Detalji

Objavljeno: 21. rujna 2007.

Iz Hrvatskog slova prenosimo članak Mladena Pavkovića u kojem komentira neodgovarajuću kvalitetu pojedinih novoizašlih povijesnih udžbenika za osnovnoškolce. Autor ističe potpuno neprimjeren način obrade tematike Domovinskog rata, navodeći za primjer povijesni udžbenik Vesne Đurić u izdanju Profila, za osmi razred. "Na koji je način obrađen hrvatski Domovinski rat? U poglavlju «Domovinski rat» (str. 160) autorica uči djecu kako «nije lako odrediti datum početka Domovinskog rata»!? A od završetka srpske agresije i pobjede Hrvata i Hrvatske, na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom, prošlo je jedanaest godina! «Neki smatraju da je to bilo u ljeto 1990. kada je započela 'balvan revolucija', dok drugi da je to bilo u proljeće 1991., kada su pobunjeni Srbi i JNA okupirali Plitvice, kojom prilikom je poginuo jedan hrvatski policajac» - piše autorica. Kako se zove taj poginuli hrvatski policajac, junak hrvatskog Domovinskog rata, Đurić ne navodi, odnosno to, po njoj, učenici završnih razreda osnovne škole ne trebaju znati. U vrijeme kad je ona učila povijest vjerojatno je dobro znala tko je bio Boško Buha ili Nada Dimić. No, da podsjetimo autoricu, taj poginuli hrvatski policajac, kojeg ona prešućuje i marginalizira, ima svoje ime i prezime – Josip Jović! Dok je u ovom udžbeniku relativno zadovoljavajuće obrađena uloga i značaj Josipa Broza Tita u vrijeme 2. svjetskog rat, ali i nakon njega, dakako nigdje ga se ni za šta ne okrivljuje, o prvom hrvatskom predsjedniku i vojskovođi, pobjedniku u ratu, dr. Franji Tuđmanu, učenici ne mogu saznati gotovo ništa".

Detalji

Objavljeno: 18. rujna 2007.

Ivica Luetić u tjedniku Fokus piše o tome kako je u Splitu, od 3. do 7. rujna 2007., održana Konferencija o forenzičnoj genetici i molekularnoj antropologiji na kojoj je nastupilo 30 vodećih svjetskih forenzičara i genetičara i oko 400 sudionika iz 40 zemalja. Među njima svojim se radom posebice istaknuo mladi hrvatski znanstvenik dr.sc. Tomislav Domazet Lošo. Na kogresu je predstavio novu teoriju "genomske filostratigrafije" koja se temelji na postavkama kako je «u genima svakoga živog organizma zapisana cijela evolucijska povijest vrste kojoj taj organizam pripada» te čijom je primjenom moguće «rekonstruirati što se događalo i prije milijardu godina ili 500 milijuna godina». Ovim se uspjehom Hrvatska još jednom potvrdila kao zemlja znanja koja iako sa skromnijim sredstvima može parirati svjetskim silama na području znanosti, što i dokazuju brojna otkrića i postignuća hrvatskih znanstvenika, poput ovog spomenutog.

Detalji

Objavljeno: 18. rujna 2007.

Koncem kolovoza ove godine, izdavačka kuća Scarecrow, član poznate izdavačkog poduzeća Rowman & Littlefield Publishing Group, tiskala je drugo i prošireno izdanje Povijesnog rječnika Bosne i Hercegovine, kojeg je napisao Dr. Ante Čuvalo iz Chicaga, priznati stručnjak u pitanjima prošlosti i sadašnjosti Bosne i Hercegovine. U promidžbenom materijalu izdavač knjige naglašuje slijedeće: "Različitost je odvajkada bila u srži Bosne i Hercegovina. Čak i njezino ime i geografska struktura zemlje ukazuju na njezinu temeljnu heterogenost. Srednjovjekovna bosanska država nije nikada uživala trajno političko i ideološko jedinstvo. Njezine feudalne, regionalne i vjerske pukotine razvlačile su je po šavovima višestrano. Nadalje, radi zemljopisnog smještaja i povijesnih hirova tri velike religijske i kulturne tradicije (katoličanstvo, islam i pravoslavlje) postali su sustanari u ovoj maloj balkanskoj zemlji."

