Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

0-Hatsepsut

Trubadur Jovanović i simboli grba Kraljevine Slavonije (1/4)

Ožu 18, 2013
Je li petokraka zvijezda "lijeva ruka Boga"? Daje li ona "pokojnicima božansko vodstvo i zaštitu"? Jesu li je zato naši vrsni arhitekti Bollé i Lubinski-Lövy stavili u grb Kraljevine Slavonije na zagrebačkoj Prvostolnici, odnosno Trgovačko obrtni muzej (Etnografski muzej)? Opčinjenost petokrakom nikad nije bilo jaće…
Zdravko Tomac - predstavljanje knjige Crveni Predsjednik

Uz izuzetno zanimanje javnosti predstavljena knjiga "Crveni predsjednik"

Lis 28, 2014
Knjiga ratnoga potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske Zdravka Tomca "Crveni predsjednik" predstavljena je večeras u dvorani Vijenac na zagrebačkom Kaptolu. O knjizi, u kojoj autor detaljno obrazlaže etičku optužnicu Hrvatskoga nacionalnoga etičkog sudišta (HNES) protiv predsjednika Republike Ive Josipovića za…
1-Hrvoje-Sosic-sprovod

Reportaža: Posljednji ispraćaj prof. dr. Hrvoja Šošića

Srp 09, 2012
Prof. dr. sci. Hrvoje Šošić, zastupnik u bivšem Županijskom domu Hrvatskoga državnog sabora pokopan je danas na zagrebačkom groblju Mirogoj. Istaknutog hrvatskog intelektualca i domoljuba, kojeg su zbog njegove cjeloživotne borbe za Hrvatsku komunisti "nagradili" s više od 5 godina robije, na posljednji počinak…
0-dsc_1984.jpg

Objavljena je knjiga - Thompson u očima hrvatskih intelektualaca

Tra 15, 2009
Objavljena je knjiga o Marku Perkoviću Thompsonu - Thompson u očima hrvatskih intelektualaca - koju su pripremili Mate Kovačević, novinar Hine, i akademik Josip Pečarić. Na više od 250 stranica saznat ćete sve o potpori hrvatskih domoljubnih intelektualaca Thompsonu i njegovom progonu u današnjim hrvatskim medijima.…
Promocija

Reportaža u slikama s predstavljanja knjige "Klonovi nastupaju"

Ožu 02, 2007
S pjesmom Kroacijo iz duše te ljubim, u izvedbi klape Nostalgija, i stihovima iz pjesme Antuna Gustava Matoša: "U katedralu jedne teške noći, Uđoh tiho i priđoh do oltara. Sa zvonika ječahu zvona stara, Htio sam duši molitvom pomoći. Kad tamo pri tamnom visokom odru, Jedna žena gledaše u daljinu, Tri su boje ovile…
0 dominik

Borongaj nazvati Džisrikebir, a neprijateljske elemente iseliti

Lip 20, 2013
I dok Amerikanci imaju "Tramvaj zvan čežnja", Zagrepčani imaju "tramvaj zvan obmana" na liniji 1, 9 i 17 za Borongaj, tramvajsko - autobusni terminal na Željezničarskoj koloniji u Maksimiru, koja je nama Zagrepčanima bila i ostala znana samo kao Kolonija, gradsko naselje ladanjskog načina stanovanja, danas zaštićeno…
mala

Reportaža: Svi Sveti na Crnogorki

Lis 09, 2007
Na našem hrvatskom tlu kao da su se koncentrirale sve nepravde koje se mogu zamisliti. Kobna sjena Križnih putova još uvijek je nadvijena nad Hrvatskom. No, naša snaga je u našem srcu, u našem emocionalnom biću. Da bi odvratili pozornost od te činjenice, gospodari kaosa pozivaju na razum, a ljude kontroliraju pomoću…
1_Tribina-branitelja-21.2.2011._7

Još jedna upečatljiva tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća

Velj 21, 2011
Kao što smo bili najavili, večeras je Hrvatsko kulturno vijeće organiziralo tribinu pod nazivom «Hrvatski odgovor na srbijanske popise». Tribina je održana u prepunoj dvorani na Kaptolu 27, a ovdje donosimo nekoliko slika sa skupa, s tim da ćemo kako se to već uobičajilo na našem Portalu podrobniji izvještaj, kao i…
09-_zg_katedrala.jpg

Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (5/5)

Stu 25, 2008
U najstarijem dijelu zagrebačke katedrale, u velikoj apsidi srednje lađe, svetištu, nalazi se zajednička grobnica zagrebačkih (nad)biskupa, kardinala i poznatih hrvatskih nacionalnih junaka. Orgulje iznad glavnog ulaza u katedralu ubrajaju se među deset najkvalitetnijih u svijetu, i zaštićeni su spomenik nacionalne…
0-Humac

