Domovinski ratNedavno smo na našem portalu pisali o tome kako su novinari Večernjeg lista i emisije Istraga-Nove tv, utvrdili kako su šestorica pripadnika vojske RSK sa područja Banovine i Kostajnice zapravo ubijena od strane svojih sunarodnjaka, a ne od pripadnika HV-a kako su tvrdili Savo Štrbac i njegov Veritas. Davor Ivanković u Večernjaku ponovno se bavi istom tematikom. U svom tekstu navodi kako je ekipa Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata u Zagrebu, svojim kontinuiranim radom s ciljem da se argumentirano utvrdi prava istina o žrtvama tog rata bez obzira na njihovu vjersku i nacionalnu pripadnost došla do podataka koji se uvelike razlikuju od onih koje Štrbac i njegovi ljudi kao potpuno legalne izvore, neometano i sustavno serviraju ICTY-u. Voditelj centra Ante Nazor decidirano tvrdi kako se očigledno radi o pokušaju manipulacije brojkama, kao što je to bio slučaj i sa žrtvama Jasenovca. Hrvatska politička elita ove i slične navode, kao i brojne provokacije i zabrinjavajuću velikosrpsku retoriku koja se ponovno i sve češće na ovim prostorima može čuti, uopće ne doživljava kao nešto na što bi trebalo obratiti pažnju, ili u određenim situacijama odreagirati. No nije problem samo i isključivo u vodećim ljudima hrvatske političke scene, pogledajmo malo u to što nam i na koji način svakodnevno servira većina hrvatskih medija.
Add a comment Add a comment        
 

 
Nela Vlašić Kao što smo već pisali, Američko veleposlanstvo u Zagrebu potvrdilo je bilo 12. rujna 2006. da je Zvonko Bušić prebačen u deportacijski pritvor američkog Ministarstva domovinske sigurnosti kako bi pričekao rješavanje procedure deportacije u Hrvatsku. Međutim, vrlo brzo nakon ove najave američka strana se naglo predomislila, a da razlozi za to nikada nisu objavljeni. Možda odgovor ne treba tražiti predaleko. Novi list, koji zadnjih tridesetak godina nije znatno mijenjao uređivačku politiku, objavio je 19. rujna komentar Nele Vlašić na temu mogućeg dolaska Zvonka Bušića u Hrvatsku pod naslovom "Mohammed Atta hrvatske slobode". Tko je Mohammed Atta? Mohammed Atta je bio pripadnik skupine otmičara zrakoplova s kojima je 11. rujna 2001. srušen Svjetski trgovački centar u New Yorku. Nakon ovakvog izjednačavanja Bušića i Attae, koje zacijelo u kontaktima s američkom stranom nije bilo ograničeno samo na jedan komentar na stranicama Novog lista, bilo bi i čudno da je Bušić 2006. pušten na slobodu. U nastavku donosimo Bušićev tekst iz 1992. godine u kojem mašta o tome kako bi se osjećao da doživi slobodu. Nažalost, kako stvari stoje u Domovini, ova sloboda se i nakon 32 godine zatvora čini nedostižnom.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Lajčak i DodikPrenosimo vijest o ultimatumu Milorada Dodika o napuštanju Vijeća ministara od strane srpskih dužnosnika, a sve zbog odluke visokog predstavnika Miroslava Lajčaka, koji je u petak proglasio izmjene i dopune Zakona o Vijeću ministara, te od državnoga parlamenta zatražio da do prosinca promijeni poslovnik, čime će praktički ukinuti entitetsko glasovanje. Druga odluka kojom se najavljuje promjena poslovnika državnog parlamenta, značit će da pripadnici jednog konstitutivnog naroda više ne će moći blokirati odluke u državnom parlamentu - ta se mogućnost zove "entitetsko glasovanje" - nego će se ključne odluke donositi običnom većinom. Prema Dodiku, Lajčak ima desetak dana da promjeni sporne odluke, što on najvjerojatnije ne će učiniti jer mu je međunarodna zajednica po tom pitanju iskazala nedvosmislenu podršku. Nakon što su predstavnici hrvatskog naroda nebrojeno puta bili preglasani i na razini Federacije i na razini Bosne i Hercegovine, a što predstavnike dva druga naroda nije bitno brinulo, čini se da je došlo vrijeme u kojem će se barem srpska strana u Bosni i Hercegovini morati pozabaviti pitanjem majorizacije koja ide možebitno na njezinu štetu, a koju je kada je njoj bilo u korist bez ikakve grižnje savjesti sve ove godine provodila na razini Republike Srpske. A kada i predstavnici trećeg (bošnjačkog) naroda prihvate da majorizacija bilo kojeg naroda u Bosni i Hercegovini ne vodi nigdje, onda će možda ova država imati nekakvu budućnost.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Šime ĐodanIz Hrvatskog slova prenosimo članak autora Ferde Šarića u kojem donosi mnoštvo zanimljivih pojedinosti iz života osobe koja je u mnogočemu obilježila hrvatsku političku scenu - dr. Šime Đodana. "U Dubrovniku je u 81. godini preminuo dr. Šime Đodan. Tužnu vijest saznali smo 2. listopada. Cijelog života posvećen ideji hrvatske slobode dr. Đodan bio je jedan od onih hrvatskih intelektualaca koji u tim pitanjima ni u najtežim vremenima nije dopuštao kompromise. Briljantan govornik. Neponovljivi intelektualac. Osvajao je gdje god se pojavio. Đodan je bio osobitost i erudicija jedne posebne, nama Hvatima tako potrebne politikološko-gospodarsko-vojne strukture. Antidogmat i slobodar, on je morao prednjačiti i dolaziti u trajni sukob sa sustavom u kojega će se brzo uvjeriti da nije ljudski".
Add a comment Add a comment        
 