Detalji

Objavljeno: 27. kolovoza 2007.

I dok su u vrijeme Jugoslavije istočni susjedi težili Hrvatskoj nametnuti, jedan, "srpsko-hrvatski" jezik, vremena su se promijenila. Ovakav pristup jezičnom pitanju danas se u Hrvatskoj najglasnije čuje iz krugova vezanih uz administraciju Europske Unije koji bi slično kao i trenutno Haaški sud rado umjesto dva jezika, hrvatskog i srpskog, prakticirali nekakav neodređeni "srpsko-hrvatski". Ova ideja pravda se navodnim uštedama na administrativnoj razini, no istovremeno nikome ne pada na pamet primjerice postaviti pitanje enormnih troškova koje stvaraju brojni haaški činovnici, i koji zasigurno višestruko prebacuju uštede uporabom "srpsko-hrvatskog" jezika. A da su se razmišljanja o "srpsko-hrvatskom" jeziku odista promijenila naspram jugoslavenskih vremena svjedoči članak i u banjalučkom Glasu Srpske u kojem se obrađuje tema pojačane prisutnosti "kroatizama" u srpskom jeziku u Republici Srpskoj. Ova pojava povezuje se uz dominaciju "hrvatskih TV kuća, posebno u zapadnom dijelu RS gdje se programi iz Hrvatske mogu pratiti posredstvom zemaljskih odašiljača". S tim u svezi banjalučki intelektualac Predrag Lazarević ustvrdio je kako »srpska politika, za razliku od hrvatske, nikada nije znala cijeniti značaj jezika za očuvanje nacionalnog identiteta«. Prije bi se reklo kako ona to do hrvatskog osamostaljenja jednostavno nije morala, budući da je jezična politika u Jugoslaviji bila vođena prvenstveno u skladu sa srpskim težnjama za dominacijom. S druge strane, to ne znači da u samoj pažnji prema očuvanju srpskog jezika za koju se zalaže Predrag Lazarević ima ičeg spornog. (mm)

Detalji

Objavljeno: 22. kolovoza 2007.

Jučer je u kasnim popodnevnim satima završena Informatička olimpijada koja se od 15. kolovoza održavala u Zagrebu. Prva olimpijada takve vrste održana je 1989. godine u Bugarskoj, dok će sljedeće godine domaćin mladim informatičarima iz cijelog svijeta biti Egipat. Već smo pisali o značajnim i hvalevrijednim uspjesima mladih Hrvata na natjecanjima u mnogim znanstvenim disciplinama, a poglavito o informatičarima koji su svoje znanje na najbolji mogući način prezentirali i ovog puta, osvojivši ukupno 6 medalja. Fascinira količina umijeća i sposobnosti te iznad svega kontinuitet u postizanju odličnih rezultata usprkos mnogim problemima s kojima se susrećemo u hrvatskom obrazovnom sustavu.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 04. kolovoza 2007.

Ovih se dana obilježava stota obljetnica rođenja velikog hrvatskog jezikoslovca Ljudevita Jonke. Akademik Stjepan Damjanović u svojem nas članku, u Hrvatskom slovu, provodi kroz život i djelo Ljudevita Jonke ističući njegovu dosljednost u proučavanju hrvatskog jezika te naglašavajući njegovu upornu borbu za pravo hrvatskoga naroda na vlastiti jezik i pravo tog jezika na ravnopravan društveni položaj. Time je zasluženo stekao ugled iznimnog učitelja i branitelja hrvatskoga jezika. Ovdje izdvajamo zanimljivu crticu iz njegovih profesorskih dana kada je, umjesto predviđenog predavanja, studentima približio sadržaj i ideju «Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika» koja je tih dana bila objavljena: «Prekinuo je predavanje i rekao: "Nemirni ste. Pretpostavljam da biste htjeli da vam govorim o nečem drugom. Tko želi neka napiše pitanje na koje bi htio dobiti odgovor i neka mi donese. Nemojte se potpisivati." Pitanja je bilo puno, sva su se ticala Deklaracije, a Profesor je odgovorio na svako i onda pred nama iskidao naše papiriće s pitanjima i zapalio ih. Nitko nikada ne će znati tko je što pitao, svu odgovornost je taj čestiti čovjek preuzeo na sebe. Nije pritom izgovorio ni jednu jedinu riječ kojom bi naglasio hrabrost svojega čina.»

