- Detalji
Da je od hrvatskih medija trenutno vrlo teško ili gotovo nemoguće očekivati objektivno, nepristrano ili bar fer političko izvještavanje i praćenje, već dugo je vremena poznata stvar. I prije samog službenog početka utrke za funkciju hrvatskog predsjednika u nekoliko smo navrata pisali o medijskom ignoriranju prof. dr. Miroslava Tuđmana. A da će se to ignoriranje i sustavna marginalizacija vrlo vjerojatno nastaviti i u samom jeku kampanje pokazuje i emisija Otvoreno prikazana u ponedjeljak navečer na HRT-u. U emisiju su kao «politički relevantni» predsjednički kandidati pozvani dr. Andrija Hebrang, dr. Ivo Josipović, Nadan Vidošević i Vesna Pusić, kako bi održali jedno od prvih sučeljavanja, komentirajući prijedlog ustavnih promjena koje bi trebale spriječiti zastaru kriminala iz vremena pretvorbe i privatizacije. Riječ je o osobama koje su konstantno sveprisutne u gotovo svim informativnim izdanjima od tiskanih do elektronskih medija. Posebice tu prednjači dr. Josipović koji prema ranije objavljenim statistikama na televiziji gostuje u prosjeku barem jednom tjedno, dakle više od svih ostalih kandidata zajedno. No, vratimo se «Otvorenom». U emisiji u ponedjeljak prof. dr. Miroslava Tuđmana nitko ni spomenuo nije, baš kao ni primjerice Alku Vuicu, također kandidatkinju na čiju ga razinu političke nevažnosti političko-medijske strukture, bez ikakvog opravdanog i suvislog razloga uporno pokušavaju gurnuti.(mmb)
- Detalji
Sada kada je postalo vidljivo kakve bi nam promjene sljedeća promjena Ustava mogla donijeti, vrijeme je da se te dugo najavljivanje ustavne promjene pomnije razmotre i upozori na njihove moguće posljedice. Među promjenama najvažnije su one koje se odnose na pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, stoga ćemo se na njih ovdje i ograničiti. Riječ je, dakle, o promjenama ustavnih odredbi koje reguliraju udruživanje Republike Hrvatske, a tu prije svega mislimo na odredbe o referendumu. Na čelu radne skupine za ustavne promjene nalazi se potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks, a promjenama se, dakako, žele stvoriti pretpostavke za ulazak Hrvatske u Europsku uniju.(D.Dijanović)
- Detalji
Kada je zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić svojedobno govorio kod Bleiburga, lijevostupidne tiskovine pohvalile su ga samo u jednom detalju – što je, naime, na tom mjestu spomenuo i Jasenovac. Kada je nedavno govorio u Jasenovcu, zamjerili su mu posebno u jednom detalju: da je na tom mjestu spomenuo Bleiburg. Već uvriježena lijevostupidna praksa: komentirati ono što u svome listu ne objave, pa čitatelj ne može zaključiti je li komentator u pravu ili nije. Manipulacija poprima sve složenije oblike: Goran B. Jergović objavi napis u kojemu s puno razumijevanja govori o Draži Mihajloviću. Čitatelj reagira i traži da se njegov tekst objavi. Odbijaju. Zatim se taj tekst pojavi u «Vijencu». Onda Goran B. Jergović žustro reagira na u «Vijencu» objavljeni tekst, koji čitatelji njegova lista nisu imali priliku pročitati jer je bio odbijen. I tako dalje.(H.Hitrec)
- Detalji
