Detalji

Objavljeno: 11. lipnja 2007.

Prenosimo više kolumni iz hrvatskog tiska u kojima se raspravlja izbor Zorana Milanovića za novog predsjednika SDP-a. I dok se Zoran Vukman, Milan Ivkošić i Silvana Oruč Ivoš zapravo slažu u ocjeni kako novi predsjednik SDP-a ne donosi ništa posebno novoga naspram politike Ivice Račan, kolumnistica Glasa Slavonije Helena Puljiz piše: "...nije slika sve i nije samo scenska pojava ono čime Milanović sada plijeni pozornost potencijalnih biračica i birača. Tom mlađahnom političaru, srećom, nedostaje i sanaderovske bahatosti i Račanove neodlučnosti.". No, Helena Puljiz u nastavku nažalost nije objasnila podrobnije koja to svojstva osim modernije pojave izdvajaju Zorana Milanovića od Ivice Račana, čime bi ukazala u čemu drugi ovdje preneseni kolumnisti griješe. Ipak, Helena Puljiz je sigurno dobro primijetila jednu stvar. Naime, da danas već i sama pojava u medijima može biti dovoljna za pobjedu u političkoj utakmici, pogotovo kada suprotna strana ništa konkretnog ne nudi. Štoviše, u medijskim igrama SDP je u prednosti: "HDZ nije izabrao pravi trenutak za održavanje konferencije za novinare kako bi se izjasnili o novom SDP-ovom predsjedniku jer netko tko tvrdi da mu je svejedno ne saziva izvanredne presice u devet navečer. A najvećom pogreškom čini nam se panični Sanaderov intervju “Večernjem listu” u kojemu je najavio kadrovske promjene u Vladi ako dobije još jedne izbore. Poslužio se starom HDZ-ovom forom kadrovskih križaljki zbog kojih su redovno osvajali medijski prostor, ali ovaj put time su samo pokazali slabost. Nepametno je, naime, unositi nered u ionako poljuljane vlastite redove u trenutku kada protivnik pokazuje izrazitu slogu i ostavlja dojam kako stvarno ima snagu boriti se za pobjedu do kraja.".

Detalji

Objavljeno: 10. lipnja 2007.

Nije trebalo dugo čekati da Zoran Milanović, novoizabrani predsjednik SDP-a, otkrije koliko ima osjećaja  za hrvatska nacionalne interese. Naime, ne u nekim hrvatskim novinama, već baš za sarajevski dnevnik "Dnevni avaz" Milanović je izjavio kako će se njegova stranka, pobijedi li na izborima, zauzeti da se Hrvatima u BiH ukine glasovanje na izborima ili referendumu u Hrvatskoj. Činjenica da je pitanje glasovanja dijaspore koje je propisano hrvatskim zakonodavstvom Milanović pokrenuo preko bosanskohercegovačkih tiskovina pokazuje kako, slično kao i Račan prije njega, ne razumije kako bi Hrvatska trebala biti jedini okvir u kojem se odvija unutarnjopolitička borba. Jer, ovdje se ne radi o ničemu drugome nego o tome da SDP-u nekoliko glasova u Saboru koje dijaspora donese u pravilu HDZ-u trn u oku. I to je nažalost jedino što izgleda Milanovića zanima u svezi s Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Jer da nije, onda bi valjda za sarajevski dnevnik možda nešto i rekao o teškom položaju u kojem se nalazi hrvatski narod u susjednoj Bosni i Hercegovini. U nastavku donosimo razgovor Zorana Milanovića za Dnevni avaz, i Hininu vijest o tome.

Detalji

Objavljeno: 09. lipnja 2007.

Hina javlja o malom incidentu koji se dogodio u sklopu sastanka čelnika osam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G8) u Njemačkoj. Naime, američki predsjednik George W. Bush procijenio je kako je prevođenje njegovog govora okupljenima na njemački gubljenje vremena budući da "svi govore engleski". No, njemačka kancelarka Angela Merkel naznačila je američkom predsjedniku neka se strpi, i prevoditelju pustila da obavi svoj posao, pokazujući kako se ne slaže s politikom "glavno je da se razumijemo".

Detalji

Objavljeno: 07. lipnja 2007.

Kako javlja Hina, general pukovnik Hrvatske vojske Ivan Basarac preminuo je u četvrtak u 61. godini od posljedica srčanog udara. Sudjelovao je u svim važnijim akcijama Hrvatske vojske u Domovinskom ratu, bio je zapovjednikom 3. gardijske brigade, a Hrvatsku vojsku je napustio kao pomoćnik načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske. Potpisnik je pisma dvanaestorice generala, a ovdje izdvajamo poruku koju je uputio na pogrebu generala Janka Bobetka 2003. godine: "U Hrvatskoj nema slobode za one koji su je oslobodili. Ako nema slobode za Antu Gotovinu, Mirka Norca, Rahima Ademija, onda nema slobode ni za koga. Pojedinci koji odobravaju optužnice moraju odgovarati pred hrvatskim narodom.". Ovom prilikom izražavamo obitelji i prijateljima naša iskrena sućut.

Detalji

Objavljeno: 08. lipnja 2007.

