Detalji

Objavljeno: 30. travnja 2007.

Obično se kaže "o pokojniku sve najbolje". Međutim, način na koji većina medija i hrvatskih političara komentira politički život Ivice Račana poprima oblik propagande bez zadrške. Primjerice, predsjednik Republike Stjepan Mesić u pismu članovima SDP-a je za Račana napisao: "Uz brojne političke i državne dužnosti koje je obnašao ostat će zapamćen kao čovjek koji je omogućio demokratske promjene u Hrvatskoj te kao premijer koji je Hrvatsku usmjerio na europski put… Na čelu Socijaldemokratske partije Hrvatske dao je neizmjeran doprinos ne samo u stvaranju, nego i u obrani i demokratskom razvoju Republike Hrvatske.". Predsjednik Sabora Vladimir Šeks poručio je između ostalog kako "gubitkom i smrću Ivice Račana Hrvatska ostaje osiromašena za jednog u političkim mjerilima značajnog, važnoga i velikog čovjeka". Ne možemo se oteti dojmu kako bi se o Račanovom doprinosu boljitku Republike Hrvatske trebalo i neposredno nakon njegove smrti objektivnije govoriti. Stoga, kako bi se čuli i disonantni tonovi u nastavku s portala Hrvati AMAC prenosimo kritički komentar o Ivici Račanu.

Detalji

Objavljeno: 29. travnja 2007.

I dok je javnost s velikim negodovanjem primila vijesti kako većinsko protivljenje hrvatskih građana ulasku u NATO našim političarima nije bitno, pripreme za ulazak Hrvatske u ovaj vojni savez su po svemu sudeći daleko odmakle. Tako je primjerice ministar obrane Berislav Rončević izjavio prije par dana kako očekuje da će Hrvatska u travnju iduće godine, na sastanku NATO-a u Bukureštu, dobiti pozivnicu za pristup tomu savezu. Članak iz Slobodne Dalmacije koji ovdje prenosimo iznosi neke pojedinosti o tome što će Hrvatska ponuditi i dati NATO-u.

Detalji

Objavljeno: 29. travnja 2007.

Prenosimo vijest Hine o smrti Ivice Račana: "Nakon kratke i teške bolesti u noći sa subote na nedjelju umro je Ivica Račan, bivši hrvatski premijer i donedavni predsjednik SDP-a, priopćio je Ured SDP-a za odnose s javnošću". U nastavku vijesti Hina daje kratki životopis Ivice Račana. 

Detalji

Objavljeno: 28. travnja 2007.

Prenosimo vijest Hine o rezultatima ankete Centra za istraživanje tržišta, prema kojima 91% građana Hrvatske smatra da Hrvatska ne treba odustati od tužbe protiv Srbije zbog genocida. Ta brojka ne čudi, ali trebalo bi čuditi ponašanje hrvatskih vlasti i medija. Hrvatska vlada, naravno, "razmatra situaciju" i, opet naravno, "učinit će sve najbolje za Hrvatsku". Tako se njen predstavnik Ivan Šimonović odmah po donošenju presude u sudskom postupku u kojem je Bosna i Hercegovina pokrenula protiv Srbije zbog genocida požurio izjasniti da bi Hrvatska trebala odustati od tužbe. Što se medija tiče, prvenstveno Hrvatske televizije, po kontakt emisijama koje su se bavile tim pitanjem moglo bi se zaključiti da je većina građana Hrvatske za odustajanje od tužbe. Naime, u emisijama HTV-a koje se bave temama od nacionalnog interesa, a koje vode "perjanice" hrvatskog novinarstva Bago, Merlić, Latin itd., uvijek gostuju naravno vrhunski eksperti i moralne vertikale hrvatskog društva, gospoda Puhovski, Šimonović, Kregar, Prodanović, i sl.. Ovi gosti javnosti odašilju uvijek jasne poruke. No, vidi peha, iako se to vješto skriva ovim porukama se uporno protivi ogromna većina hrvatskih građana. Razvidno je da je na djelu pluralizam javne nezavisne transparentne televizije, kojeg većina građana ne razumije, ili zapravo upravo suprotno, vrlo dobro razumije. (djl)

Detalji

Objavljeno: 28. travnja 2007.