Anarhija koja je preplavila Republiku Hrvatsku poprimila je odista zastrašujuće razmjere. Dovoljno je samo pogledati kako se zakoni pišu, mijenjaju i ne poštuju, ili kakvom se logikom vodi kadrovska politika. Caruje potpuni nered, laž i demagogija, a javnost više ni približno ne zna tko u kojoj aferi pije, a tko plaća. Istovremeno, što je država slabija, broj hijena željnih novih i novih komadića nacionalnog bogatstva svakim danom sve je veći. Štoviše, ima se dojam kako je ovaj opći kaos dobrim djelom namjerno potpomognut izvana i iznutra, s političkom porukom kako su Hrvati nesposobni za vlastitu državu i ekonomiju, i kako njima zbog toga treba vladati netko drugi. No, mi to vidimo potpuno obrnuto. Dopustili smo na svim razinama da preko domaćih poslušnika Hrvatskom vladaju drugi i sada se jako dobro vidi gdje nas je to dovelo. I baš to je upravo najbolji dokaz i razlog zašto Hrvatsku treba vratiti Hrvatima i zašto je nacionalni suverenitet od vitalne važnosti.(mm)
- Detalji
Svakodnevno smo u prilici slušati o našem približavanju Europi i dostizanju najviših europskih standarda. Uz to se neizbježno govori da te standarde moramo doseći zbog nas samih, a ne zbog Europe. Pri tome se ti takozvani «europski standardi» smatraju nedodirljivim božanstvima, o kojima se ne raspravlja. Uostalom, štogod se netko drzne reći o Europskoj uniji, u bilo kojoj sferi ljudskog života, a da to nisu hvalospjevi božanstvu kojem težimo, dočekuje se u našim slobodnim i nezavisnim medijima kao «nazadnjaštvo», «povratak materijala staro», ili zazivanje teorije urote. Ne ćemo u ovom tekstu govoriti o političkoj nesposobnosti EU, primjerice da spriječi da jedna, ne ćemo ju imenovati, dežela sprječava proširenje EU balkanskim ucjenama. Reći ćemo nešto o jednom europskom standardu, i usporediti ga s odgovarajućim hrvatskim standardom. Daleko od toga da je to jedini primjer, ali dosta toga pokazuje o EU, njenoj principijelnosti i borbi za «istinske vrijednosti», ma što da to značilo.(djl)
- Detalji
Označavanje Marka Perkovića Thompsona kao nacističkog rockera, fašista i šovinista, uobičajen je repertoar na Hrvatskoj medijsko-političkoj sceni. Stoga nas posljednji slučaj, gdje se Thompsonu pokušalo zabraniti ulazak u Švicarsku, pod izlikom da je fašist, nije pretjerano iznenadio. U Hrvatskoj danas doista ne postoji niti jedna osoba koju se toliko napada i toliko zabranjuje kao što je to slučaj s Thompsonom. Ne može proći niti jedan koncert ovoga domoljubnog pjevača, a da se pritom ne podigne medijska prašina koja nužno uključuje diskvalifikacije i difamacije kakvih se ne bi posramila niti propaganda komunističke jugoslavije kada se obračunavala s hrvatskim nacionalistima. No, takav medijski teror zapravo je posve očekivan. Svima nam je jako dobro poznato da takve difamacije dolaze u prvome redu iz pera bivših, nikada lustriranih jugoslavenskih novinara. Iako su bivši jugonovinari zaodjenuli demokratski habitus i promjenili nalogodavce, retorika koju rabe obračunavajući se s Thompsonom, Crkvom i državotvornim elementima, posve je ista onoj koju su rabili za vrijeme komunističke Jugoslavije. Razlike su tek kozmetičke naravi. Protivnici jugoslavenskog totalitarnog sustava redovito su bili označavani kao fašističke izdajice i klerofašisti. A u tadašnjim povijesno-političkim okolnostima, prišiti nekome etiketu fašista, značilo je potpisati mu smrtnu presudu.(D.Dijanović)
- Detalji

