To tjeskobno tajanstvo žumberačko na tridesetak kilometara zračne linije od Zagreba, nitko od hrvatskih filmskih umjetnika nije osjetio i prenio na platno bolje od Miroslava Mikuljana koji se kao i u mnogim drugim projektima snažno oslonio na scenarije svoje žene, književnice, pjesnikinje, pa su u toj suradnji nastali ne samo „Čuvari mrtvih sela", nego i cijeli ciklus dokumentarnih filmova o Žumberku, poput naslova „Žumberačke perspektive" i „Sam". (hh)

Add a comment Add a comment        
 

 

Prof. Malkica Dugeč, poznata je hrvatska književnica koja još uvijek živi u egzilu. Zbog sudjelovanja u Hrvatskom proljeću 1970.-1971. ona i njezin pokojni suprug Božo bili su prinuđeni napustiti Hrvatsku i nastaniti se u Njemačkoj. Nakon demokratskih promjena, sada kao udovica, zbog materijalnih razloga nije se mogla vratiti u Domovinu. Egzil je njezina sudbina. (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Program „Za bolju Hrvatsku" Kolinde Grabar-Kitarović najbolji je program jednoga predsjedničkoga kandidata kojega nam je dosad ponudila HDZ, ne računajući Tuđmana. Tim je programom, usudio bih se reći, Josipović poslan u neslavnu nam povijest, a Kujundžić je dobio konkurenciju zbog koje će morati zasukati rukave i češće izlaziti iz operacijske dvorane. Hrvatska demokratska većina napokon ima koga izabrati, ima razloga izaći na predsjedničke izbore. Već dugo nismo imali dva vrlo dobra predsjednička kandidata. Svi na izbore, kao i 1990. (N. Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

U tekućim predizbornim manevrima političkih stranaka zasad nema dovoljnog spomena uloge visokog školstva, iako je očito da su korupcija i neznanje u korijenu gospodarskog i društvenog neuspjeha Hrvatske. I najbolji među hrvatskim političarima podliježu široko proširenoj, često podsvjesnoj percepciji da se protiv spina može jedino spinom, protiv političke korupcije jedino političkom korupcijom. Međutim, to nije državništvo nego kratkovidno politikantstvo izostavljanjem najboljih odgovora na plitke lukavosti protivnika. (S. Barišić)

Add a comment Add a comment        
 

 

Hrvoje HitrecGlodavci na vlasti odlučili su opstati još neko vrijeme proizvodnjom straha. To je jedina proizvodnja za koju imaju talenta a većina je kvalificirana za taj posao odgojem od komunističkih moćnika koji su vladali isključivo utjerivanjem straha u kosti svim mogućim protivnicima crvenoga terora. Tako djeca komunističkih terorista nakon bezuspješnog demokratskog kostimiranja posežu za jednim i jedinim načinom kako se doista uspješno može vladati nad Hrvatima. Kratkoročno.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Veljko KadijevićUnatoč gledištima hrvatskih predsjednika tijekom protekla tri mandata, te osobito nastojanju predsjednika Josipovića i ministrice Vesne Pusić, jugoslavenske snage poduprte mirnodopskim krilom do jučer pobunjenih Srba u Hrvatskoj, nisu uspjele eliminirati hrvatsku tužbu protiv Srbije za genocid. U međuvremenu Srbija je provalila prof. Josipovića da je s njom surađivao u pitanju hrvatske tužbe.(N. Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

Stvarna svrha Kadijevićevih „tampon zona", uostalom kao i njegove cjelovite sekretarske politike tijekom „jugoslovenske krize", bila je sprječavanje uspostave ustavno-pravnoga položaja Republike Hrvatske. B. Jović piše kako mu je početkom travnja 1991. u razgovoru s Kadijevićem i Adžićem rečeno da vojska ne će nikoga napadati, ali će braniti sebe i srpski narod u Krajini. On smatra kako je JNA već tada poduzimala sve da hrvatska vlast ne zauzme „Knin i druge srpske gradove, koji su sada pod srpskom vlašću". (N. Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

Kadijević je odgovoran što nije ništa poduzeo protiv naoružavanja pobunjenih Srba u Hrvatskoj, a poduzimao je sve da napadnuta Hrvatska ostane razoružanom. Ono što je Budimir Lončar, savezni ministar vanjskih poslova radio na međunarodnom planu glede embarga na uvoz oružja, Kadijević je radio s pozicije ministra obrane. Zanimljivo, oba su Hrvata, što nam daje za misliti koliko je danas nominalnih Hrvata na političkim pozicijama s kojih rade protuhrvatski posao za srpske interese. (N. Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

SvijećaProf. dr. Branimir Lukšić (1935.-2014.) bio je vrhunski intelektualac i domoljub, iskreni vjernik i filozof kršćanskoga nadahnuća, pravnik i političar. Članom udruge Hrvatsko kulturno vijeće postao je u prvim danima, u jednom razdoblju i povjerenikom HKV-a za Dalmaciju, surađivao je tekstovima, staloženim, mudrim, nepotkupljivim. Hrvatsko kulturno vijeće izgubilo je smrću dr. Lukšića jednoga od svojih najuglednijih članova. Obitelji Branimir Lukšića izražavamo ovim putem iskrenu sućut.(hh)

Add a comment Add a comment        
Pon, 4-05-2026, 12:52:36

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.