Hrvatske kronike

Detalji

Objavljeno: 22. studenoga 2009.

Hrvatska televizija je u petak, 20. studenoga, prikazala prvo sučeljavanje kandidata za dužnost hrvatskoga predsjednika. U cjelini, taj je medijski događaj ostavio gorak okus jer se većina kandidata pokazala posve nesposobnom da razmišlja i govori politički, a nekmoli državnički. Koliko god vlada mišljenje da je kampanja preduga, postoji i dobra strana: publika koja je do sada bila indoktrinirana porukama medija - a oni su bezobzirno forsirali «svoje» kandidate - sada će u miru Božjem i u nizu službenih termina na državnoj televiziji stvarati dojam o kandidatima, te više-manje uvidjeti da oni ljudi koji u izmišljenim anketama pobjedonosno vode, nisu ni najbolji, ni najpametniji ni najprihvtaljiviji kandidati.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 20. studenoga 2009.

Donosimo kratki životopis Ivana Alerića – sveučilišnog profesora, novinara i pripadnika HV-a koji je u 31. godini dao život za svoju Domovinu. Njegovo kulturno i političko djelovanje, pogotovo u današnje vrijeme trebalo bi istaknuti kao primjer i nit vodilju mladim naraštajima. Prerana smrt spriječila ga je da učini mnogo toga što je htio i namjeravao, jer prekinut je u samim počecima svog plodonosnog novinarskog, publicističkog i znanstvenog rada.(hkv)

Detalji

Objavljeno: 19. studenoga 2009.

Kao što se neozbiljno i neodgovorno pristupa promjeni Ustava, tako se u istom stilu nabacuju zamisli oko upravne podjele hrvatske države. Sadašnja podjela na dvadeset županija plus Grad Zagreb, nekima nije dobra. Gradovi im, čini se, ne smetaju, ali su im za oko zapele općine, te kažu da ih ima previše. Da vidimo kako stvari doista stoje i što se skriva iza mnogih zamisli. Oni koji bi htjeli sadašnje «statističke regije» unutar Hrvatske pretvoriti u zbiljsku makroupravnu podjelu, imaju na umu rezidbu RH na dijelove trojedne kraljevine - na Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju, plus (valjda) Grad Zagreb. Radi se o opasnoj zamisli koja je na tragu onih povijesnih sila i silnica koje su se protivile jedinstvu hrvatskih zemalja. Ideju dakle treba odbaciti kao klasičnu podvalu.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 13. studenoga 2009.

Plaćam račune. Najteže mi pada masna svota koju moram platiti za prebrzu vožnju. Prišuljali mi se bili presretači, izdajnički s leđa, što bi rekla narodna pjesma. Odgovornima držim hrvatske nacionaliste koji su zahtijevali autocestu do Splita i dalje, pa se vozaču sve ispod 150 na sat čini stajanjem u mjestu. Tako srdit, pišem za portal Hrvatskoga kulturnog vijeća analizu izjava o pravopisu – dio anketiranih u dnevnom listu uopće ne zna što ih se pita, jedna «književnica» na pitanje kojim se pravopisom služi, veli da se služi štokavskim jezikom.. Dodaje da ne bi nikada upotrijebila riječ «zrakoplov». Te riječi valjda nema u štokavskom jeziku, a kako jezik pod tim imenom ne postoji, otvara se velika praznina – ničega nema. Pokušavam po stoti put razjasniti publici opće i posebne pojmove . Pri posebnim pojmovima zastajem, jer dio anketiranih sigurno ne zna što znače šumnici. Uvjeravam ih da se ne radi o partizanima.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 09. studenoga 2009.

Po odjecima u strogo kontroliranim medijima teško bi se moglo zaključiti o značaju (karakteru) i značenju skupa održanog u «Lisinskom» u subotu, 7. studenoga. Skromno spominjanje u tisku, ili prešućivanje, nezainteresiranost komercijalnih televizija i prilog u Dnevniku HTV-a koji je događaju dao dostojnu minutažu, ali i stanovitu tendencioznost. Naime, neupućeni su mogli dobiti dojam da se radilo o skupu ljudi iz nekih prošlih vremena, i to pretežito iseljenika i hrvatskih građana iz BiH, što nije točno. Došli su ljudi iz svih krajeva Hrvatske i nisu došli uzalud. Bili su nazočni jednostavnoj, domoljubnoj prezentaciji kandidata za predsjednika RH, dr. Miroslava Tuđmana, sukladno njegovoj ozbiljnosti, ali i novčanim mogućnostima koje su znatno manje od «proračuna» kandidata velikih stranaka ili nezavisnih kandidata koji koriste logistiku svoga sadašnjeg položaja.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 08. studenoga 2009.

