Još se jednom pokazalo istinitim da slika vrijedi tisuću riječi. Badave silni tekstovi o potrebi spašavanja Žumberka, oživljavanju tog kraja i potencijalu da postane rezidencijalna četvrt Zagreba (da posudimo izraz Mile Vranešića), kada sve to, čak i bez izravnog spominjanja, u svojih 60-ak minuta film Sam izlaže oku gledatelja preciznije, jasnije i dojmljivije od bilo kojeg novinskog apela. Premijerno prikazan u utorak, 15. travnja, u samoborskoj kino dvorani, dokumentarni film Sam redatelja Miroslava Mikuljana i scenaristice Marije Peakić Mikuljan progovorio je o propadanju Žumberka i njegovoj depopulaciji kroz razgovore sa žumberačkim neženjama.

 

 

S tribine Hrvatsko slovo uživo donosimo osvrt Hrvoja Hitreca na novu knjigu Zvonimira Magdića "Bljeskovi i oluje hrvatskog športa". Izdvajamo: "Opsežna knjiga Zvonimira Magdića «Bljeskovi i oluje hrvatskoga športa» nije, naravno, slučajno nazvana po pobjedničkim pothvatima Hrvatske vojske u Domovinskom ratu. Za autora su ovi kodni nazivi sinonimi trijumfa, kao i za sve nas, i to je jedina sveza s pravim ratom i ratovanjima, jer Magdić ne smatra športska nadmetanja nastavkom rata drugim sredstvima, nego se, štoviše zauzima za opušteno uživanje, za dolazak na stadione bez straha od nasilja, za igru po sebi, pa i bez obzira na rezultat, za lakoću i ljepotu, koje s pravom drži urođenim Hrvatima, darovitim u mnogim športovima. Uz nogometne velikane i utakmice za pamćenje, u Magdićevoj knjizi defiliraju i sjajni naši natjecatelji i natjecateljke u tenisu i rukometu, skijanju i atletici, košarci i vaterpolu".

 

 

Donosimo osvrt Brune Zorija na nedavno objavljenu knjigu hrvatskog književnika i znanstvenika Mate Marčinka. Izdvajamo: "Početkom ove godine u izdanju HKD Sv. Jeronima, u Zagrebu izašla je iz tiska najnovija knjiga hrvatskog književnika, znanstvenika i domoljuba Mate Marčinka, pod nazivom "Mučenička Hrvatska: Ulomci iz hrvatske povijesti". Na naslovnici je otiskan zemljovid Hrvatske za kralja Tomislava, oko godine 928. Knjiga sadrži 436 stranica, a autor ju je razdijelio na devet tematskih područja, s posebnim poglavljem pod nazivom Izvori i literatura, te Bilješka o piscu i slikovni prilozi. Mato Marčinko rođen je 1925. godine u Hrastovici pokraj Petrinje. Pučku je školu završio u Hrastovici 1936. g., klasičnu gimnaziju u Zagrebu i Hrvatskim Karlovcima 1944. g. Na Pravnom fakultetu diplomirao je 1952. godine. Cijelo ovo vrijeme bio je proganjan od komunističkih vlasti kao hrvatski domoljub. Prošao je Bleiburg i križni put, a poslije 1945. godine doživio je sve "blagodati" komunističke diktature za vrijeme Titove tiranije. Godinama je bio član radnik Matice hrvatske, te član Društva Sv. Jeronim".

 

 

Iz Hrvatskog slova donosimo komentar Mladena Pavkovića koji se u njemu osvrnuo na nedavno objavljenu "Kronologiju hrvatske povijesti" prof. dr. Ive Goldsteina, a koja ne obuhvaća ni mali dijelić svega onoga što se na ovim prostorima devedesetih godina prošloga stoljeća zaista dogodilo. "Osvrnut ćemo se na knjigu za koju je potrošeno više novaca za propagandu nego za sve kulturne časopise koji izlaze u Hrvatskoj. Riječ je o knjizi "Kronologija svjetske povijesti" (2008.), iz "kolekcije koja će vam vjerno prikazati događaje iz prošlosti", a koja je objavljena u Biblioteci "Jutarnjeg lista", čiji je glavni urednik za hrvatsko izdanje prof. dr. Ivo Goldstein. Zlobnici govore, mali sin maloga oca. Tu knjigu po cijeni od 69 kuna još možete nabaviti na kiosku. Ne bi se začudili da su o njoj "Vijenac" ili "Zarez" objavili odlične recenzije, ili da ju je otkupilo Ministarstvo kulture."

 

 