Iz Hrvatskoga slova (broj 626) prenosimo razgovor s Tomicom Sertićem, vijećnikom općine Udbina. On opisuje sudbinu Udbinjana koji su 1942. morali pobjeći iz svojih domova pred naletom "partizana". Kao rezultat tog naleta većina hrvatskog stanovništva izbjegla je iz Udbine, čime je u potpunosti izmijenjena nacionalna struktura Udbine kao hrvatskog mjesta. Pojedinci koji su se poslije progona iz 1942. godine pokušali vratiti bili su zatvarani, mučeni i na kraju osuđeni kao "narodni neprijatelji", bez obzira radilo se o starim nemoćnim osobama, svećenicima ili pak bilo kom drugom. Danas, Tomica Sertić traži "povrat dostojanstava i prava za Udbinjane koji su 1942. protjerani bez prava na povratak". No, pravda će se teško dostići kada su današnje političke okolnosti, kako svjedoči Sertić, u nekim segmentima slične onima za i poslije drugog svjetskog rata: "Hrvati ne participiraju u izvršnoj vlasti općine Udbina. To je jedino mjesto gdje većina stanovnika ne sudjeluje u izvršnoj vlasti... Lakše Hrvatica postane dopredsjednica Vlade Srbije negoli Hrvat uđe u izvršnu vlast na Udbini."

Detalji

Objavljeno: 28. travnja 2007.

Nakon izjave predsjednika Mesića dane 22. travnja na komemoraciji u Jasenovu kako je "Jasenovac je bio jedno od najgroznijih stratišta što ih je u okupiranoj Europi uspostavio fašizam" (valjda nacizam, op. ur.) nije trebao dugo čekati da netko u Beogradu politički poentira na ovu izjavu. Jutarnji list danas javlja kako je Vlada Srbije službeno protestirala protiv “nelegitimne i nedobronamjerne” kampanje u Hrvatskoj nakon presude kojom je Srbija oslobođena krivnje za genocid u BiH. Kao jedan od razloga zbog kojih bi Hrvatska trebala odustati od svoje tužbe u protestu Vlada Srbije navedeno je "nekoliko desetljeća unazad, kada je na prostorima sadašnje Hrvatske i BiH počinjen sistematski i državni genocid nad Srbima, Židovima i Romima, nije bilo ni pravne mogućnosti da se sudi za genocid".

Detalji

Objavljeno: 27. travnja 2007.

Iz tjednika Lider prenosimo vrlo dobru raspravu mentaliteta hrvatske i srpske diplomacije, izvedenu kroz efektnu usporedbe rada Ivana Šimonovića i Gorana Svilanovića. Iz teksta koji potpisuje Višnja Starešina izdvajamo dio koji jezgrovito opisuje razlike između dviju spomenutih diplomacija: "Dok Goran štiti interese svoje države, čak i kad je riječ o moralno vrlo problematičnom prikrivanju odgovornosti za ratne zločine, Ivan u ulozi neformalnoga glasnogovornika Vijeća sigurnosti tumači svojoj državi što bi ono moglo misliti ako Hrvatska pokrene to pitanje. Dakako, razlike između Gorana i Ivana samo su metafora razlika između dvaju mentaliteta i dviju diplomacija. Srpska diplomacija, oličena u Goranu, ima dugu tradiciju i služi tome da bi u međunarodnoj političkoj areni "istrgovala" za Srbiju što povoljnije pogodbe, što je, uostalom, klasična uloga svake diplomacije. Hrvatska diplomacija, oličena u Ivanu, njeguje ipak tradicionalno podanički mentalitet i služi tome da bi o državnom trošku politički izabranici pohodili središta svjetske i međunarodne politike, a zatim nas izvijestili čije sve brojeve mobitela imaju, tko ih je primio, tko pogladio, a tko im dao lijepo obećanje.".

Detalji

Objavljeno: 27. travnja 2007.

Iz novog broja Glasa Koncila od 29. travnja 2007. prenosimo zanimljiv članak diplomiranog pravnika Stjepana Androića o tome kako je Srbija agresiju na svoje susjede priznala u svojim zakonima. Autor navodi: " Ako se tvrdi da Hrvatska nije bila u ratu sa Srbijom i Crnom Gorom a niti sa SR Jugoslavijom, treba utvrditi da su Srbija i Crna Gora bile u ratu s Hrvatskom. Srbija je agresiju na susjede priznala u svojim zakonima... Iznenađuje neznanje Europe i svijeta pa i naših političara "koji obično sve znaju" da ne uočavaju takve činjenice i okolnosti, odnosno pogreške i priznanja od strane bivših neprijatelja, ili možda to ne žele znati.".