Glazbeni život u Hrvatskoj cvate, nema sumnje. Nešto u zabavnoj glazbi ipak i očito nedostaje – stanoviti pjevač J. Štulić. Kada su svi već zaboravili na nj, a novi naraštaj nikada nije ni čuo za Štulića, jugoslavenski mediji u Hrvatskoj napravili su cijeli projekt kako pjevača povratiti u Zagreb. Zašto baš Štulića? Jer su mediji poskočili od radosti nakon Štulićevih izjava zašto se ne vraća iz niske zemlje. Te su izjave isprva bile maglovite, ali se bit već mogla razumjeti. Zaredao je niz napisa o Štuliću, proglašen je maltene legendom, zvali su ga u zagrebačku Arenu itd. Onda je Štulić vrlo jasno izjavio da ne želi doći u okupiranu zemlju. I što se onda dogodilo? Odlazeći Mesić nudi mu hrvatsku putovnicu i hrvatsku dobrodošlicu. Pa ako se slaže sa Štulićem, znači da se Mesić smatra predsjednikom okupirane zemlje, da dakle drži kako je valjda Hrvatska vojska okupirala Hrvatsku, ili još preciznije – da su Hrvati okupirali Hrvatsku.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 06. studenoga 2009.

Dragi tata, prošao je i 23. dan od kada te nema. Nedavno bi proslavio svoj 44. rođendan. Bože, pa tek sada shvaćam da ti nisi bio star. Oni sijedi pramenovi na tvojoj kosi i ona dva sjeda roga na bradi, bili su to tek znaci briga koje si nosio. Kao da si čekao "punoljetnost" države da odeš, ironično, zar ne? Tako davno se čini ta 91'. Godina koja je promijenila sve nas, a vas branitelje najviše. Bio si dobar čovjek i odličan otac, ali počeo si se "gasiti". Baš kao i mnogi. Iščezavao si pred našim očima, tako potiho a opet tako radikalno, oštro, duboko. Gubio si na kilaži, borio se sa dijabetesom, sa glavoboljama, PTSP-om, otkazivanjem bubrega, moždanim udarom, da bi ti naposljetku srce doslovce "puklo" i jednostavno si otišao. Znao si gdje odlaziš - na neki, zasigurno, bolji, pošteniji svijet.(pollitika.com)

Detalji

Objavljeno: 30. listopada 2009.

S www.uhd91.com donosimo članak o hrvatskom dragovoljcu sa Šolte Tončiju Periću. Riječ je o čovjeku koji  živi u teškoj oskudici i gotovo neljudskim uvjetima, zbog čega je Portal www.uhd91.com pokrenuo akciju za pomoć, a koju je svojim pisanjem podržao i Portal HKV-a (Pomognimo branitelju Tončiju Periću). Ovog je tjedna, nakon bezbrojnih medijskih oglušivanja na poziv u pomoć (vjerojatno zato što se radi o braniteljima, koji su vijest samo kad ubiju sebe ili nekog drugog) ipak učinjen značajan korak naprijed. Naime novinar Robert Zuber s HTV-a poslao je u srijedu svoju ekipu na Šoltu koja je u jednom danu snimila prilog o Tončiju Periću, koji je i prikazan ovog četvrtka. Naravno, akcija i dalje traje, pa svi koji su zainteresirani za pomoć hrvatskom dragovoljcu u nastavku mogu pronaći više informacija o tome kako to učiniti.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 23. listopada 2009.

