Detalji

Objavljeno: 25. travnja 2007.

Andrija Bauer komentirao je u Hrvatskom slovu više apsurda vezanih za odnose hrvatske službene politike prema Haškom sudu, zaključujući: "Zapravo je nevjerojatno kojom je brzinom, u državi koja je doslovce prije samo desetak godina u obrambenom ratu junački krvarila da bi opstala i preživjela, odjednom nametnuta percepcija kako za nju nema budućnosti, ako se ne odrekne vlastitog identiteta i nacionalne svijesti, za koje nam k(l)ažu da su odavno prevladane. Začudo, takva pravila ponašanja nije moguće zamijetiti ni u "regiji", kamoli u Uniji". Mi bi dodali da do ovakvog razvoja događaja nikada ne bi došlo kada bi ljudi koji sudjeluju u vlasti razumjeli smisao vlastite države. Nažalost, situacija je u Hrvatskoj je upravo obrnuta od one kakva bi trebala biti. Što se više udaljavamo od vlasti to je shvaćanje nacionalnih interesa bolje, što zorno svjedoči o duboko ukorijenjenom kolonijalnom mentalitetu vladajućih struktura.

Detalji

Objavljeno: 24. travnja 2007.

Kako se doznaje iz Hinine vijesti, "Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću" priopćio je danas da otvoreno pismo akademika HAZU-a i povjesničara glede udžbenika povijesti doživljava kao "otvoreni poziv na prekrajanje povijesti". Prvo što ovdje treba primijetiti je kako je sadržaj ovog pisma po običaju uglavnom prešućen u medijima, pa veći dio javnosti ne zna što u njemu piše. Jedan od rijetkih izuzetaka je naš portal koji je pismo 20 akademika i 10 povjesničara objavio još prije dva tjedna, pa naši čitatelji mogu sami provjeriti da li su se potpisnici primili prekrajanja povijesti ili ne. No, ono što je ovdje posebno drsko je to što se za riječ na temu prekrajanja povijesti javila nevladina udruga koja je u Zagrebu početkom veljače, s još dvije udruge iz Beograda i Sarajeva, organizirala Međunarodnu konferenciju o utvrđivanju istine nakon ratnih sukoba.

Detalji

Objavljeno: 24. travnja 2007.

Iz Večernjeg lista prenosimo članak o fizičkom obračunu u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Lisabonu, u kojem je sudjelovao hrvatski veleposlanik u Portugalu Želimir Brala. Na stranu sam čin, koji sam za sebe dovoljno govori o civilizacijskog razini g. Brale, ali je još i gore njegovo laganje i pokušavanje zataškavanja. 

Detalji

Objavljeno: 24. travnja 2007.

Prenosimo vijest s nešto više pojedinosti o rezoluciji o Hrvatskoj koju se sprema prihvatiti Europski parlament. U njoj će Hrvatska biti pozvana da učini sve "kako bi provela potrebne reforme s ciljem da na vrijeme završi pregovore kako bi Europski parlament dao svoj pristanak prije sljedećih europskih parlamentarnih izbora u lipnju 2009. godine". Osim spominjanja 2009. kao konkretnog vremenskog okvira, Europski parlament sprema se navesti i više uvijeta koje Hrvatska još mora ispuniti, počevši od međugraničnih pitanja, pa do suradnje s Haagom.

Detalji

Objavljeno: 23. travnja 2007.

