada trebala bi ga izmisliti. Od najomraženijega ministra napravio je žrtvu i pomogao „ovoj vladi u ovoj zemlji“ da uz pomoć trikova bez pokrića prezimi i ovaj mjesec. Željko Jovanović nije najomraženiji zbog svoje srpske nacionalnosti, kako se to trudi plasirati kontroverzni Milanović, nego zbog svoje arogancije, nesposobnosti, bezobraštine, nekulturnoga načina ophođenja, podvaljivanja... (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 13. ožujka 2013.

Zato sad, baš kad Srbija u Beogradu nastoji jednu ulicu imenovati imenom balkanskog krvnika Slobodana Miloševića, Milanović i pioniri sitnozorom po Hrvatskoj traže ulice nazvane po dr. Mili Budaku, odličnom hrvatskom književniku, kao što je odličan i Vladimir Nazor, koji je bio na suprotnoj strani totalitarne medalje, ali čije ulice nitko ne dovodi u pitanje. Još se u Hrvatskoj istim metrom ne mjere svi totalitarizmi i njihovi glavni i sporedni likovi, a osobito se različitim mjerilima valoriziraju njihove žrtve. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 12. ožujka 2013.

Preko zadiranja u PDV sustav, spolni odgoj, pravopis, porez na nekretnine, registar branitelja, smanjenje plaća, ćirilice u Vukovaru i svih pripadajućih ministarskih afera, od Zlatka Komadine, Mirele Holy, Radimira Čačića do Veljka Ostojića, najnesposobnija vlast koju je Hrvatska ikada imala, pokušava razviti programirani kaos kako bi to što je zakuhala lani, okupiralo građane trajno - do kraja njihovoga mandata, ako ne i duže.(J. Novak)

Detalji

Objavljeno: 11. ožujka 2013.

Tako u šaljivom tonu prolaze posjeti i posjete. Više se ne spominju hrvatski vojnici i civili kojima se izgubio trag u srbijanskim logorima i neotkrivenim masovnim grobnicama (zavjet šutnje), nego samo neutralo nazvane "nestale osobe". Diplomatski. Isto tako diplomatski Mrkić ne će reći, kao Nikolić, da je Vukovar srpski grad, samo će reći da pozdravlja uvođenje ćirilice. Jezik ne će spominjati, samo pismo. Niti će reći da je vrlo zadovoljan što Vlada RH radi na ostvarenju Grobarove vizije. Zatim kaže da se Srbija mnogo brine za hrvatsku manjinu u Srbiji i Vojvodini, a hrvatskoj djeci tiska i udžbenike na hrvatskom. I onda svi zajedno idu na objed. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 07. ožujka 2013.

Iz svega izloženog i objavljenog u broju "Kola" koji donosi sintezu aktualne jezične situacije, razvidno je da stari neprijatelji posebnosti hrvatskoga jezika izvan Hrvatske i u samoj Hrvatskoj dobivaju nove saveznike iz europskoga prostora. Stari i novi posve su slični: stari zastupaju i dalje jezične i teritorijalne pretenzije klasičnoga tipa (Srbija), novi su na pozicijama neokolonijalističkog imperijalizma upravljenog prije svega prema (brojčano) malim narodima. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 07. ožujka 2013.

Iliju Janovića upoznao sam kao dogradonačelnika Tivta, grada u kojem živi najveća koncentracija hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori. Boravio sam u Donjoj Lastvi 2010. kada se svečano obilježavala 600. obljetnica župne Crkve u Gornjoj Lastvi. Budući je Donja Lastva u sastavu Tivta, mladi je dogradonačelnik bio raspoložen dati svoj doprinos ovoj svečanosti. Sudjelovanjem u jednoj crkvenoj, ali iznad svega kulturološkoj manifestaciji pripadnika hrvatske manjine, dogradonačelnik je pokazivao i nov politički odnos većinskog naroda i lokalnih vlasti prema ovdašnjim Hrvatima. To je ulijevalo nadu da su stari problemi nestali, te da odnos prema manjini dobiva europske konture. (Đ. Vidmarović)