- Detalji
Iz Večernjega lista prenosimo članak Davora Ivankovića o izjavi bivšeg
povjerenika za proširenje EU Gunthera Verheugena, koji je u intervjuu
za njemačke medije priznao da je "Hrvatska ironično zaostala zbog
čudnih sumnji da štiti i krije Gotovinu" i da bi "Hrvatska već bila
članica da nas jedna tajna služba jedne države EU nije sve izludjela
tim pričama". Ivanković zaključuje kako Verheugen vjerojatno misli na
britansku tajnu službu i podsjeća na svojedobni dolazak triju
špijunskih kombija MI-6 u Zagreb. No, ono što je posebno šokantno je
podatak da su "zbog pritiska MI-6 dva hrvatska premijera (Račan i
Sanader) bila prisiljena de facto legalizirati slobodan rad britanskih
agenata na tlu RH" i da "otad, sve do sada, Britanci imaju potpuni uvid
u hrvatsku nacionalnu sigurnost"!?(mm)
- Detalji
U nekoliko je svojih komentara objavljenih na HKV Portalu članica Hrvatskoga kulturnog vijeća Mira Ivanišević pisala o stambenoj problematici, odnosno nedopustivom načinu na koji sadašnja izvršna vlast radi po nezakonitom sistemu otuđivanja društvene imovine i korištenja proračunskih sredstava na teret svih građana. Gospođa Ivanišević u nekoliko je navrata pisala pisma na raznorazne adrese državnih dužnosnika, no odgovora nije dobila. Naime, o čemu je riječ. U gradovima izvan područja posebne državne skrbi kupuje se tisuće stanova po tržnoj cijeni od 1 200.-€/m2 pa na više za srpske povratnike. Stanovi će se dati u najam po 2,35 kn/m2. Nakon izvjesnog vremena će se useljenim povratnicima stanovi prodati po 50.-€ ili 170.- €/m2. A da je tome zaista tako neumitno potvrđuje i stanje na terenu.
Naime, prema pisanju pojedinih medija, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama dobila je 131 ponudu za kupnju 96 stanova koji će se podijeliti građanima srpske nacionalnosti, povratnicima i bivšim nositeljima stanarskog prava. Uz Osijek, u kojem se kupuje 257 stanova za srpske povratnike, te Karlovac sa 106 zahtjeva za stanovima, Zadar je na trećemu mjestu po broju stanova koji se kupuju na teret državnog proračuna za bivše nositelje stanarskog prava.(mmb)- Detalji
Kako to izgleda jednom kada se prodaju tvrtke od strateškog interesa vidi se lijepo na zadnjem primjeru iz Slovačke. Naime, u Slovačkoj su u jednom trenutku prodali s pravom upravljanja 49% svoga operatera plinovoda i domaćeg distributera SSP dvjema njemačkim tvrtkama. Za tih 49% Slovaci su dobili 6,14 milijardi dolara, a koliko je to usporedbe radi treba reći kako je 2007. SSP ostvario 780 milijuna dolara dobitka. Omjer uloženog i zarađenog se možda u slučaju SSP-a ne može mjeriti primjerice s uspjehom koji je njemački kapital imao pri kupnji kontrolnoga paketa Hrvatskog Telekoma (T-Coma) od vlade premijera Račana, što ne znači kako je recept primijenjen u Hrvatskoj nije Nijemcima primamljiv i u Slovačkoj. Naime, slično kao i u Hrvatskoj kada su nakon prodaje Hrvatskog Telekoma poskupili telefonski razgovori, Nijemci bi sada vrlo rado podigli cijene isporuke plina za domaćinstva u Slovačkoj, navodeći da su razlog "više cijene ruskog plina, a ne želja za bogaćenjem". No, u Slovačkoj je ovakav pokušaj brzog bogaćenja stranog kapitala naišao na otpor i pored prava upravljanja. Ej, gdje su oni od naših europskih standarda, kao da već čujemo naše najeksponiranije političare-eksperte.(mm)
- Detalji
U Slobodnoj Dalmaciji od 8. rujna može se pročitati kraći članak o trojici hrvatskih branitelja koji, kako kaže otac jednog od njih, "već dvije godine trunu u pritvoru, a da u međuvremenu
nije saslušan nijedan svjedok, niti je održano ijedno ročište, nego
im se u nedogled svaki mjesec uredno ispisuje rješenje o daljnjem
zadržavanju". Takav postupak prema trojici hrvatskih branitelja ne može se nazvati drugačije nego zlonamjernim mučenjem i maltretiranjem. Gdje su sada udruge za ljudska prava i medijska zabrinutost za dojam koje ostavlja hrvatsko pravosuđe?(djl)
- Detalji
