Prenosimo kolumnu Milana Ivkošića iz Večernjeg lista. Tekst na britki način obrađuje slučaj Branimira Glavaša koji danima zaokuplja hrvatsku javnost. Kao jednu od važnijih poruka koju je M. Ivkošić napisao izdvojili bi ovu: "Ako Glavaš i umre, do izbora ima još godinu dana, dovoljno da se ta smrt zaboravi računaju u HDZ-u! I zbog toga cinizma čovjek koji je branio Osijek i Hrvatsku trebao bi prekinuti gladovanje: Hrvatska je njegova i kad je za njega takva da radije bira smrt!"

 

 

Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS), kao što to piše na internetskim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ), izrađen je kao "osnova za promjene u programiranju i načinu rada u osnovnom školstvu". Konačni cilj je razvijanje "škole po mjeri učenika". U školskoj godini 2005./2006. HNOS je eksperimentalno zahvatio pedesetak osnovnih škola, a od ove školske godine uveden je u sve osnovne škole. Po tvrdnjama ministarstva, "HNOS uvodi rasterećenje uklanjanjem suvišnih obrazovnih sadržaja, suvremeni način poučavanja temeljen na istraživačkoj nastavi, samostalnom i skupnom radu te primjenjivom znanju i vještinama". Što točno reforma osnovnog školovanja u obliku HNOS-a donosi, tema je koja zacijelo zahtijeva dužu raspravu. No, sudeći po načinu na koji se usmjeravaju financijska sredstva pri njegovoj pripremi i provedbi, na HNOS se teško može gledati bez podozrenja.

 

 

U Vjesniku od 17. studenoga 2006. objavljen je zanimljiv komentar o mogućem većem zaokretu u američko-britanskoj politici prema Iraku. Ova tema nam se čini zanimljiva, budući da nije tajna da mnoge države pokušavaju ojačati svoj politički utjecaj priključujući se vojnim operacijama u sklopu NATO-a, čiji su Sjedinjene američke države i Velika Britanija vodeće članice.  Vjerojatno ne treba podsjećati da je Hrvatska uputila zahtjev za primanje u NATO, pa zbivanja u Iraku je moguće gledati i u kontekstu eventualnog angažmana hrvatskih vojnika u toj zemlji.

 

 

 

 

Branimir Glavaš sudionik je osnivačke skupštine Hrvatske demokratske zajednice 1989., a na listi ove stranke više je puta biran za zastupnika u Saboru, odnosno župana Osječko-baranjske županije. U Domovinski rat uključio se na samom početku. Predsjednik F. Tuđman imenovao ga je zapovjednikom obrane Osijeka 7. prosinca 1991., a tu je dužnost obnašao do travnja 1992., kada se ukida Zapovjedništvo obrane grada. Odlikovan je nizom državnih odlikovanja za zasluge u Domovinskom ratu. Diplomirao je na osječkom Pravnom fakultetu.

 

 

Danas, 22. studenoga 2006., u Saboru se pojedinačno glasovalo o ukidanju pritvora zastupniku Branimiru Glavašu. Za zadržavanje B. Glavaša u pritvoru glasovali su zastupnici SDP-a, HNS-a, IDS-a, i većina zastupnika HDZ-a. Za ukidanje pritvora su bili HSP i HDSSB, te manjinski zastupnik Nikola Mak. Suzdržani su bili neki HDZ-ovi zastupnici, dio manjinskih zastupnika i DC, a HSS-ovi i HSLS-ovi zastupnici napustili su sabornicu.

 

 

Prenosimo dio razgovora s prof. dr. Hrvojem Kačićem, koji je objavljen na portalu Hrvati AMAC. Činjenicu da postoji intitut zapovjedne odgovornosti ali da nitko iz vrha JNA u doba Domovinskog rata nije optužen pred Haškim sudom prof. dr. Hrvojem Kačićem raspravlja na primjeru Blagoje Adžića: "Kada govorite o propustima Carle del Ponte, onda se moramo vratiti na 1991. godinu, upravo na one aktivnosti koje je provodio Blagoje Adžić, načelnik Generalštaba JNA. To je frapantan primjer koji nepobitno ukazuje: ako se postavlja institut zapovjedne odgovornosti, Adžić je osoba koja je, kao načelnik Generalštaba, bila najaktivnija, najviše eksponirana u pokretanju ratnih operacija, u upotrebi nasilja... Ali, pred sudom u Haagu nema optužnice protiv njega."

 

 

Prenosimo komentar Ivana Miklenića koji je objavljen u Glasu Koncila od 19. studenoga 2006. Naslov komentara je "Izluđivanje nacije", i u njemu se glavni urednik Glasa Koncila osvrće na trajno postojanje brojnih afera s kojima je hrvatska javnost svakodnevno pritisnuta. Komentar završava riječima: "Svi oni koji stvarno žele dobro Hrvatskoj, a osobito oni koji su na bilo kojoj razini vlasti i dužni su služiti hrvatskim nacionalnim interesima, morali bi hitno objektivno istražiti sve te negativnosti iz prošlosti, prekinuti dosadašnju praksu manipuliranja prošlošću za grupne pristrane interese i za stvaranje kaosa. Jer, moguće je da netko želi sada još veći kaos da bi došlo do još većih i dubljih lomova, uključujući i moguću propast države."