Detalji

Objavljeno: 30. travnja 2007.

Obraćajući se Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu hrvatski književnik M. Pešorda je napisao: "Vi ste ljubazno obavijestili hrvatsku javnost da će NJ. E. Alessandro Grafini uručiti u ponedjeljak odlikovanje predsjednika Talijanske Republike profesoru Predragu Matvejeviću, talijansko - hrvatsko - bosanskohercegovačkom državljanu... U ime istine i slobode, u ime dosljedne obrane ugroženih temeljnih prava svakoga čovjeka pa i svojih vlastitih, prosvjedujem zbog vaše odluke da pravomoćno osuđenom difamatoru, nepopravljivom počinitelju nasilja nad istinom i čovjekom, profesoru P. Matvejeviću uručite odlikovanje u glavnom gradu Hrvatske, u gradu u kojemu je počinio zločin etiketirajući kao ekstremiste "talibane" hrvatske književnike Ivana Aralicu, Anđelka Vuletića i mene, dobitnike najviših priznanja Republike Hrvatske za doprinos u kulturi..."

Detalji

Objavljeno: 30. travnja 2007.

Obično se kaže "o pokojniku sve najbolje". Međutim, način na koji većina medija i hrvatskih političara komentira politički život Ivice Račana poprima oblik propagande bez zadrške. Primjerice, predsjednik Republike Stjepan Mesić u pismu članovima SDP-a je za Račana napisao: "Uz brojne političke i državne dužnosti koje je obnašao ostat će zapamćen kao čovjek koji je omogućio demokratske promjene u Hrvatskoj te kao premijer koji je Hrvatsku usmjerio na europski put… Na čelu Socijaldemokratske partije Hrvatske dao je neizmjeran doprinos ne samo u stvaranju, nego i u obrani i demokratskom razvoju Republike Hrvatske.". Predsjednik Sabora Vladimir Šeks poručio je između ostalog kako "gubitkom i smrću Ivice Račana Hrvatska ostaje osiromašena za jednog u političkim mjerilima značajnog, važnoga i velikog čovjeka". Ne možemo se oteti dojmu kako bi se o Račanovom doprinosu boljitku Republike Hrvatske trebalo i neposredno nakon njegove smrti objektivnije govoriti. Stoga, kako bi se čuli i disonantni tonovi u nastavku s portala Hrvati AMAC prenosimo kritički komentar o Ivici Račanu.

Detalji

Objavljeno: 29. travnja 2007.

I dok je javnost s velikim negodovanjem primila vijesti kako većinsko protivljenje hrvatskih građana ulasku u NATO našim političarima nije bitno, pripreme za ulazak Hrvatske u ovaj vojni savez su po svemu sudeći daleko odmakle. Tako je primjerice ministar obrane Berislav Rončević izjavio prije par dana kako očekuje da će Hrvatska u travnju iduće godine, na sastanku NATO-a u Bukureštu, dobiti pozivnicu za pristup tomu savezu. Članak iz Slobodne Dalmacije koji ovdje prenosimo iznosi neke pojedinosti o tome što će Hrvatska ponuditi i dati NATO-u.

Detalji

Objavljeno: 29. travnja 2007.

Prenosimo vijest Hine o smrti Ivice Račana: "Nakon kratke i teške bolesti u noći sa subote na nedjelju umro je Ivica Račan, bivši hrvatski premijer i donedavni predsjednik SDP-a, priopćio je Ured SDP-a za odnose s javnošću". U nastavku vijesti Hina daje kratki životopis Ivice Račana. 

Detalji

Objavljeno: 27. travnja 2007.

Iz tjednika Lider prenosimo vrlo dobru raspravu mentaliteta hrvatske i srpske diplomacije, izvedenu kroz efektnu usporedbe rada Ivana Šimonovića i Gorana Svilanovića. Iz teksta koji potpisuje Višnja Starešina izdvajamo dio koji jezgrovito opisuje razlike između dviju spomenutih diplomacija: "Dok Goran štiti interese svoje države, čak i kad je riječ o moralno vrlo problematičnom prikrivanju odgovornosti za ratne zločine, Ivan u ulozi neformalnoga glasnogovornika Vijeća sigurnosti tumači svojoj državi što bi ono moglo misliti ako Hrvatska pokrene to pitanje. Dakako, razlike između Gorana i Ivana samo su metafora razlika između dvaju mentaliteta i dviju diplomacija. Srpska diplomacija, oličena u Goranu, ima dugu tradiciju i služi tome da bi u međunarodnoj političkoj areni "istrgovala" za Srbiju što povoljnije pogodbe, što je, uostalom, klasična uloga svake diplomacije. Hrvatska diplomacija, oličena u Ivanu, njeguje ipak tradicionalno podanički mentalitet i služi tome da bi o državnom trošku politički izabranici pohodili središta svjetske i međunarodne politike, a zatim nas izvijestili čije sve brojeve mobitela imaju, tko ih je primio, tko pogladio, a tko im dao lijepo obećanje.".

Detalji

Objavljeno: 26. travnja 2007.

Kada su se dolaskom koalicijske vlade 2000. godine na vlast smijene izvodile kao na tekućoj traci mnogi su primijetili kako je jedan od rijetkih izuzetaka od toga pravila bio Mladen Anić, direktor Zoološkog vrta u Zagrebu. Neki su tada procijenili da je uzrok tome jednostavno činjenica da spomenuti posao ne bi nitko tako uspješno radio, odnosno da bi eventualne njegove zamjene mogle ugroziti rad zoološkog vrta, odnosno opstanak njegovih stanovnika. No, po svemu sudeći taj problem je napokon nakon sedam godina riješen, i Mladen Anić razriješen je ovaj tjedan sa svoje dužnosti bez ikakvih objašnjenja.

Detalji

Objavljeno: 24. travnja 2007.

Iz Večernjeg lista prenosimo članak o fizičkom obračunu u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Lisabonu, u kojem je sudjelovao hrvatski veleposlanik u Portugalu Želimir Brala. Na stranu sam čin, koji sam za sebe dovoljno govori o civilizacijskog razini g. Brale, ali je još i gore njegovo laganje i pokušavanje zataškavanja. 

Detalji

Objavljeno: 23. travnja 2007.

Kako javlja Hina, pomoćnik ministra obrane Ivo Bačić obznanio je u "Hrvatskom vojniku" plan opremanja i modernizacije Oružanih snaga Republike Hrvatske. Po ovom planu predviđeno je oko milijardu eura u ovu svrhu, čime bi izdvajanja za hrvatsku vojsku dostigla 2 posto izdvajanja iz BDP-a. No, ove najave ne odnose se na ovu ili sljedeću godinu: "Najveća bi ulaganja trebala svakako započeti nakon 2010., kada bi se dostiglo 2 posto izdvajanja iz BDP-a, a koji bi prema preporukama Ekonomskog instituta iz Zagreba trebao rasti godišnje oko 4 posto". Drugim riječima, ništa konkretno nije predviđeno za trenutno poboljšanje stanja u hrvatskoj vojsci. Ovdje bi dodali da i kada bi se najavljena ulaganja i provela vlada RH koja će nakon izbora naslijediti ovaj plan, kupovina oružja maločime može promijeniti jadno stanje u kojem se trenutno nalazi vrh hrvatske vojske. Naime, nakon silnih čistki kadrova iz Domovinskog rata nije jasno po čemu bi sustav zadužen za obranu Hrvatske kupovinom oružja mogao nadoknaditi spomenute kadrovske gubitke, zbog kojih je hrvatska vojska postala, što se tiče vodećeg osoblja, jedna mala JNA.