Detalji

Objavljeno: 13. svibnja 2007.

Donosimo Hinin izvještaj sa središnje komemoracije u povodu šezdeset i druge obljetnice bleiburške tragedije. Posebnu pažnju privlači govor Josipa Bozanića koji je predvodio svečano euharistijsko slavlje. Bozanić je citirao riječi Titovog suradnika Milovana Đilasa: "Da budem iskren, mi nismo shvaćali zašto Britanci ove ljude nama vraćaju. Uglavnom su to bili obični seljaci. Oni nisu nikoga ubili. Njihov je jedini zločin bio strah od komunizma. Oni (Englezi) učiniše nešto sasvim pogrešno kada su ove ljude prebacili preko granice, kao što smo i mi pogrešno učinili što smo ih sve poubijali". Hina dalje piše: "Kardinal je rekao kako vjernici i državljani Hrvatske s pravom očekuju da državne institucije učine ono što su po zakonu dužne: istraže te zločine i objave tko je kriv za njih, da se jasnije očituju o komunističkom režimu i nedjelima koja je taj režim planirao i sustavno provodio, te da se na temelju istine promiču one vrijednosti koje nisu u skladu s komunističkim krivotvorinama, ni u povijesnom ni u svjetonazornome smislu".

Detalji

Objavljeno: 14. svibnja 2007.

Vjerojatno je svakome koji imalo prati zbivanja u Hrvatskoj jasno kako jučerašnja propovijed kardinala Josipa Bozanića na komemoraciji u Bleiburgu predstavlja važan događaj o kojem će se zasigurno još dosta pisati i raspravljati. Štoviše, za nadati se je da će riječi koje je Bozanić uputio državnim tijelima pomaknuti s mrtve točke problem koji silno opterećuje hrvatsko društvo, a to je dosljedno poštivanje žrtava 2. svjetskog rata. Naime, u situaciji kada je i dosljedno poštivanje žrtava iz Domovinskog rata postalo upitno, podjele se u Hrvatskoj svakim danom čine sve većima. Točnije, umjesto da se hrvatsko društvo kao cjelina pozabavi ozbiljnim pitanjima koje pred njim stoje, Hrvatsku se stalno vrača unazad uz pomoć već sto puta viđenih ideoloških obrazaca što jedino naravno može odgovarati političkim grupacijama koje žive od lova u mutnom. Milan Ivkošić, čiji komentar jučerašnjih zbivanja u Bleiburgu prenosimo u cijelosti, ustvrdio je kako će jučerašnje "obilježavanje hrvatske tragedije u Bleiburgu ući će u povijest". Treba željeti da je to točno, i da je to odista znak zrelijega stava cjelokupnog hrvatskog društva prema svojoj prošlosti, a time onda i prema budućnosti. Ipak, pri tome treba imati na umu da će raščišćavanje istine i dalje izazvati velike otpore, i da ovaj proces ne će teći nimalo lako. (mm)

Detalji

Objavljeno: 14. svibnja 2007.

Donosimo propovijed  zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića koju je on održao jučer, 13. svibnja 2007. godine, u sklopu obilježavanja 62. godišnjice bleiburške tragedije. Tekst propovijedi objavila je Informativna katolička agencija (IKA). 

Detalji

Objavljeno: 13. svibnja 2007.

Središnja komemoracija u povodu šezdeset i druge obljetnice bleiburške tragedije održava se danas 13. svibnja na Bleiburškom polju u Austriji. Komemoracija će započeti u 11 sati molitvom kod grobnice hrvatskih žrtava na mjesnom groblju u Unter-Loibachu, te će se nastaviti procesijom do Bleiburškog polja. Prije dva dana Hina je objavila vijest u kojoj je Ivan Fumić, jedan od istražnih sudaca u postupku protiv članova Bugojanske skupine i dugogodišnji predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, komentirao zbivanja u Bleiburgu i ono što se događala nakon kraja 2. svjetskog rata. Fumić je između ostalog rekao: "Bleiburško je polje simbol zbivanja kraja Drugoga svjetskog rata, a ne mjesto pogubljenja... Činjenica jest da je kod Maribora ubijeno 1500 ustaša čuvara jasenovačkog i drugih logora, da je i putem ubijen određen broj osoba, što mi osuđujemo, jer su ubijeni bez suđenja i ikakva kriterija. Iz izvještaja jugoslavenske armije proizlazi da je na taj način nakon Bleiburga ubijeno 12.000 do 14.000 osoba.".

Detalji

Objavljeno: 11. svibnja 2007.

Detalji

Objavljeno: 12. svibnja 2007.

Iz Večernjeg lista prenosimo Hininu vijest s konferencije za tisak potpredsjednika Hrvatske stranke prava dr. Tončija Tadića koji je pozvao Vladu da potakne proglašenje Jadrana posebno osjetljivom zonom. Da se ne radi tek o, za Hrvatsku tipičnom politikantstvu, govori činjenica da je početkom svibnja na sastanku Kluba zastupnika parlamenata sredozemnih zemalja zemalja u zaključke tog sastanka ugrađen i poziv svim mediteranskim zemljama da Jadransko more proglase osjetljivim područjem. Naravno da se i u toj problematici, toliko važnoj za sadašnjost i budućnost Hrvatske, može susresti predsjednika Stjepana Mesića. U kojoj ulozi? Ruskog lobista za, između ostalog, od struke i javnosti odbačenog projekta Družba Adria.

Detalji

Objavljeno: 12. svibnja 2007.

Milan Ivkošić, u svojoj kao i inače britkoj i jasnoj kolumni "Rodoljubna zanovjetanja", osvrnuo se na ulogu HDZ-a i premijera Sanadera na hrvatskoj političkoj sceni. Ivkošić pri tome iscrtava obrazac po kojem se u Hrvatskoj dolazi na vlast. Tko pokaže više uspješnosti u pravljenju ustupaka europskim zahtjevima ima veće izglede za novi mandat. Izdvajamo: "Ne samo da više nitko ne pruža otpor kolonizaciji Hrvatske, nego europski i svjetski gazde mogu birati stranke i koalicije po kriteriju servilnosti prema strancu i kriteriju sadizma prema vlastitoj zemlji i njezinim ljudima, pogotovo herojima. O bolnosti toga sadizma rječito govori podatak da je za ispitanike u IRI-jevoj anketi postupak prema Gotovini veći grijeh od korupcije. Ali ta diskvalifikacija HDZ-a u Hrvatskoj kvalifikacija je za Europu.".

Detalji

Objavljeno: 12. svibnja 2007.

Iz Glasa Koncila koji će izaći 13. svibnja prenosimo razgovor s dr. Vladimirom Geigerom  iz Hrvatskoga instituta za povijest, voditeljem znanstvenog projekta "Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću". Dr. Geiger posebno istražuje povijest i sudbinu hrvatskih Nijemaca te partizansku i komunističku represiju i zločine u Hrvatskoj potkraj Drugoga svjetskog rata i u neposrednom poraću. Kao znanstvenik, istražitelj, objavio je brojne radove i sudjelovao na mnogim međunarodnim skupovima o žrtvama Drugoga svjetskog rata i poraća. U podužem i vrlo zanimljivom tazgovoru dr. Geiger govori o dosadašnjim istraživanjima i problemima vezanim za njih.