Detalji

Objavljeno: 21. travnja 2007.

Iz Glasa Koncila od 22. travnja prenosimo kometar Ivana Miklenića o tome kakvu sliku, služeći se lažima, konstrukcijama i ničim potkrijepljenim optužbama, mediji u Hrvatskoj stvaraju o papi Benediktu XVI: "Pojedini autori, dosljedni svojoj predrasudi od same mogućnosti da kardinal Ratzinger bude izabran za papu, a osobito od njegova izbora, ponavljaju svoje stereotipe pokušavajući na taj način hrvatskoj javnosti nametnuti što lošiju, što negativniju sliku sadašnjega Pape. Kad bi u tom svom nastojanju poštivali činjenice i samo iznosili svoja mišljenja, onda im nitko ne bi imao što predbaciti, no kad oni konstruiraju, iznose neistine i izmišljaju podatke, bilo iz neznanja bilo iz osobne ili svoje kolektivne averzije prema Katoličkoj Crkvi i prema svakome crkvenom službeniku kao takvome, onda na takvo postupanje treba javno upozoriti...  Katolički vjernici, kao i svi drugi građani ove zemlje, imaju neotuđivo pravo na objektivnu informaciju o svemu pa i o papi Benediktu XVI.".

Detalji

Objavljeno: 20. travnja 2007.

"Mir se može donijeti samo onda ako se na određenom području napravi pravda. Pravdu je moguće dobiti samo ako ispred sebe imamo istinu - a istina mora biti zasnovana na činjenicama." - uvodna riječ generala Slobodana Praljka na suđenju u Haagu. S njegovih osobnih stranica Slobodanpraljak.com prenosimo  njegovu knjigu "Kako je srušen Stari most", u kojoj su temeljito predstavljene činjenice i dokumenti vezani za rušenje Starog mosta u Mostaru. Podsjećamo, radi se ujedno i o UNESCO-vom zaštićenom spomeniku svjetske kulturne baštine.(mm)

Detalji

Objavljeno: 20. travnja 2007.

U svom osvrtu na blamažu Cardiffu, gdje hrvatsko-mađarska kandidatura za domaćina Europskog prvenstva u nogometu i pored optimističnih najava nije dobila niti jedan glas, Milan Ivkošić dobro je uočio analogiju koja povezuje Markovića i vodeće hrvatske političare: "Kad bismo sudili po demonstracijama moći i značenja iz mnoštva Mesićevih i Sanaderovih susreta s državnicima po Europi i svijetu, pomislili bismo da smo velesila. No i u Haagu, i na Jadranu, i u ekonomiji, i u financijskom poslovanju sa svijetom Hrvatska doživljava iste poraze kao i u Cardiffu. Kao što Marković govori o “svom prijatelju Platiniju”, na isti način Sanader i Mesić govore o Angeli Merkel ili o “našim prijateljima u Europi”. Nesposobnost i kriza nacionalnog identiteta proizvodi nadnacionalne mitove kojima se nastoji obmanuti svekoliko pučanstvo.". I dok će Marković vjerojatno biti prisiljen podnijeti ostavku nakon što je posjet predsjednika hrvatske Vlade Cardiffu ispao smiješnim, ništa slično nažalost se ne će dogoditi s onima koji od Republike Hrvatske svaki dan rade međunarodnog klauna.

Detalji

Objavljeno: 19. travnja 2007.

Iz Jutarnjeg lista od 19. travnja prenosimo članak o rezultatima opsežne istrage o nedavno ekshumiranim žrtvama partizana na Babinoj i šumi Bujadnjak na Petrovoj gori. Karlovačka policija je Državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu protiv 89-godišnjeg Petra Zinaića zbog sumnje da je, kao šef “Rejonsko obavještajnog centra” (ROC) i opunomoćenik povjerenstva “Odsjeka za zaštitu naroda” (OZNE) za područje općine Slunja i Plaškog, počinio kazneno djelo protiv više od 100 civila krajem Drugog svjetskog rata, te u vrijeme poraća. Nadamo se i želimo vjerovati da je to pravi početak sudskih progona za masovne zločine partizana počinjene pred kraj 2. svjetskog rata i nakon njegovog završetka.

Detalji

Objavljeno: 19. travnja 2007.