Reportaža: Knjižnica franjevačkog samostana svetog Ante Padovanskog na Humcu

Lis 01, 2009
Hercegovački franjevci su gradnjom samostana na Humcu utemeljili ne samo duhovno i vjersko nego i odgojno središte za žitelje ovog kraja. U prostorijama samostana otvorili su pučku školu 1867. godine i uredili samostansku knjižnicu, a od 1871. i franjevačku srednju školu, te prvu godinu filozofsko-teološkog studija.…
0 Stara Gradiska

Pakao srpskog logora Stara Gradiška 1991. godine

Svi 12, 2014
Knjiga policijskog inspektora Vlade Radošića "Pakao srpskog logora Stara Gradiška 1991." na 380 stranica opisuje događaje iz 1991. godine, prvenstveno u logoru Stara Gradiška i Bučje (prvi srpski logor na području Hrvatske), govori o srpskoj pobuni na temelju originalnih dokumenata srpske strane pronađenih nakon VRO…

Reportaže u kronološkom redu

Tanajske ploče i Veliki Tabor 

Poslušajte dobar savjet iz Hrvatskog lista -"Hrvati, isključite televizor i uključite mozak" - i povedite unuke na nedjeljni izlet u hrvatsku prošlost, pa im u jednom danu pokažite i objasnite Tanajske ploće, zatim najimpresivniji hrvatski srednjovjekovni dvorac Veliki Tabor, spomenik Hrvatskoj himni i dvore hrvatskog bana Jelačića. Hrvatske samosvijesti i nacionalno osvještenih Hrvata ionako je sve manje.

mapa_zgvt

Karta puta (ukupno 110 kilometara): Zagreba – Zabok – Tuheljske Toplice – Velika Horvatska – Desinić – Veliki Tabor – Miljana – Klanjec – Zaprešić – Zagreb.

Na zapadnom ulazu u Zabok, neposredno uz cestu, nalazi se dvorac Gredice (Gjalski) u kojem je rođen hrvatski književnik Ksaver Šandor Gjalski (1854.-1935.), a u istom je dvorcu i umro. Dvorac je 1997. godine obnovljen i preuređen u hotel.

tanajske_1

Ulomci dviju mramornih ploča s grčkim natpisima, datiranih s kraja drugog ili početka trećeg stoljeća p.Kr., iskopani su 1853. godine u starom grčko-iranskom gradu Tanaisu (danas Azov kod Rostova), na utoku rijeke Don u Azovsko more. Godine 1890. u Sankt Peterburgu ruski znanstvenik Vasilij V. Latvšev (1855.-1921.) obznanjuje otkriče Tanajskih ploča, zbog kojih su u Hrvatskoj nakon 1918., a pogotovo nakon 1945. godine, svi koji su o njima govorili ili pisali (Šegvić, Šufflay, Pilar, Sakač, Lovrić, Marčinko…) bili šikanirani, onemogućavani, ali i ubijani. U Titovoj Jugoslaviji Tanajske ploče su na udaru Krivičnog (kaznenog) zakona o neprijateljskoj djelatnosti.

Tanajske ploče su dragocjene za hrvatsku etnogenezu jer nose najstariji (irano)hrvatski etnonim zapisan na europskom tlu - u obliku Horoúatos (Horúat) i Horóatos (Horóat) - i zato su "hrvatski rodni list star gotovo dvije tisuće godina". 

Možda najstariji dosad poznati praoblik hrvatskoga imena nalazimo u Aziji, u zapisima mitansko - huritskoga kralja Tušrate (1420.-1400. pr.Kr.), koji svoju državu naziva Huravat Ehillaku – "Hrvatsko" Kraljevstvo.  

Izvorne Tanajske ploče izložene su u ruskom Državnom muzeju Ermitaž u Sankt Peterburgu, a zahvaljujući susretljivosti vlade Ruske Federacije, i na poticaj Znanstvenog društva za proučavanje podrijetla Hrvata, odljevi Tanajskih ploča stigli su u Hrvatsku 2001. godine, uz medijsko prešućivanje isključivo zbog kroatofobskih razloga. Tom prigodom upriličeno je u Zagrebu predstavljanje knjige fra. Silvija Grubišića "Od pradomovine do domovine", u dvorani Samostana franjevaca hercegovačke provincije u Aveniji Gojka Šuška.  

tanajske_2

Odljeve Tanajskih ploča na dvorcu Gredice, nažalost bez naziva, popratnog natpisa ili pojašnjenja (!), postavila je udruga Muži zagorskog srca, 2005. godine. Uz Maticu hrvatsku u Zagrebu to je jedino mjesto u Hrvatskoj gdje ih možemo vidjeti.  

tanajske_3

Odakle ime Hrvat (Horóat) u gradu Tanaisu kada od Slavena još nema ni "S"?!