Iz novog broja Glasa Koncila prenosimo vrlo zanimljiv komentar. Autorica u prvom dijelu komentara djelovanje dviju časnih sestara, utemeljiteljice zajednice  za borbu protiv ovisnosti i spašavanje ovisnika "Cenacolo", s. Elvire Petrozzi i s. Mirabilis koja je svoj život posvetila najvećim dijelom djeci i majkama u Kongu, izmučenima strašnim ratovima, glađu, silovanjima, AIDS-om, uglavnom i duhovno i fizički uništenima. Prema riječima gđe. Ivanišević Lieb, "Hrvatskoj su prijeko potrebni programi, znanje, mudrost i duhovnost, ali i osobe poput sestara Elvire i Mirabilis kojima su svi na prvom mjestu, osim njih samih, i koje su same osmislile programe za koje bi i mnogim državnicima trebale godine".

U tom kontekstu autorica u nastavku  komentira izbor predsjednika SDP-a i nastup i životopis novoizabranog predsjednika te stranke, a komentira i medijsko uzdizanje novog francuskog ministra vanjskih poslova Bernarda Kouchnera, koji, blago rečeno, nije imao dobrih namjera prema Dubrovniku (dakle, niti prema Hrvatskoj) tijekom opsade tog grada. Autorica komentira iskrivljenu i lažnu sliku koju mediji stvaraju o tim, ali i drugim događajima, primjerice događajima na blajburškom polju nakon završetka 2. svjetskog rata, na štetu, naravno, Hrvatske i njenih građana. (djl)

Detalji

Objavljeno: 08. lipnja 2007.

Iz tjednika Fokus prenosimo tekst Zlatka Markusa koji podsjeća na politiku i izjave brojnih zapadnih političara u svezi rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Markus je između ostalog usporedio izjave Carla Bildta i  pape Ivana Pavla II u svezi srpskog bombardiranja Sarajeva i iračkog rata: "Ivan Pavao II tada je - to zaista ne smijemo zaboraviti - u ime Svete Stolice zatražio da se srpske snage oko Sarajeva "razoruža". Carl Bildt je tada kao švedski statsministar na taj Papin zahtjev reagirao protupitanjem, tj. rekao je: "Tko kaže da će biti bolje ako se bombardira srpske položaje oko Sarajeva". Povijest je zabilježila obje reakcije. Carl Bildt 2003. piše tekst u International Herald Tribuneu, u kojem obrazlaže "potrebu" vojne akcije u Iraku. Ivan Pavao II je pred kamerama cijeloga svijeta prije nedjeljnoga Angelusa jedva čujnim glasom rekao: Mir u Iraku!."

Detalji

Objavljeno: 06. lipnja 2007.

Kao što smo već javljali biskup varaždinski mons. Josip Mrzljak u nedjelju 3. lipnja 2007. blagoslovio je dovršenu spomen crkvu Muke Isusove i služiti misu zadušnicu za sve žrtve Križnog puta. U Maclju govor je održao i Alfred Obranić, predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika i dopredsjednik Udruge Macelj 1945.. Osvrću se na ekshumaciju posmrtnih ostataka 1.163 žrtve ubijene od strane partizana Obranić se upitao: "Pitamo se, kako to da bilo koji državni odvjetnik u proteklih petnaest godina nije pokrenuo kazneni postupak, kada je u novinama mogao pročitati,da je iskopano preko tisuću kostura, ili nakon ukopa 22. listopada 2005. godine kada je 1.163 zemnih ostataka žrtava pohranjeno u ovu grobnicu. A zna se, da je državno odvjetništvo temeljem zakona dužno reagirati na svako saznanje, ako se sumnja, da je eventualno učinjeno kazneno djelo. Kako nitko nije reagirao, nameće se zaključak, da im je događaj poznat i da ne smatraju da se radi o kaznenom djelu, a nekmoli zločinu.".

Detalji

Objavljeno: 06. lipnja 2007.

U Hrvatskom slovu Zoran Vukman se nostalgično prisjeća negdašnjih dnevnih novina koje su u sebi nosile jednu posebnost, a koja se danas u potpunosti izgubila. Nisu ju izbrisali elektronički mediji, kao što će mnogi možda pomisliti, već ju je izbrisao današnji sustav koji svojom nevidljivom rukom vlada hrvatskim medijskim prostorom marginalizirajući bitna politička pitanja, a gurajući u prvi plan "paparazzo vijesti". Prisjetimo se primjerice samo nedavnog slučaja Pokos-Radeljak. A, u ovakvim uvjetima zapravo se teško može govoriti o demokraciji kad je njezin temelj, sloboda govora, despotizirana u smislu da "mediji u Hrvatskoj trenirani ljude učiti kako – ne misliti". Ne može se ne primijetiti kako takav razvoj događaja podsjeća na doba komunizma koje je možda bilo i poštenije utoliko što se unaprijed znalo što se smije pisati, a što ne. Mi bismo još primijetili kako je situacija još gorja s časopisima namijenjenim mladima. Umjesto da ih podučavaju nečem korisnom i vrijednom, oni ih u duhovnom i intelektualnom smislu osiromašuju nudeći im jedino sadržaje o seksualnosti i modi, uz trač-priče o medijski eksponiranim osobama. Time se svjesno ili nesvjesno, svejedno je, nadolazeće generacije odgajaju u duhu u kojem im bilo kakav oblik ozbiljnog novinarstva ne će trebati, jer ga jednostavno ne će razumjeti. (zdk)