 

ICTYU našim medijima nezapaženo je prošla vijest da je 9. listopada 2007. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) najavio u priopćenju za tisak osnivanje "nezavisnog povjerenstva" koje bi trebalo utvrditi na koji način najbolje osigurati dostupnost pismohranama ICTY/ICTR-a (Međunarodni kazneni suda za Ruandu). Dijelovi priopćenja koje je izdao ICTY izazivaju suze ganuća u očima: "Sudske pismohrane jedinstven su i neprocjenjiv izvor za žitelje Ruande i bivše Jugoslavije, Ujedinjene narode i međunarodnu zajednicu. Među blagodati i moguće koristi pismohrana spadaju njihove uloge u olakšavanju tekućih i budućih suđenja, služenje kao povijesni dokumenti, a doprinose i miru i pomirenju u regiji". Mali hvalospjev ovoj odluci ICTY-a koji prenosimo u nastavku napisala je Merdijana Sadović, suradnica Instituta za izvještavanje o ratu i miru (IWPR), iz kojeg je moguće saznati kako je kadrovski riješeno "nezavisno povjerenstvo". Da ne bi ispalo da su svi ganuti najnovijom odlukom ICTY-a objavljujemo i tekst Tomislava Kuzmanovića iz Milwaukeea koji je postavio pitanje od koga bi trebalo biti nezavisno spomenuto povjerenstvo. Pitanje koje se nama nameće je tko će određivati koji će dokumenti ostati u pismohrani ICTY/ICTR-a, i kome će oni biti dostupni. Što će primjerice biti s dokumentima koji su šakom i kapom dijeljeni iz Predsjednikova ureda? Ako ih Republika Hrvatska ne zatraži nazad, da li ćemo ih i mi moći napokon vidjeti, ili će oni i dalje ostati ekskluzivno dostupni onima koji su do sada s njima manipulirali?(mm)

Add a comment Add a comment        
 

 
novineNenad Piskač u svom se uredničkom komentaru u Hrvatskom slovu osvrnuo na vanjskopolitički smjer kojim je Hrvatska nakon izbora 2000. godine krenula, a Sanaderova vlada nastavila, svesrdno «potpomognuta» utjecajem vanjskih čimbenika i određenih medija. Komentira način na koji je primjerice Jutarnji list od samog početka Sanaderove vlasti pokušavao sudjelovati i krojiti politiku – od načina na koji je trebalo sastaviti koaliciju, do odnosa prema haaškom sudu. "Dodajmo tomu da se isti list cijeli protekli mandat dosljedno i jednoumno trudi dokazati kako je za Hrvatsku najbolje: Bezuvjetna suradnja s Haaškim sudom, povratak Srba u neželjenu im hrvatsku državu i jačanje balkanske politike regionalne suradnje. Nemoguće je ne primijetiti kako je sve ispite Jutarnjeg lista aktualna koalicijska vlada položila, jer da nije JUL bi je već smijenio. I na kraju, je li Sanader svojim govorom u UN-u ispunio očekivanja i naputke JUL-a ili hrvatske većine?" Dovoljno je usporediti neke od njihovih tekstova s njegovim govorom, a zatim sve to s tri zbornika HKV-a – Haaški sud – zajednički zločinački pothvat – Što je to?.
Add a comment Add a comment        
 

