Detalji

Objavljeno: 02. rujna 2009.

Mora se priznati kako nam poučenima iskustvom s uspjesima hrvatske diplomacije obuzima strah dok čitamo riječi izgovorene nakon sastanka Jadranke Kosor u Gdanjsku sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom. Naime, po tim riječima hrvatska i slovenska strana već su usuglasile 95% problema, a znajući stajališta Slovenije i poslovičnu beskičmenost hrvatskih "pregovarača" slutimo kako bi onih 5% moglo biti negdje daleko prema jugu istarskog akvatorija. No, osim našeg straha za teritorijalnu cjelovitost i integritet zemlje, koji bi - spomenimo usput - trebali biti zaštićeni Ustavom, dojma smo kako bi se ovaj puta trebali cijele situacije osim nas bojati i neki drugi, posebice trenutna premijerka Jadranka Kosor. Naime, sumnjamo da bi spomenuta mogla politički preživjeti još jednu u nizu sramotnih kapitulacija Hrvatske na vanjskopolitičkoj sceni, budući da nam nije jasno koja bi ju u tom slučaju imalo relevantna politička snaga unutar zemlje više htjela i mogla podržati, čak i potiho.(mm)

Detalji

Objavljeno: 02. rujna 2009.

Hrvati ne žele raditi, uživaju u državnoj pomoći i povlasticama, a imaju najviše plaće u regiji, stoji po nekim medijskim napisima u zaključcima zadnjeg izvještaja Svjetske banke o hrvatskoj radnoj i socijalnoj situaciji. Pa iako je ovakva percepcija u određenom dijelu točna, s generalizacijama i površnim poopćavanjima takve vrste ipak se nemoguće složiti. Takve «kvalifikacije» Hrvata kao naroda u cjelini neodoljivo podsjećaju na slična medijska ispiranja mozgova koja smo već dugi niz godina prisiljeni slušati, a po kojima su Hrvati – zaostali ognjištari, Balkanci, skloni korupciji i krađi, općenito nesposobni za vlastitu državu, i ne zaboravimo, kada sve ovo nije dovoljno, «profašistički nastrojeni». Zabluda do zablude.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 02. rujna 2009.

Dnevni list koji izlazi u Hrvatskoj prenosi pisanje «London Review of Book» o knjizi Dubravke Ugrešić «Baba Jaga je snijela jaje». Autorica recenzije je Marina Warner, profesorica kreativne književnosti na Sveučilištu Essex. Posve je razvidno iz kojega kruga dolazi kritičarka, koja laskavo piše o spomenutoj knjizi. Vjerojatno je i u pravu jer D. Ugrešić s tehničko-literarne strane nikada nije imala problema s pisanjem, ali ima velikih poteškoća s vlastitim (nacionalnim ) identitetom. Da je Marina Warner ostala samo na razini literarnoga diskursa, ne bih ni reagirao, ali se po poznatoj britanskoj protuhrvatskoj formuli upustila u krivotvorenje povijesti. Vrla profesorica kreativne književnosti (ne poznajem ni jednoga čovjeka koji je postao piscem u tim besmislenim tvornicama mediokriteta) kaže tako da je D. Ugrešić «bila prisiljena napustiti svoj posao na Sveučilištu u Zagrebu», što je krupna laž. Da Warnerica laže dokazuje i sama nastavkom gornje rečenice koji glasi «nakon što su se na zidovima njezinih kolega pojavili križevi i nacionalne zastave.» Dakle, nitko D. Ugrešić nije dao otkaz, nitko ju nije otjerao, nitko ju ni na što nije prisiljavao, nego je otišla jer nije mogla gledati hrvatski grb i hrvatski zsatavu, pa ni križ. No laž je i to da su se križevi pojavljivali na zidovima njezinih kolega, barem ne u broju koji bi nježnu D. Ugrešić zastrašio, jer je većina tih kolega bila (i ostala) iz drugoga svijeta. A što se u javnoj instituciji pojavio Ustavom propisan i štićen hrvatski grb, posve je prirodna stvar, osim za one koji ne mogu smisliti hrvatsku državu.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 31. kolovoza 2009.

