Detalji

Objavljeno: 24. travnja 2015.

U elektronskom izdanju ruskog manjinskog časopisa Ruski ljetopis (travanj, 2015.) njegova urednica Katarina Todorceva objavila je u uvodničkom prilogu vrlo neizbalansiran tekst o hrvatskom narodu i Hrvatskoj kao zemlji. Ova je osoba piscu ovih redaka dobro poznata jer je bila tajnica Hrvatsko-ukrajinskog društva prijateljstva i tada se je predstavljala kao Ukrajinka s prezimenom Tlustenko. Zaposlena je u gradskoj knjižnici Zagreb na odjelu za ukrajinsku literaturu. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 20. travnja 2015.

Ravnatelj Instituta za jezik i jezikoslovlje Željko Jozić postaje medijska zvijezda, a kada znamo čiji su mediji, sve je jasno. Čovjek koji se našao na kraju hranidbenoga lanca S. Goldstein - Ž. Jovanović - Ž. Jozić te poslušno proveo zadanu diverziju na „Hrvatski pravopis" objavljujući oktroirani istoimeni pravopis (da se zavaraju neuki) i namećući varijantu s novosadskim natruhama hrvatskim školarcima. Taj dakle jezikoslovni mag predstavlja se kao borac protiv anglizama. Čini sve da se zaboravi istočni grijeh, no zaboraviti se ne može i ne će.(H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 20. travnja 2015.

"Žao mi je što HRT nije prenosio finala, a imali smo četiri vježbača. Kada su istu pogrešku napravili 2012. godine, rekli su da se to više ne će ponoviti. Eto, ponovilo se. Pa ne osvaja se zlato u gimnastici svaki dan", istaknuo je Marijo Možnik, od jučer i prvak Europe u vježbi na preči. Izjavu Marija Možnika prenijeli smo iz članka novinara Damira Mrveca Večernjeg lista, ali koji opet s druge strane ne zna da se njegov klub ne zove „Sokol" kako piše Večernjak, već ZTD (Zagrebačko tjelovježbeno društvo) „Hrvatski sokol".(djl)

Detalji

Objavljeno: 17. travnja 2015.

Hrvati su u kontinuiranome višedesetljetnom nestajanju. Hrvatsku državu karakterizira nepovoljna dobna struktura i sve manji broj stanovnika, te potpuna nebriga za demografsko stanje danas i sutra. Nijedna županija nema pozitivan prirast. Problem je svenazočan i dugoročan. Rješenje zahtijeva izvlačenje glave iz pijeska i konsenzus stranaka, ustanova, civilnoga društva i Crkve. S nestankom naroda u pitanje se dovodi ekonomski opstanak države i mirovinski sustav. Demografski slom otvara i pitanje nacionalne sigurnosti. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 14. travnja 2015.

Začudnost kojom opservira Mladen Lojkić, u prošlim knjigama, kao i u ovoj trilogiji na oko 650 stranica, formata 170 mm x 240 mm, jeste bogatstvo podataka i znalačka interpretacija analitičkoga pristupa. U ove tri knjige progovara o fenomenima: Magija umjetnosti, Kontrola uma, Eugenika i ljudski korov. Teme, same po sebi, aktualne, intrigantne, vječno prisutne kako u običnom životu tako i u krugovima intelektualaca. Opomena i strah od nepoznatoga. Upozorenje na spremnost od onoga što je već došlo i onoga što već dolazi ili će doći. (F. Lovrić)

Detalji

Objavljeno: 14. travnja 2015.

Iz Tiskovnoga ureda Zagrebačke nadbiskupije jučer je stiglo pregršt informacija o Caritasu Zagrebačke nadbiskupije. Kako sam siguran da podatci ne će dobiti dostojan prostor u medijima, a uvjeren sam da će ih zaobići i mjerodavne vladine ustanove, uključujući i ministarstvo koje neuspješno vodi ministrica i potpredsjednica vlade Milanka Opačić, odlučio sam Brisani prostor darovati Godišnjem izvješću ravnateljice Caritasa. (np)

Detalji

Objavljeno: 13. travnja 2015.

Šator u Savskoj 66 stoji uspravno, premda su stopostotni invalidi u kolicima. Branitelji su jači od „svoga" ministarstva, jači od sitnih podmetanja „svoga" ministra, jači od bijedne Vlade, jači od ljudi koji imaju sve udove, jači od jugofilnih i srbofilnih novina. Spinovi vlasti („velike mirovine", kemijski zahodi, kuća u Zaprešiću, Sheraton) padaju kao probušeni baloni i iritiraju narod, nestao je i onaj lažnjak kojega je vlast uputila da provocira pred šatorom. Samo HTV i nadalje ustraje u pomamnom bijesu protiv hrvatskih branitelja pa čitam da je u „Nedjeljom u dva" priveden otac čiji je sin za nesreću invalid. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 12. travnja 2015.

Kad sam razmišljao o prijeđenom Slavenovom putu, on mi se predstavio kao tip uzornog hrvatskog intelektualca. Zarana je shvatio nevolje svoga naroda i tražio načina kako mu darovati svoje snage i talente. Krenuo je putem znanosti, ali ne u duhu znanstvenog larpurlartizma, znanost zbog znanosti, znanost zbog osnovnog zadovoljstva, nego da tim putem koristi svojoj bližoj i daljoj zajednici: svojoj obitelji i svome narodu. (M. Bogović)