Detalji

Objavljeno: 11. studenoga 2007.

Detalji

Objavljeno: 12. studenoga 2007.

Jučer je na zagrebačkom Hipodromu prvi puta održano kasačko natjecanje europskog ranga – 3. kolo Mediteran kupa kasača. Ovo zasigurno predstavlja međunarodno priznanje Gradu Zagrebu, a i Hrvatskoj u cjelini. Pokrovitelj spomenute športske priredbe bila je Vlada Republike Hrvatske, a medijski pokrovitelji HRT i Večernji list. Besplatna ulaznica u vidu službenog programa bila je ujedno i srećka u nagradnoj igri (putovanje za dvoje u Nicu). Priredba je u današnjem Vjesniku (4 stranice o športu) i Jutarnjem listu (9 stranica o športu) prešućena, a o njoj izvještava jedino Večernji list. HRT u svojim jučerašnjim informativnim emisijama također ne spominje Mediteran kup, premda je poslao čak tri kamere.

Detalji

Objavljeno: 11. studenoga 2007.

Detalji

Objavljeno: 06. studenoga 2007.

U punoj dvorani Kanadsko-hrvatske knjižnice u Strettsvillu u Mississaugai predstavljena je 4. studenoga u čast 320. obljetnice smrti znamenitog hrvatskog biskupa Martina Borkovića najnovija knjiga Damira Borovčaka “Voliš li Hrvatsku?”. Predstavnica knjižnice Biserka Milinković uvodno je pozdravila sve prisutne, nazočnima zahvalila na dolasku u jedinu hrvatsku kulturnu ustanovu u Mississaugi, te govorila o životu biskupa Borkovića. Posebno je naglasila kako je zahvaljujući biskupu Martinu Borkoviću sv. Josip proglašen zaštitnikom hrvatske države i naroda, no nažalost ta je odluka Hrvatskog sabora iz davne 1687. godine gotovo zaboravljena.

Detalji

Objavljeno: 01. studenoga 2007.

Svi Sveti poklapaju se s dijelom jeseni kada u kontinentalnoj Hrvatskoj šume, odnosno drveće imaju najživotopisnije boje. U kolažu koji donosimo, i koji obuhvaća dnevne i noćne snimke zagrebačkih motiva učinjene 1. studenog 2007., najviše snimaka odnosi se na Mirogoj. Ovo najveće hrvatsko groblje, kao uostalom i sva druga groblja u našoj domovini, na Sve Svete ostavlja poseban dojam. Među ljudima se osjeća vrsta osobitog mira, kojeg je danas zbog načina življenja u užurbanom društvu inače vrlo rijetko moguće susresti. To je dan i kada se neki hrvatski političari sjete prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, što je isto tako već vrlo rijetka pojava. Naravno, ritam života nema nikakve veze s ovim drugim slučajem.

Detalji

Objavljeno: 31. listopada 2018.

O zagrebačkom groblju Mirogoj koji će i ove godine za blagdan Svih svetih i Dušnog dana pohoditi nepregledno mnoštvo ljudi objavili smo 2007. godine reportažu Ljubomira Škrinjara „Hrvatski ratnici na Mirogoju", koja je ujedno i jedan od najčitanijih priloga na našem Portalu. Sada tradicionalno objavljujemo reportažu i povodom ovogodišnjeg blagdana Svih svetih. (hkv)

Detalji

Objavljeno: 30. listopada 2007.

Povodom 320. obljetnice smrti biskupa Martina Borkovića, zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić predvodit će misno slavlje u srijedu 31. listopada u 18 sati u zagrebačkoj katedrali. Vezano uz spomenutu obljetnicu donosimo izvadak iz knjige Damira Borovčaka «Voliš li Hrvatsku?» (str. 147 - 152) – u obliku male reportaže, u kojoj se može saznati više o životu i djelu tog značajnog hrvatskog svećenika i domoljuba. "Biskup Martin Borković, kao predhodnik Stepinca sigurno se ubraja među najistaknutije zagrebačke biskupe i povijesne osobe. Zaslužio je počasti i dostojno naše sjećanje. Na žalost, danas u Zagrebu nema ni ulice s njegovim imenom, ni njegova spomenika, ni spomen-ploče o njegovoj zasluzi za proglašenje sv. Josipa zaštitnikom Hrvatske u Hrvatskom saboru. Posve je zapostavljeno i zaboravljeno njegovo časno ime, kao i njegova značajna uloga u povijesti, kojom je zadužio svoj hrvatski narod i zaslužio trajno poštovanje svih hrvatskih naraštaja".

Detalji

Objavljeno: 26. listopada 2007.

Kiro GLIGOROV: Došao sam u Zagreb, on je još tada bio u Banskim dvorima, još nije bio pao onaj projektil na Banske dvore. I prva stvar koja me je jako iznenadila, pred ulazom u Banske dvore bilo je jedno desetak-petnaest ljudi koji su bili kao straža, u nekim srednjovjekovnim uniformama, s kacigama, sa halebardama, perjem i tako dalje - i onda su izvodili ceremoniju.

RFE: Vas su dočekivali kao predsjednika strane države?

Kiro GLIGOROV: Da. Ja u zemlju da propadnem. To je trajalo desetak minuta, skupio se narod, gledaju šta se dešava. Kada se to završilo, uvedu me u Banske dvore. Pođem iz jedne sale u drugu salu, treću salu, četvrtu salu, to je sve povezano kao u Versaillesu, i svuda na ulazu je jedan gardijski oficir, pozdravi i pokretom ruke da znak da uđemo. … (Radio Slobodna Europa, 1996.)