Sa internetskih stranica www.katolici.org donosimo razmišljanja cijenjenoga hrvatskog teologa dr. Tomislava Ivančića o simbolici i značenju današnjega dana u kršćanskom životu vjernika. Izdvajamo: "Danas je Veliki ili Sveti četvrtak. To je dan Isusove posljednje večere. Danas Crkva ulazi u sveto trodnevlje, u sjećanje, komunikaciju kroz liturgiju i molitvu Isusovih posljednjih dana i djela. Crkva i zapadni svijet od danas se spremaju na slavljenje i doživljavanje Uskrsa. Na Veliki četvrtak je Isus sa svojim učenicima proslavio posljednji put židovski blagdan Pashe i to jedan dan prije samog blagdana, te ustanovio svetu misu, po kojoj se kršćani osobito prepoznaju. Danas je on ostavio Crkvi i svijetu znak svoje prisutnosti u kruhu i vinu, predao tako Crkvi i čovječanstvu svoje ljudsko tijelo i svoju krv, kao polog i garanciju pobjede nad patnjom, smrću i krivicom, te nad zlom i katastrofama. Danas je Isus izrekao najhumanije riječi apostolima i svijetu, danas je čudesno molio za nas, danas je obećao svog Duha protiv duha zloće, nehumanosti i razaranja. Danas je bio izdan, uhićen i cijelu noć sudski ispitivan. Danas se mrak čovjekove duše pokazao najgušćim, danas je čovjek nepovratno pao u bezdan zavisti i mržnje na Boga. No, danas je nebo najbliže zemlji, danas je milosrđe jače od krivice, danas je dobrota pobijedila zloću, danas je pakost čovjeka pretvorena u pokajanje, danas je mrak ranjen zrakom nade."

 

 

Gospođa Zdenka Jezernik, koja je u ratnim godinama bila voditeljica službe za skrb o najtežim ranjenicima u Varaždinskim Toplicama, učinila je za naše ranjene ratnike najviše i najljepše što je mogla: sačuvala ih je u sjećanju. Njezine sjajne crtice (kratke priče, ponegdje i anegdote) upečatljivi su portreti uglavnom mladih ljudi koji su teško stradali u obrani Domovine, dojmljivi opisi njihovih dana, noći i dugih godina oporavka i prilagodbe životu invalida, njihovih patnja, kriza, posezanja za oružjem od kojega se mnogi nisu odvajali, ali i opisi vedrijih trenutaka, prijateljstva, ljubavi i topline. Ovaj kratki prikaz rukopisa Z. Jezernik napisao sam u nadi da će se naći nakladnik zainteresiran za temu sudbine najtežih ranjenika iz Domovinskoga rata.(H. Hitrec)

 

 

Posredstvom člana HKV - Luke Kurilića, koji živi u Ljubljani, dobio sam knjigu Antona Vovka "V spomin in opomin» ("U sjećanje i opomenu" ), koju je 2005. objavila ljubljanska nadbiskupija. Knjiga je vjerojatno u međuvremenu došla u ruke ponekima u Hrvatskoj, no za mene je predstavljala novost. Anton Vovk je nakon odlaska biskupa Rožmana iz Slovenije, 5. svibnja 1945. u iznimno teškim i opasnim vremenima preuzeo upravljanje ljubljanskom biskupijom. Papa Pio XII. je 1945. najprije potvrdio A. Vovka kao generalnoga vikara, a 1946. imenovao ga je pomoćnim biskupom, te 1950. apostolskim administratorom ljubljanske biskupije s pravom reziudencijalnog biskupa. Kada je umro biskup Rožman (koji se nikada nije vratio u Sloveniju), papa Ivan XXIII. imenovao je A. Vovka (pravim) biskupom. Godine 1961. isti je papa proglasio ljubljansku biskupiju nadbiskupijom, te je tako Anton Vovk postao nadbiskupom. Umro je 1963. U knjizi "U sjećanje i opomenu" ( s podnaslovom "Osobni zapisi od 1945. do 1953.") Anton Vovk bilježi događaje, pojave i osobe u prvom desetljeću komunističkoga terora, progone svećenika i intelektualaca, metode OZNE i zatim sličnih represivnih organizacija, te prije svega osobna iskustva s jugokomunističkim režimom i brojna ispitivanja kojima je bio iz godine u godinu podvrgavan.(H. Hitrec)

 

 

Dokumentarni film filmskoga i TV redatelja i člana Hrvatskoga kulturnog vijeća Miroslava Mikuljana "Sam", o čijoj smo nedavnoj premijeri u kinu Europa posebno izvijestili [Premijera dokumentarnoga filma "Sam"], doživio je nažalost istu sudbinu kao i dokumentarac "Treći pohod" novinarke Višnje Starešine. Naime, zbog neshvatljivih i diskutabilnih kriterija prema kojima se radio odabir filmova za ovogodišnje Dane hrvatskog filma koji se od 25. do 30. ožujka održavaju u Zagrebu, oba dokumentarca nisu uvrštena u program. S tim u svezi donosimo prosvjed Miroslava Mikuljana, iz kojeg u uvodu izdvajamo: "Ovim prosvjedom pridružujem se brojnim hrvatskim autorima i kritičarima koji su digli svoj glas zbog neshvatljivih odluka ovogodišnje selektorice za dokumentarni film na Danima hrvatskog filma, a koji će se održati u Zagrebu od 25. do 30. ožujka. Naime, ovogodišnja selektorica, gospođa Nana Šojlev (inače djelatnica HTV i dugogodišnja redateljica “Latinice”) pedantno je iz konkurencije istrijebila većinu značajnih imena u hrvatskom dokumentarnom filmu. Tako je, izbačen, odbačen ili uklonjen od festivalske javnosti i moj ovogodišnji dokumentarac pod naslovom “S A M“. Pažljivo sam proučio izjave gospođe Šojlev o kriterijima što ih je izabrala kao pripomoć, odnosno stručni temelj u odabiru ovogodišnjih filmova za konkurenciju na Danima hrvatskog filma. Što je, dakle, našu selektoricu vodilo u njezinu prosuđivanju i ocjenjivanju?".