Detalji

Objavljeno: 28. srpnja 2015.

Ma koliko to zvuči paradoksalno, suveniri mogu biti izraz nacionalne slobode i samobitnosti. Mi u Hrvatskoj smo to osjetili tijekom ne tako daleke prošlosti. Ukrajina također. Zbog toga su me kiosci i ulični „štandovi" na Hreščatiku, na kojima se prodaju odjevni predmeti s nacionalnom simbolikom, ugodno iznenadio. Ranijih godina teško su se mogli nabaviti čak i nacionalna zastava, grb, ili himna. Građane ovo raduje, a smetati može samo nenormalne ljude. Snimio sam jedan od takvih „štandova" i razgledao izložene šalove i majice s nacionalnim oznakama. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 28. srpnja 2015.

Za malu Sloveniju prepunu radinih ljudi i onih koji nikada ne će nasjesti na mržnje iz Piranskoga zaljeva i s državnoga i medijskoga vrha, pomorsko je pitanje rak rana. S tri zaljeva teško je imati Slovensko more, a još teže pomorstvo pa i pomorski turizam. Opasno je dakle kad se traži što ti Bog nije dao i ne može to uroditi normalnim plodom. To može biti samo metastaza i na žalost - plod podsmjeha. Najteže je kad se čovjek ne zna nasmijati sam sebi. Zato se svi drugi smiju, pa je i moj posljednji slikovni prilog u istome smijeru. (J. Novak)

Detalji

Objavljeno: 27. srpnja 2015.

U najnovijim događajima vezanima uz diskreditirajući rad Arbitražnoga suda, zaboravlja se na sporne odredbe samoga arbitražnoga sporazuma. Članak 3. Sporazuma moguće je naveo slovenskoga arbitražnog sudca Sekoleca da pokuša nedopuštenim sredstvima progurati nepostojeću slovensku vezu s otvorenim morem i novi režim na hrvatskom teritorijalnom moru. A sve je počelo s drugarskim gugutanjem Kosorove i Pahora, pa sastavljanjem čudnovatoga Sporazuma koji je u čl. 3. otvorio mogućnost manipuliranja, te napokon otkrivanjem manipuliranja tri člana Suda i slovenske strane... (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 27. srpnja 2015.

Kako izvještavaju medij Velika Zlatna Arena za najbolji film na ovogodišnjem 62. pulskom filmskom festivalu dodijeljena je filmu "Zvizdan" redatelja Dalibora Matanića. Osim Velike Zlatne Arene, filmu "Zvizdan" pripalo je još pet Zlatnih Arena. No, od svih filmova, publika u pulskoj Areni, na tisuće njih, najlošije su ocijenili upravo Matanićev film „Zvizdan" i film „Imena višnje" redatelja Branka Schmidta. (D. Lovrić)

Detalji

Objavljeno: 27. srpnja 2015.

Ugodno je šetati umivenim Hreščatikom i promatrati normalan život na njemu i pored njega. Nastojim uhvatiti što više karakterističnih detalja, onih što svjedoče o novom vjetru koji je zapuhao ovom lijepom prijestolnicom. Naravno, ne treba se zavaravati, jer 600 kilometara južnije postoji bojišnica na kojoj ginu mladi Ukrajinci, ali i neki mladići i plaćenici s druge strane. Oni ginu za tuđe probitke, polažu živote u slavu imperijalne megalomanije jednog čovjeka. To je tragedija i za jedne i za druge. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 26. srpnja 2015.

Prošle sam godine posjetio Kijev u dane velikog narodnog bunta čije je središte bio Trg nezavisnosti (Majdan nezaležnosti") i uz njega vezana središnja ulica Hreščatik. Bio sam tada djelimice svjedokom povijesnih zbivanja koja su potresa cijeli ukrajinski narod, tako blizak Hrvatima zbog slične nam teške povijesne sudbine. Ukrajinska mladost suprotstavila se u središtu svoje prijestolnice gruboj policijskoj sili kojom je štitio svoju autokratsku vlast tadašnji predsjednik Viktor Janukovič. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 26. srpnja 2015.

Jadna sestra Pusić, sve se nekako okrenulo prema toj ljupkoj gospođi koja djeluje kao da je (u političkom smislu, je li) sastavljena od Erjavca i Dačića. Ona dugo nije znala je li istina da je istina glede slovenskih šaputanja, a kada je napokon saznala – shvatila je da je to znala još od račanovskih pripetavanja. No, pa što? Malo mora, malo kopna, je li to za Hrvatsku neka katastrofa? Pa kako smo u jugokomunizmu ostali bez Boke kotorske, bez istočnoga Srijema, bez cijele jedne župe dodijeljene „BiH", kako smo davno ostali bez cijele Bosne i cijele Hercegovine...kako? Lako. I sada radimo problem od šake zemlje i kapi mora... (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 25. srpnja 2015.

Pomalo je nadrealno zvučalo priopćenje Arbitražnog suda u Haagu da će se arbitraža o granici između Slovenije i Hrvatske nastaviti po starom čim slovenska strana predloži novog sudca. No, što zapravo očekivati od Suda koji je nakon sprovedene interne istrage u ožujku 2015. poručio Zagrebu da curenja informacija nije bilo, a transkripti iz 2014. te siječnja 2015. dokazuju upravo suprotno. Još puno gore, dokazuju da se cijela arbitraža namještala.(mm)