Da se ideja «Zapadnoga Balkana» žustro gura preko kulture, odavno je poznata činjenica. Tako je Festival hrvatskoga filma u Puli postao samo filijala Sarajevskog filmskog festivala, koji je određen kao regionalno zborište. Producenti i redatelji iz Hrvatske, koji su pravilno shvatili igru, već u zamisli pokušavaju prilagoditi svoje uratke mogućem uspjehu – ne toliko u Puli koliko u Sarajevu. Oni projekti koji ne odgovaraju zapadnobalkanskim zahtjevima, koji nisu (kada je riječ o ratnom filmu) na tragu ravnoteže krivnje, neimenovanja agresora ili nisu dovoljno protuhrvatski, ne dobivaju ni prolaz u Sarajevo. Mislim da treba učiniti sljedeće: javnim iskazom hrvatskih filmskih djelatnika tražiti da se promijeni opisano stanje, ohrabriti hrvatske filmaše da misle svojom a ne regionalnom glavom i da rade filmove za hrvatsku publiku, poštujući objektivnost povijesne podloge i nacionalne osjećaje većine Hrvata.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 30. kolovoza 2009.

Nepobitna je činjenica da se Hrvatska kao i veliki dio njenih građana danas nalaze u financijski teškoj situaciji. Aktualna Vlada na svojim plećima nosi teško breme problema, možda i najveće nakon onih ratnih koji su Hrvatsku pogodili devedesetih godina. Mala je utjeha da ni brojnim puno bogatijim i razvijenijim zemljama svijeta trenutno ekonomski nije mnogo bolje. No ono što posebno zabrinjava, čak i iritira jest činjenica da niti pritisak ove sveopće krize nije bio dovoljan motiv hrvatskim političkim «elitama» da barem na trenutak potisnu svoje sitne osobne interese, stave «glave na kup» i spase brod koji se sve teže održava iznad razine vode. Naprotiv, stanje u kojem hrvatska Vlada mora povlačiti brojne za «malog čovjeka» svakako nepopularne krizne mjere, radi kojih egzistencija iste sve više «visi kao visuljak» drugi politički, konkretno opozicijski «trčuljci» obilato koriste kako bi Vladu srušili. Drugim riječima, žele svojevrsnu reprizu ili varijaciju na temu onoga što se dogodilo 2000., a znamo kako ta promjena Hrvatskoj nije donijela puno toga dobrog, upravo suprotno.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 29. kolovoza 2009.

S obilježavanja blagdana sv.Jelene Križarice 18. kolovoza 2009. u Rakovici donosimo propovijed biskupa gospićko-senjskog i člana Hrvatskoga kulturnog vijeća dr. Mile Bogovića."Valja reći da je dobro da u sredinama s pretežno kršćanskim stanovništvom križ svuda zauzima počasno mjesto. U nas on pripada ne samo našem vjerskom nego i kulturnom i nacionalnom identitetu. Zato je dobro znati kakav odnos imaju prema križu oni koji nam se nude da će zastupati naša prava. Dakako da nije toliko važno da imamo križeve na javnim mjestima koliko je važno da poruku križa razumijemo i da je vjerno prenosimo. Znamo, naime, da je šutljiva većina znala sačuvati vrijednost križa i u vremena kada se on nije smio javno izlagati."

Detalji

Objavljeno: 28. kolovoza 2009.

Otvaram vam svoje srce... srce ranjeno patnjama moje Hrvatske, srce okovano nepravdom i lažima... ponižavano i gaženo ... srce ispunjeno tugom, razočaranjem, boli ... sputano... ali kuca. Kuca i svakim svojim otkucajem ispunjava cijelo moje biće neizrecivim ponosom ... neopisiv osjećaj...(www.uhd91.com)

Detalji

Objavljeno: 27. kolovoza 2009.

Pitanje proglašenja Zaštićenog ekološko ribolovnog pojasa (ZERP) javnost je posebice zanimalo u doba posljednjih parlamentarnih izbora. Tada (i kasnije) vladajući HDZ u predizborno je vrijeme oštro najavljivao da će se ZERP provoditi neovisno o tome tko će pobjediti na izborima. Njihov vjerni koalicijski partner HSS provedbu ZERP-a možemo reći da je postavio u centar svoje predizborne kampanje. Kasnije se, međutim, pokazalo da se u slučaju HDZ-a radilo o predizbornoj i pregovaračkoj taktici, a da su HSS-u ministarske fotelje i ostale sinekure ipak mnogo bitnije od seljaka i ribara čija prava navodno zastupaju. Ovdje valja napomenuti da se ZERP zapravo nije imao niti namjeru provoditi, što vrlo jasno pokazuje činjenica da se od jeseni 2003 g. (kad je - tada oporbeni - HDZ rezolutno zatražio provedbu ZERP-a) pa do siječnja 2008. nije poduzelo apsolutno ništa da se osiguraju tehničke pretpostavke za njegovo kvalitetno i uspješno provođenje. I tako, kad je provedba ZERP-a navodno trebala započeti, iz europskih centara moći izvršen je na Hrvatsku pritisak koji je na kraju rezultirao odlukom da se ZERP neće provoditi prema članicama EU. (D.Dijanović)