Boris Svrtan2Čekam da Svrtan postavi spomenik Šerbedžiji ispred Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu i doživotno pred njim stražari kao glumac, profesor, predsjednik DDU-a i ravnatelj velike i male scene Gavelle. Moguće ga iz filma Dezerter pozove Rade za ravnatelja kazališne mu družbe na Titovu otoku sreće, gdje Boris i Rade o našem trošku mogu brisati suze A. Jolie za izgubljenim „jedinstvenim jugoslavenskim kulturnim prostorom". (N. Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

U Kijevu ponovno vrije. U mjestu Rivno ubijen je lider pokreta "Desni sektor". Ubojstvo je izazvalo uzrujanost u tome kraju. Pokop je obavilo mnogo svećenika, što govori o značenju pokojnika. Ministarstvo unutarnjih poslova oglasilo se povodom ovog zločina s tri službene izjave koje se razlikuju između sebe. Nevjerojatno! Pokojnik Oleksandr Muzičko za jedne je negativna osoba, čak i mafijaš, a za druge rodoljub. (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Humanitarna pitanja ili »odbrana«? Mikelićeva vlada 8. rujna 1994. vraća se glavnoj temi: »Rasprava o odbrambenoj moći i stanju u SVK traži da se još jednom na objektivan i analitičan način razmotri odbrambena moć na svakom dijelu granice RSK. Zbog toga Vlada zahtijeva da se hitno organizuju rasprave između organa vlasti opština i vojnih kmandi u opštinama i oblastima, sa ciljem da se uspostavi čvršća odbrana državnih granica.« (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment Add a comment        
 

 

Kijev se promijenio u odnosu na vrijeme u kojem sam ovdje živio. Izgrađeno je mnogo novih poslovnih zgrada i nebodera, sve odjeveno u staklene zavjese. I podignuto na bezobrazan način, pored starih zdanja građenih u nekom od povijesnih stilova. To kazuje o neodgovornosti gradskih vlasti koje su ovakvu gradnju dopuštale. A možda i o korupciji? Pada mi u oči velik broj banaka. Strani kapital ulazi u Ukrajinu ne na način da pomogne razvoju njezinog gospodarstva, već da ostvari brzi extra profit. Banke su pijavice nacionalnih financija. (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

U RSK nije bio kažnjiv verbalni delikt, iskazivanje mržnje na nacionalnoj osnovi niti veličanje velikosrpskog i komunističkog totalitarizma. Nema, stoga, ni jedne presude »krajiškog pravosuđa« zbog javnog izvođenja hitova RSK kao što su: »Pošla majka sina da potraži, pa se javi đeneralu Draži«, »Oj ustaše neka, neka - duboka vas jama čeka«, »Bit će klanja, bit će klanja - bit će silovanja«, »Sastali se, pa govore, šahovnicu da obore«...(N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment Add a comment        
 

 

»Kvalifikaciona struktura« od magistra do srednje stručne spreme, ne samo ovog dokumenta, dokazuje da su velikosrpsku terorističku politiku prihvatile sve obrazovne strukture (urbane i ruralne) Srba u Hrvatskoj. Poslije »Oluje« 1995. među srpskim intelektualcima u Srbiji i Hrvatskoj uskrsnut će teza velikosrpskog akademika Vasilija Krestića o urbanim i ruralnim Srbima, prema kojoj su ruralni nevješti politici, a urbanima prijeti da u gradu postanu Hrvati. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment Add a comment        
 

 

Dejan JovicReprezent jugoslavenske, dakle velikosrpske klateži u Hrvatskoj, Dejan Jović, krivotvori povijest SFRJ koja je proviđena komunističkim i velikosrpskim nasiljem nad svim nesrpskim "narodima i narodnostima". Istinita povijest komunističke Jugoslavije davno je napisana i ocijenjena, pa jovićevska cinična interpretacija može biti uvrštena samo u humorističnu literaturu. Ne treba zabrinjavati ni to da se "Josipović potpuno slaže s njegovim stajalištima", budući da spomenuti ne će biti još dugo na Pantovčaku...(H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Godine 1990. kijevski Mitropolit Ruske Pravoslavne Crkve, vladika Filaret uputio je poziv svim ukrajinskim vladikama, poglavarima samostana i svećenicima na skupštinu u gradu Harkivu. Ondje je predložio osnivanje Ukrajinske Pravoslavne Crkve za vjernike ukrajinske nacionalnosti. Smatrao je kako će moskovski Patrijarh Aleksej ovu želju Ukrajinaca smatrati naravnom i pozdraviti. Dogodilo se suprotno. Ponesen imperijalnom veličinom budućeg "Trećeg Rima", Aleksej je to ne samo odbio, već je zabranio vladikama i svećenicima sudjelovati u formiranju ukrajinske Crkve. (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Pukovnik Lalić o broju starješina iz Vojske Jugoslavije: Mi u SVK imamo 1227 profesionalnih oficira i podoficira koji su upućeni iz Vojske Jugoslavije, a rođeni su na bivšim područjima RH. To je oko 50% ukupnog broja oficira i podoficira rođenih na bivšim područjima Hrvatske. Oko 50% se nalazi još u vojsci Jugoslavije. Kratak komentar o Zapadnoj Slavoniji - To je vrlo osjetljivo područje. Formirali smo 2 brigade, oslonit ćemo se i na Republiku Srpsku. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment Add a comment        
Pon, 4-05-2026, 06:40:01

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.