Detalji

Objavljeno: 23. listopada 2007.

Do dvorca Lužnica vrlo se jednostavno stiže iz središta Zaprešića, cestom prema graničnom prijelazu Harmica, u smjeru mjesta Brdovec. Poslije samo nekoliko kilometara putnici ugledaju jednokatni dvorac, vrlo skladnog i simetričnog pročelja. U središnjici dvorca, svečana dvorana s balkonima. Dvorac sa slikovitim kulama na uglovima, baroknih detalja i renesansnih motiva stoji na blagoj uzvisini, okružen njegovanim parkom. Namijena kula nije obrambena, ni nadzor ulaza, već samo naslijeđe graditeljske tradicije. Pogledi kao iz priče, kako prema dvorcu, tako i iz stambenih kula, s čijih se prozora pružaju idilični vidici.(D.Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 24. listopada 2007.

U prepunoj velikoj dvorani Muzeja Mimara Zagrebu, 23. je listopada održan koncert potpore i podrške Zvonku Bušiću, domoljubnom Hrvatu osuđenom na 30 godina američkog zatvora. «U američkom je zatvoru već 32. godinu. Kaznu je počeo služiti u svojoj 30. godini, a sada je u svojoj 62. godini života. Trebao je biti pušten po isteku kazne, no on danas u Americi još uvijek nepravedno robija, puno dulje od dosuđene presude. Kako je moguća tako okrutna nepravda u zemlji koja sama sebe ističe kao uzor ljudskih prava, slobode i demokracije?» Pismo podrške pročitala je jedna od organizatorica Kluba prijatelja – Maja Runje, nastupila je i glazbenica Meri Cetinić, a program je vodila dramska umjetnica Anja Šovagović-Despot.

Detalji

Objavljeno: 17. listopada 2007.

Zaborav kulture plaća se - nestajanjem nasljeđa kao najvažnije potvrde identiteta i opstojnosti naroda. Od 2003. godine Republika Hrvatska vlasnik je cjelokupnog kompleksa Arboretum Opeka, koji predstavlja, uz  Arboretum Trsteno, najljepši spomenik parkovne arhitekture u Hrvatskoj i jedan od najbogatijih u Europi. Zbog velikog broja biljnih vrsta proglašen je arboretumom. Na zahtjev Međunarodnog savjeta za spomenike i cjeline (ICOMOS), upisan je u Listu svjetske baštine. Arboretum je naziv za botanički vrt u kojem se uzgajaju drvenaste biljke (drveće i grmlje). U parku Arboretum Opeka raste više od 14.000 stranih i domaćih svojti, i preko 182 vrsta od kojih nekih desetak raritetnih, gotovo jedinstvenih primjeraka drvenaste vrste vegetacije. Najvrjednije vrste drveća donesene su iz Japana, Kine, Tibeta, Kavkaza, Sjeverne Amerike i Europe. 

Detalji

Objavljeno: 18. listopada 2007.

Detalji

Objavljeno: 14. listopada 2007.

Da bi onima koji nisu bili na utakmici Hrvatska - Izrael dočarali dio atmosfere punog stadiona donosimo malu reportažu iz Maksimira. Lijepo je vidjeti da Hrvatska nogometna reprezentacija i igrajući protiv protivnika koji nije baš previše atraktivan uspijeva napuniti maksimirski stadion. Utakmici, koju je Hrvatska dobila uz nešto više muke s 1:0, nazočilo je više od 30.000 gledatelja. Njom je reprezentacija Hrvatske gotovo osigurala nastup na predstojećem Europskom prvenstvu.

Detalji

Objavljeno: 24. veljače 2014.

Na današnji dan, 14. listopada 1075. godine, hrvatski kralj D(i)mitar Zvonimir prilikom krunidbe u Solinu daruje i ustupa, za sva vremena, benediktinski samostan sv. Grgura u Vrani s cijelom riznicom i sa svim njegovim pokretnim i nepokretnim dobrima u vlasništvo Svete stolice. Vrana od tada postaje dio Petrova nasljeđa («patrimonium Petri») i služi kao prvo stalno diplomatsko sjedište u Hrvatskoj državi, koje objedinjuje funkciju nuncija i apostolskog upravitelja. (Lj. Š.)

Detalji

Objavljeno: 07. listopada 2007.

Na našem hrvatskom tlu kao da su se koncentrirale sve nepravde koje se mogu zamisliti. Kobna sjena Križnih putova još uvijek je nadvijena nad Hrvatskom. No, naša snaga je u našem srcu, u našem emocionalnom biću. Da bi odvratili pozornost od te činjenice, gospodari kaosa pozivaju na razum, a ljude kontroliraju pomoću osjećaja krivnje jer budi u nama osjećaj manje vrijednosti. Jakobinska politička diktatura je sve žešća, a skandiranje toj pojavi danas znači nemati pojma ni o čemu.(ljs)

Detalji

Objavljeno: 28. srpnja 2011.

Na otoku Braču kršćanstvo se raširilo vrlo rano (već od 3. st. je na ilirskom području dobro organizirano) i nigdje se na cijeloj jadranskoj obali ne nalaze ostaci tako brojnih starokršćanskih (kasno antičkih) ali i (staro)hrvatskih sakralnih prostora. Danas osamljene crkvice po unutrašnjosti otoka, a nekada uz naselja kojih više nema, malene i raznolikih oblika, stoje tužne i žalosne. «De arte sacra» zapravo prati čovjeka i ljudsko odavanje počasti božanstvu, odnosno Bogu.(Lj.Škrinjar)