Kako javlja Hina, pomoćnik ministra obrane Ivo Bačić obznanio je u "Hrvatskom vojniku" plan opremanja i modernizacije Oružanih snaga Republike Hrvatske. Po ovom planu predviđeno je oko milijardu eura u ovu svrhu, čime bi izdvajanja za hrvatsku vojsku dostigla 2 posto izdvajanja iz BDP-a. No, ove najave ne odnose se na ovu ili sljedeću godinu: "Najveća bi ulaganja trebala svakako započeti nakon 2010., kada bi se dostiglo 2 posto izdvajanja iz BDP-a, a koji bi prema preporukama Ekonomskog instituta iz Zagreba trebao rasti godišnje oko 4 posto". Drugim riječima, ništa konkretno nije predviđeno za trenutno poboljšanje stanja u hrvatskoj vojsci. Ovdje bi dodali da i kada bi se najavljena ulaganja i provela vlada RH koja će nakon izbora naslijediti ovaj plan, kupovina oružja maločime može promijeniti jadno stanje u kojem se trenutno nalazi vrh hrvatske vojske. Naime, nakon silnih čistki kadrova iz Domovinskog rata nije jasno po čemu bi sustav zadužen za obranu Hrvatske kupovinom oružja mogao nadoknaditi spomenute kadrovske gubitke, zbog kojih je hrvatska vojska postala, što se tiče vodećeg osoblja, jedna mala JNA. 

Detalji

Objavljeno: 23. travnja 2007.

Ovih dana svjedoci smo sve glasnijih napada na glavnu haašku tužiteljicu Carlu del Ponte koji dolaze od njezinih bivših suradnika. Tako se prošli tjedan ponovo javio i dr. Marko Attila Hoare (doktorirao je na Yaleu kod Ive Banca) koji je jedno vrijeme također bio haaški istražitelj. Podsjećamo kako smo početkom travnja već prenijeli na ovom portalu razgovor s dr. Hoareom koji je objavljen u Slobodnoj Dalmaciji. Politički sadržaj ovog prvog razgovora mogao se ukratko svesti na to da su i hrvatska i srpska strana krive, osim što se srpska spletom okolnosti i nesnalaženjem Carle del Ponte uspjela izvući bez osude. U razgovoru koji ovaj puta prenosimo optužbe na račun Carle del Ponte znatno su konkretnije, a Hrvatska se uopće ne spominje. Izdvajamo: "...zbog Del Pontinih "malih" ustupaka Srbiji, plaćena je teška cijena nauštrb pravde. Ali Del Ponte također nije vrlo sofisticirana osoba, i već je ranije izjavljivala kako je nije briga tko je agresor, a tko žrtva. Tako je teret optužnica pao na male "ribe", male ljude, Srbe iz Bosne i Hrvatske, umjesto na visoke dužnosnike iz Srbije, odnosno optuženi su radije suradnici agresora nego sami agresori.".

Detalji

Objavljeno: 22. travnja 2007.

Na portalu smo već javljali o projektu "Gornji horizonti " koji gura Republika Srpska i tvrtka EFT iz Velike Britanije, iza koje navodno stoji srbijanski tajkun Vuk Hamović. Radi se o projektu gradnji hidroelektrana koji bi mogao deltu Neretve pretvoriti u slanu pustinju, čime bi nastale neprocjenjive ekološke štete, a veliki nazadak doživio dio Hercegovine i Hrvatske. Ovaj puta prenosimo vijest iz Večernjeg lista vezanu uz ovaj projekt, koji nažalost nije izazvao gotovo nikakvu javnu reakciju hrvatskih dužnosnika.

Detalji

Objavljeno: 22. travnja 2007.

Europska unija na razini ministara pravosuđa dogovorila je zakon po kojem će javno poticanje na nasilje ili mržnju motivirano rasom, vjerom ili etničkom pripadnošću kažnjavati kaznom zatvora od jedne do tri godine. Ista kazna bit će propisana za one koji "javno odobravaju, niječu ili grubo relativiziraju genocide, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine", ali samo one koje su takvima priznati po statutu Međunarodnog kaznenog suda. Prevedeno u praksi, za nijekanje nacističkih zločina unutar Europske unije moći će se odležati tri godine u zatvoru, ali za nijekanje zločina raznih komunističkih poredaka ne će se moći odležati ni dana.  Mi ovdje primjećujemo kako bi se moglo reći kako su već tvorci ovakvog zakona u drugoj odredbi o zatvorskom kažnjavanju prekršili prvu. Naime, razlikovanjem zločina na osnovu toga pod kojom su ideološkom krinkom, odnosno nad kojim su narodom učinjeni, bi se lako moglo protumačiti kao "poticanje na nasilje ili mržnju motivirano rasom, vjerom ili etničkom pripadnošću".