 
majka i dijeteIz Hrvatskog slova donosimo komentar Zorana Vukmana u kojem piše o problematici natalitetne politike kako u Hrvatskoj, tako i općenito. Zaključuje kako je teško braniti stavove koji su sami po sebi sirovi i neinteligentni, poput onog nedavno izrečenog od HDZ-ove zastupnice Ivane Sušec Trakoštanec kako svaka žena vrijedi onoliko koliko ima djece. S druge je strane, teško braniti i stavove koji odlaze u drugu krajnost te negiraju svako majčinstvo i vrijednost rađanja kao darivanja novoga života. Vukman smatra da je rješenje tog problema zapravo u otkrivanju same biti rađanja i majčinstva, a to je ljubav. «I jedan i drugi radikalizam na rađanje gleda samo kao na biološki kontrapunkt vlastitih ideoloških sučeljavanja. Kad apstrahiramo svu onu bol i muku koju žena podnese dok rađa, a koju radost rođenja djeteta vrlo brzo gurne u zaborav, darivanje života novome biću, dolazak na svijet novoga stvorenja, duboko je mistični čin ukoliko je čin ž|eljenosti, ljubavi, pripadanja, jer svaka žena koja trudnoću dublje proživljava svjesna je toga da između nje i djeteta postoji jedan neponovljivi emotivni i duhovni rast koji je iznad svake biologije i gole naturalnosti. Zato bih parafrazirao tu nezgodnu izjavu i rekao: Svaka žena, kao i svaki čovjek, vrijedi onoliko koliko istinski ljubi. To je duboko kršćanski aksiom, kristovski, koji bi svaki kršćanin trebao iznova promisliti i aktualizirati u svom životu».
Add a comment Add a comment        
 

 
Zmago JelinčičNedjeljni predsjednički izbori u Sloveniji donijeli su i jedan potpuno neočekivan rezultat, ako je bilo za slušati hrvatske političare. Naime, Zmago Jelinčič, koji je u Hrvatskoj nazivan političkim marginalcem uspio je prikupiti gotovo petinu ili oko 19 posto glasova. Podsjećamo, on je Hrvatima neposredno prije izbora poslao poruku da neka se pogledaju u ogledalo i shvate da su stoka. Postavimo s tim u svezi jedno provokativno pitanje. Recimo da je Zmago Jelinčič ovako rasistički nazvao stokom Srbe. I da se hrvatskog premijera zapita kako on to komentira. Da li bi se dobio samo kratki odgovor kako "Zmago Jelinčić spada u antologiju političke gluposti u jugoistoku Europe. To uopće ne treba komentirati". Ili bi ipak čuli nešto više?(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
MesićMilanovićPusić U Večernjem listu Tihomir Dujmović donosi nekoliko pojedinosti, bolje rečeno misli iz knjige prof. Tomca «Tuđmanizam i mesićizam» koja će uskoro biti predstavljena hrvatskoj javnosti. Kako piše Dujmović, Tomac upozorava na opasnosti i posljedice koje bi za Lijepu Našu imala eventualna pobjeda «trijumvirata» Mesić-Milanović-Pusić. Koje su to posljedice? «Nastavak radikalne detuđmanizacije Hrvatske s ciljem da se Tuđman i njegovo djelo ne samo izbriše iz povijesnog pamćenja Hrvata nego i da se do do kraja obezvrijedi i kriminalizira kako bi se Mesić nametnuo kao spasitelj koji je u savezu sa SDP-om i HNS-om izveo hrvatski narod iz Tuđmanove “pustinje”. Prihvatile bi se u slučaju njihove pobjede, navodi Tomac, krivotvorine iz optužnica, a onda i presuda Haaga, kojima se Hrvatska optužuje kao dvostruku agresor na Srbe u Hrvatskoj i na Muslimane u BiH kao navodna istina. Nastavili bi se, kaže Tomac, a i proširili sudski procesi protiv branitelja uz daljnje amnestiranje srpskih zločina! Nastavila bi se, obnova titoizma (Tito, a ne Tuđman!) te bi se umjesto Domovinskog rata kao temelj ove Hrvatske pokušao nametnuti komunistički antifašizam i titoizam».
Add a comment Add a comment        
Pon, 15-06-2026, 22:38:27

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.