Osvrćemo se na vjerojatno već zaboravljeni članak iz Vjesnika o sinagogama u Hrvatskoj. Članak je zanimljiv već i stoga što je na jednom mjestu dano mnogo zanimljivih podataka kako o vremenu izgradnje i broju sinagoga u Hrvatskoj, tako i o njihovom nestajanju. Saznajemo tako da su one najstarije, dubrovačka i splitska, postoje kontinuirano već 600, odnosno 500 godina. Najveći zamah gradnji sinagoga događa se u razdoblju od 1836. do 1935., koje se podudara s razdobljem najvećeg uspona i procvata židovske zajednice u Hrvatskoj. U tom je razdoblju izgrađeno 30 sinagoga diljem Lijepe naše s izuzetkom Banije, Korduna, Like i Gorskog kotara, gdje Židovi nisu mogli boraviti do djelomičnog razvojačenja Vojne krajine 1871., te Hrvatskog zagorja, Istre, otoka i dalmatinskog zaleđa, dakle uglavnom ruralnog područja. Iz Vjesnikovog članka saznaje se i kako je u ukupnoj brojci srušenih sinagoga u Hrvatskoj razdoblje Titove komunističke vlasti znatno doprinijelo. To još jednom pokazuje, ovaj puta na primjeru židovskih vjerskih objekata, kako je potrebno prekinuti s praksom uzdizanja razdoblja Josipa Broza, odnosno to razdoblje falsificirati i čak uspoređivati s današnjim stanjem u Republici Hrvatskoj.(djl)- Detalji
Kako piše Večernji list, plenarna sjednica HHO-a koja će se održati do
kraja mjeseca odlučit će hoće li se počasni predsjednik HHO-a Ivan
Zvonimir Čičak vratiti u Odbor. Unutar same organizacije postoji
navodno više struja od kojih su neke Čičku sklonije više, a neke manje,
ovisno valjda o vlastitim ideološkim i političkim opredjeljenjima i
osobnim interesima. Takvo raspoloženje unutar same organizacije ne
treba čuditi ako se u obzir uzme činjenica da je HHO oduvijek po svojim
djelovanjima i zalaganjima organizacija koja prvenstveno propagira
određene političke opcije, dok su zaštita ljudskih prava i sloboda bili
tek zgodan paravan. Uostalom, proteklih smo godina u Hrvatskoj sve više
svjedoci bujanja raznoraznih nevladinih udruga i udruga "civilnog
društva" koje su u zbilji sve prije nego nezavisne, a kroz prizmu
vlastitih interesa filtriraju samo određene situacije, podobne za
komentiranje i razvlačenje po njima ionako prijateljski naklonjenim
medijima. (mmb)- Detalji
Kada je svojedobno dotična Ankica Lepej, djelatnica jedne hrvatske banke prekršila zakon, odnosno bankarsku tajnu i javnosti objavila stanje na računu prvog predsjednika Tuđmana, mediji su je postavili na tron hrvatske heroine i junakinje. Danas, reklo bi se puno krupniji i teži slučaj, no istovremeno i sa potpuno suprotnim ishodom o kojem u svom članku kojeg prenosimo iz Večernjega lista piše Mladenka Šarić. Radi se naime o traženju ni manje ni više no bezuvjetne zatvorske kazne od strane prvoga čovjeka Ine Tomislava Dragičevića vezano uz komentare koje je glede navodnih malverzacija u toj tvrtci na njegov račun izrekla gospođa Vesna Balenović. "Vesna Balenović kaže da se ne boji Dragičevića te da je spremna ići i u zatvor. Valjda je to, kaže ironično, početak obračuna s korupcijom na hrvatski način. Zbog javnih istupa o nezakonitostima u Ini V. Balenović, inače, prolazi pravu kalvariju. Preko udruge "Zviždač" inicirat će donošenje kvalitetnog zakona o zaštiti ljudi koji upozore na kriminal."(mmb)- Detalji
Kakvo je trenutačno stanje svijesti i razmišljanja ljudi koji danas u Hrvatskoj obnašaju dužnosničke funkcije, pa makar i na najnižim lokalnim razinama, najbolje pokazuje najsvježiji primjer iz općine Vratišinec. Naime, još 1997. godine Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih stradalnika zatražilo je odobrenje i pomoć Općine za podizanje spomenika žrtvama komunizma, kao i za poginule hrvatske branitelje u Domovinskome ratu, kojih je sa tamošnjeg područja bio nemali broj. Iako je suglasnost po tom pitanju dobivena još prije 11 godina, spomenik do današnjega dana ne samo da nije podignut, već je prije dva tjedna iz Općine pristigla i odbijenica za pružanje bilo kakve financijske pomoći za izgradnju. O odbijanju pružanja novčane pomoći ne treba previše lamentirati, jer svatko ima svoje kriterije po kojima će ili ne će pomoć dodijeliti. Valjda ratne i poratne žrtve komunizma i poginuli branitelji u Domovinskom ratu za odgovorne u općini Vratišinec nisu vrijedni pažnje, ili ih treba skrivati. No, ovo je tek manji dio skandala.(mmb)
- Detalji
Najbolja hrvatska atletičarka Blanka Vlašić osvojila je drugo mjesto i srebrno odličje u skoku u vis na Olimpijskim igrama u Pekingu! Sjajna Splićanka preskočila je 205 cm, jednako koliko i pobjednica natjecanja Belgijka Tia Hellebaut, ali je Blanka tu visinu preskočila iz drugog pokušaja, a Belgijka iz prvog. Prva je to atletska medalja za Hrvatsku i ukupno peto odličje na ovim Igrama. Sjajno!(djl)
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