Donosimo iz Večernjeg lista nekoliko pojedinosti u svezi suđenja šestorici bivših visokih dužnosnika Herceg-Bosne. Iz kratke vijesti saznajemo kako je sud dozvolio tužiteljstvu da izvodi dokaze iz već izrečenih presuda, tako da obrana nema puno mogućnosti djelovanja. Jadranko Prlić, ponukan ovim razvojem događaja, je tako izjavio: "Nama je, čini se, osuđujuća presuda već donesena". Ovo suđenje u hrvatskoj javnosti nije izazvalo veliko zanimanje, no treba imati na umu kako bi ono moglo dovesti do presude po kojoj je Hrvatska bila agresor na Bosnu i Hercegovinu. Slučaj Ivice Rajića jasno je pokazao namjere Haaškog tužiteljstva. Treba se naime sjetiti kako je ucjenama da će biti izručen Bosni i Hercegovini Tužilaštvo dobilo Rajićevo priznanje u kojem je on posvjedočio da je Hrvatska izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Budući da je priznanje dobiveno nagodbom ono nema pravnih posljedica za Hrvatsku, što ne znači kako će to biti slučaj i s trenutnim suđenjem šestorici Hrvata.

Detalji

Objavljeno: 19. travnja 2007.

Uoči francuskih predsjedničkih izbora tema koju je Zoran Vukman raspravio u svojoj kolumni u Hrvatskom slovu čini nam se posebno zanimljivom. Vukman piše o nastojanjima da se problemi Europske Unije riješe jačanjem uloge njezine birokracije, što bi po zagovornicima ove ideje bilo rješenje koje ne bi bilo podložno odlukama pojedinih političara, odnosno trenutnih odnosa između raznih zemalja na europskoj političkoj sceni. Drugim riječima, po ovom scenariju izbori u pojedinim zemljama Europske Unije ne bi trebali puno utjecati na odluke koje donosi jedna nadnacionalna europska birokracija, već bi valjda trebali biti tek dio lokalnog folklora.

Detalji

Objavljeno: 19. travnja 2007.

Jedan od naših članova poslao nam je pismo u svezi peticije za hrvatski entitet koja se potpisuje u Bosni i Hercegovini. Naime, neki mediji, počevši od Tanjuga, pisali su u ovoj peticiji, i pri tome su javili kako je organizator potpisivanja Croatia Libertas. Naš član piše: "Ne vjerujem da ima i jednog Hrvata u BiH, koji ne bi želio da Hrvati imaju svoj entitet i tako budu ravnopravni sa ostala dva entiteta. Ali izgleda, stvorila se sumnja u dobronamjernost “Croatia Libertas”, jer kad ih se pitalo o njihovoj adresi, pokazalo se da su registrirani “Offshore” tj. negdje vani, a ne u Norvalu, Canada, kako su se bili predstavili!? Ovo izaziva opravdanu sumnju u njihovu iskrenost, jer su se i ranije dešavale podvale i prevare, pa ljudi sada "pušu i na hladno". Možda su sve ove sumnje nepotrebne i neosnovane, ali zato bi se to trebalo čim prije popraviti i objasniti." (BudiMir).

Detalji

Objavljeno: 18. travnja 2007.

Ovih dana Ivan Zvonimir Čičak ne prestaje puniti novinske stupce. Tome najviše doprinose njegove kolumne koje uredno objavljuje Jutarnji list, i u kojima se plasiraju razne tvrdnje i optužbe koje prozvani kasnije pokušavaju opovrgnuti. Ivan Zvonimir Čičak više je puta svojim ispadima obilježio hrvatsku političku scenu, a ovdje se prisjećamo onog iz 1990. godine. Radi se o slučaju kada je u Širokom Brijegu I. Z. Čičak postrojio "hrvatski domoljubni odred", odnosno dvadesetak mladića u crnim uniformama. Ovo postrojavanje je slikano, te su slike prvo bile objavljene u Slobodnom tjedniku, a onda i u srbijanskom tisku kao dokaz ustašoidnosti nove hrvatske vlasti. O pozadini ovih zbivanja piše dr. Ivić Pašalić u pismu koje ovdje prenosimo u cijelosti, a upućenom Jutarnjem listu zbog tamo objavljenih Čičkovih tvrdnji na njegov račun.