Nakon uspostave Kraljevine SHS, tj. prve Jugoslavije (1918.), iz Arhiva JAZU u Zagrebu nestaje dizertacija "O podrijetlu antičkih Hrvata od Medijaca iz  zapadnog Irana", koju je Josip Mikoczy (1734.- 1800.) obranio na Sveučilištu u  Zagrebu 1797. godine. Uklapa li se ta "krađa" u kolonijalnu okupaciju Hrvatske i rashrvaćivanje? Razbijaju li Tanajske ploče sveslavensku (pansrpsku) dogmu srpskog imperijalizma? 

 "Mnogi, posebno oni koji su bili premladi za vrijeme Domovinskog rata, počinju vjerovati u krivotvorenu povijest, te iz dana u dan sve su podložniji manipulaciji. Konačni cilj je stvoriti takvo stanje duhova u Hrvatskoj u kojoj će Hrvati zaboraviti što su danas i što su bili. Knjige o Domovinskom ratu, o našem identitetu, i o svemu onom što nas čini Hrvatima prešućuju se, a svi oni koji o tome pišu marginaliziraju se i guraju na stotine načina s društvene scene. Domoljublje postaje nešto nepoželjno, štetno, konzervativno."(Zdravko Tomac, 2006.).

Na putu od dvorca Gredice do Velikog Tabora prolazimo preko potoka Horvatska u mjestu Velika Horvatska, koje se prvi put spominje 1571.g. u darovnici cara Maksimilijana Petru Ratkayu kao "curia felseo Horwaczka". Pripadala je velikotaborskom vlastelinstvu i Ratkayima do 1793. godine kada taj plemićki rod izumire.

U blizini afganistanskoga grada Kandahara (na granici današnjeg Irana i Afganistana), na mjestu nekadašnjega glavnog grada staroperzijske pokrajine (države) Harahvati, danas se nalazi selo Haravacija (staroperzijski - Harauvatiš i Harauvatija; armenski – Hruhatti). Harahvati su svoj glavni grad, i rijeku koja kroz njega teče,  zvali Horohvat. Protjerali su ih Skiti 653. pr.Kr. Samo slučajnost u sličnosti toponima Horvatska – Horohvat ?  

vtabor_1

Veliki Tabor (podnaziv dvorca – Dvorac Ratkay), predstavnik fortifikacijske arhitekture kasnoga srednjeg vijeka, jedinstven u svojoj arhitekturi i očuvanosti u izvornom obliku, prvorazredni je spomenik nulte kategorije.

Veliki Tabor (tabor - vojni logor, obziđe ili tvrđava) bio je najzapadnija točka obrambenog sustava koji se rasprostirao do istočnih obronaka Ivanščice (Mali Tabor, Kostelgrad, Gorica, Cesargrad, Lobor-grad, Oštrc, Pusta Bela, Milengrad, Greben-grad i Konjščina). Kada je opasnost od Turaka prošla, pretvoren je u dvorac, zatvorena tlocrta s četiri krila i unutrašnjim dvorištem.

Konzervatorsko-restauratorska istraživanja na Velikom Taboru izvođena su 1995. i 1998. godine. Opsežni građevinski i konzervatorsko-restauratorski radovi započeli su 2006. godine, djelomice su dovršeni ove jeseni, a slijedi obnova južne kule. Obnovu peterokutne kule, unutarnjeg dvorišta i ulaznog trakta s pratećom infrastrukturom u cijelosti je financiralo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.  Veliki Tabor je u vlasništvu Republike Hrvatske te djeluje kao muzej i izletište.  

vtabor_2

Dvanaest međusobno različitih krovnih pokrova daje cijelom zdanju posebnu reljefnost. Najstariji dio kompleksa je središnja utvrda ili tzv. peterokutna kula (popularno zvani palas – na fotografiji s bijelo obojenim zidovima), građena u 12. stoljeću, koja je imala stambenu i obrambenu funkciju.

vtabor_3

Kasnije, u 16. stoljeću, dograđuje se vanjski obrambeni prsten s četiri polukružne kule. Smatra se da je za tadašnju ratnu tehniku bio neosvojiv. 

vtabor_4
vtabor_5
U 17. stoljeću prigrađene su prostorije pokraj sjevernog zida.  
vtabor_6 
vtabor_7
vtabor_8
Dio s današnjim ulaznim vratima dograđen je oko 1820. godine.
vtabor_9
Povijesne žbuke na zidovima u unutrašnjosti tabora konzervirane su i sačuvane, a dijelovi oslika koji nedostaju rekonstruirani su i nadopunjeni.
vtabor_10
vtabor_11
vtabor_12
U dvorištu je stari zdenac dubok trideset metara, a u prizemlju kule nekadašnji vinski podrum s velikom prešom za grožđe. 
vtabor_13

  Na bridu ove kule, u visini drugoga kata, nalazio se sunčani sat. Ostaje nam nejasno zašto su ga konzervatori-restauratori maknuli.

vtabor_14
 

 Ljubomir Škrinjar

{mxc}

Pon, 6-12-2021, 15:42:55

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.