Sloboda govora je temeljno pravo čovjeka, osnova slobodnog društva. Ona daje mogućnost pojedincu da iskaže svoje ideje, pokaže svoje nezadovoljstvo ili zadovoljstvo s nekim ili nečim. Smatra se da je neophodna za postojanje demokratske vlasti. Ovako nekako bi glasila definicija slobode govora u teoriji. No u praksi, konkretno u današnjoj «demokratskoj» Hrvatskoj o slobodi je govora pričati ili pisati poprilično osjetljiva tema. A jedan od najsvježijih primjera kako «sloboda govora» u Lijepoj Našoj zaista funkcionira (ili bolje rečeno –ne), jest od određenih političko-medijskih struktura na nož dočekana propovijed biskupa Slobodana Štambuka zbog želje da za novog hrvatskog predsjednika bude izabran pravi katolik, i to ne samo po svjedočanstvu krsnog lista. No, u propovijedi postoji još jedan vrlo važan trenutak, koji naravno ni približno nije izazvao takvo medijsko zanimanje, a sadrži vrlo važnu i temeljnu poruku.(mmb)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Predsjednički izbori sve su bliže. Prava predizborna kampanja u svom najintenzivnijem obliku s obzirom na tri mjeseca koja nas od izbora dijele još nije započela, ali naznake u kojem će smjeru ići, već su itekako poznate. Tu se ponajprije misli na medije i njihove političke mecene, koji uporno neke (odnosno nečije) kandidate guraju u prvi plan, dok druge nezasluženo potiskuju na margine zbivanja. Najbolji primjer takvog tendencioznog i neprofesionalnog pristupa, medijsko je potenciranje Nadana Vidoševića i Ive Josipovića, koji doslovce, kako se to popularno kaže – «iskaču iz paštete». S druge strane prof.dr. Miroslav Tuđman mjesta u medijima dobiva doslovno na kapaljku. No, ono što je vrlo zanimljivo jest što se dogodi kada neki prilog ili razgovor s njime uspije prodrijeti taj svojevrsni «silenzio stampa» i bude objavljen u nekom od jačih hrvatskih medija, kao što je primjerice objavljen ove subote u Večernjem listu.(mmb)
- Detalji
Prošli tjedan, nakon objavljivanja vijesti kako su nakon jednogodišnje slovenske blokade pristupni pregovori Hrvatske s Europskom unijom pomaknuti s mrtve točke, događaji su se izmjenjivali kao na tekućoj traci. Predsjednica Vlade ustvrdila je prvo jedno, njezino Ministarstvo vanjskih poslova priznalo je onda nešto sasvim drugo nakon čega se digla velika prašina, a iz cijele gužve, na kraju, javnost teško da je mogla shvatiti što se u ime Hrvatske zaista i dogovorilo. A ako je to bio glavni cilj hrvatskih pregovarača onda se slobodno može reći i da su uspjeli u svom naumu. Jedino što su pri tome zaboravili je kako svaka, pa i hrvatska javnost čak i kada ne zna točno o čemu se radi, ne voli da ju se ovako očito vuče za nos. Vladajuća garnitura ovim potezom još jednom je pokazala da se od nje baš ništa novoga ne treba očekivati. A je li to onda uspjeh, što se nas tiče, najbolje je vladajućima ostaviti na brigu.(mm)
Potkategorije
H. Hitrec 1376
Ne zaboravimo 325
S. Barišić 35
M. Međimorec 100
Đ. Vidmarović 673
O. Barišić 336
D. Dijanović 792
D. Lovrić 282
N. Piskač 527
J. Novak 373
M. Bogović 28
O. Bašić 9
M. Ljubić 134
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 1. svibnja 1935. uhićen kapelan Janko Medved
- 1. svibnja 1945. umro Fran Binički
- 1. svibnja 1995. počela operacija „Bljesak“
- 2. svibnja 1567. umro Marin Držić
- 2. svibnja 1843. Kukuljevićev govor u Hrvatskom saboru na hrvatskom jeziku
- 2. svibnja 1925. umro Antun Branko Šimić
- 2. svibnja 1991. – ratna zbivanja
- 2. svibnja 1995. velikosrbi raketirali Zagreb
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