Detalji

Objavljeno: 02. kolovoza 2007.

Naš član, Gašpar Bolković Pik, jedan od posebno zanimljivih hrvatskih kolorista, rođen je u Rabu 19. svibnja 1929.. Akademiju likovnih umjetnosti završava 1951., a 1957. priređuje svoju prvu samostalnu izložbu u Zagrebu, te ih od tada niže u raznim gradovima: Rabu, Beogradu, Dortmundu, San Marinu, Berlinu, Bruxellesu, Parizu i drugdje. U Ravensburg se seli 1967. i od tada živi i radi u Njemačkoj. No, time samo raste slikareva povezanost s Domovinom. Kroz njegova djela provlače se motivi mediterana, južnjačke energije, ljubavi prema gradu, moru, zavičaju. Svoje viđenje agresije na Hrvatsku Bolković oslikava ciklusom potresnih slika "Ecce homo", istodobno organizirajući konvoje humanitarne pomoći. Ta silna angažiranost u prikupljanju i prevoženju humanitarne pomoći odrazila se na njegovo zdravlje, prvo je doživio srčani, a nedugo poslije i moždani udar, pri čemu mu je lijeva strana ostala oduzeta. U tvrdoglavoj želji za oporavkom, neprekidno slika, vježbajući i na taj način lijevu ruku, te iz tog razdoblja nastaje izvanredan ciklus "Vježbe za lijevu ruku". U razgovoru za Hrvatsko slovo (broj 639) povodom održane izložbe u Klovićevim dvorima, Gašpar Bolković Pik govori o svom stvaralačkom vijeku te o konačno ispunjenoj želji: "biti primljen i priznat na našoj likovnoj sceni kao hrvatski slikar".

Detalji

Objavljeno: 23. srpnja 2007.

IKA u skopu vijesti o otkrivenju četiri metra visokog spomenika knezu Branimiru u Ninu donosi i kratki opis povijesnih okolnosti koje su dovele do prvog papinskog priznanja hrvatskog vladara. IKA tako navodi: "879. g. po prvi put u povijesti je priznata hrvatska država i to upravo u Ninu. U ranom srednjem vijeku u doba hrvatskih narodnih vladara 879. godine vojvoda Branimir vojnim prevratom zbacuje s vlasti kneza Zdeslava koji se za vrijeme svoje vladavine politički i religiozno počeo okretati Bizantskom carstvu, što je izazvalo gnjev hrvatskog naroda. Nakon Zdeslavove smrti, papa Ivan VIII., potaknut odanošću Hrvata Katoličkoj crkvi i Rimu, novom hrvatskom vladaru Branimiru 7. lipnja 879. g. upućuje tri pisma u kojima daje blagoslov hrvatskoj državi i narodu. Prvo pismo upućuje knezu Branimiru, drugo ninskom biskupu Teodoziju a treće svećenstvu i svekolikom hrvatskom puku. Branimir i ninski biskup Teodozije poslali su papi Ivanu VIII. pismo u kojem Stolici sv. Petra izražavaju odanost hrvatskog naroda. Na blagdan Uzašašća Gospodinova 879. g. papa Ivan VIII. slavio je misu za sav hrvatski narod uputivši blagoslov narodu, zemlji i vladaru, što je značilo njezino međunarodno priznanje. U to je doba neuobičajena pojava da papa blagoslivlja vladara koji je na prijestolje došao političko-vojnim prevratom. To dokazuje koliko je papi Ivanu VIII. bila važna privrženost hrvatskog naroda Katoličkoj crkvi i njemu kao Božjem namjesniku na zemlji.".