Udruga Hrvatska domovinska vojska 1941.-1945. podružnica iz Splita je 21.10., u duhu svog djelovanja, organizirala posjet još jednom mjestu pogubljenja civilnih žrtava od partizanske ruke na Daksi. I ovaj posjet smatram ne samo iskazivanjem pijeteta ubijenima već i hodočašćem, a i uživanjem u ljepoti krajolika naše Južne Hrvatske. Kod Stona smo se zaustavili na mjestu pogibije dvaju mladih branitelja na kojem su postavljene dvije natpisne ploče. Na tom mjestu je u spašavanju svog suborca Ivice Vuco poginuo već jednom ranije ranjeni Goran Kliškić. Za obojicu nije bilo spasa. Zapalili smo svijeće i pomolili se s mislima na tadašnju veliku bol njihovih roditelja. Veliki broj građana uopće ne zna gdje je Daksa i što se je na njoj događalo. Za vrijeme komunizma se je o tim događajima samo šaptalo. Nakon osamostaljenja se zbog ratnih zbivanja i zbog stalnog pokušaja većine naših političara pa i predsjednika države prikazivanjem svih komunističkih zločina kao opravdanim i nevažnim malo o tome upoznavalo javnost.(M.Ivanišević)

Detalji

Objavljeno: 22. listopada 2009.

U stabilnim zemljama s dugom demokratskom tradicijom, Ustav je kao spomenik u kamenu. Nije krpa, pa da se može prati i derati, nije papir po kojemu se može drljati, nije erotsko pomagalo za zadovoljavanje frustriranih političara, nije vlasništvo jedne stranke ili sredstvo za političko trgovanje između dviju ili više stranaka. Ustav je vlasništvo naroda, kojemu po tom istom Ustavu pripada vlast – čak i u Hrvatskoj. Zašto se (opet) mijenja hrvatski Ustav? Ako je zbog Europske unije, Ustav i ne treba mijenjati. Postoji članak 141 važećeg Ustava koji predviđa udruživanje u saveze s drugim državama (i razdruživanje), a zabranjuje jedino udruživanje RH u savez koji bi mogao dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno balkanske državne sveze u bilo kojem obliku. Drugo je pitanje, naravno, je li nam bilo kakav savez uopće potreban, pa i europski, ako nema jamstava da se radi o savezu ravnopravnih nacionalnih država, i da EU ne će postati naddržavom i sredstvom discipliniranja i iscrpljivanja malih naroda. A nema jamstava.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 16. listopada 2009.

Značajan dio knjige «Kraj vremena veleizdajnika?» autora Josipa Pečarića i Mate Kovačevića zauzimaju stranice o dr. Miroslavu Tuđmanu, kandidatu za dužnost predsjednika Republike Hrvatske. Predstavljanje dr. Tuđmana i njegovih ideja u ovom obliku svakako je dobrodošla zamisao iz više razloga. Očita je, naime, medijska blokada njegovih predizbornih nastupa, ignoriranje njegove nazočnosti događajima, prešućivanje i izostanak imena dr. Miroslava Tuđmana u anketama koje na upitan način ravnaju raspoloženjem birača, kao što je očito favoriziranje nekolicine predsjedničkih kandidata, osobito onih s ljevice. Uz to, u ovo vrijeme medijskoga žutila i lova na senzacije, skromna i vanjskim efektima nesklona osoba dr. Tuđmana nije dobra građa za naslove koji bi privukli publiku. Nije se obogatio ni devedesetih godina ni poslije, privatni život i obitelj drži dalje od javne scene i radoznalaca. Ne daje populističke izjave, ne vrijeđa novinare, niti izaziva skandale. Tako se ponašao i u doba dr. Franje Tuđmana, svoga oca, rijetko se pojavljujući u javnosti i zbog prirode posla što ga je obavljao kao ravnatelj Hrvatske izvještajne agencije.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 16. listopada 2009.

Teško čovjek može naći opravdanje za povike grupe huligana 'ubij', ubij Srbina' na nogometnoj utakmici mladih reprezentacija Srbije i Hrvatske u Varaždinu. Ipak začuđuje činjenica kako je taj incident postao velikim državnim problemom koji je došao i na saborske klupe uz osudu veoma emotivnog srpskog zastupnika Milorada Pupavca. Po njemu treba osuditi čak i hrvatsku dalekovidnicu što nije prekinula prijenos utakmice, a trebalo je zabraniti na TV-u i pokazivanje grupe 'navijača' koji skandiraju takve šovinističke poruke uvredljive za srpsku manjinu u Hrvatskoj! Skrušeno se Pupavcu na Saboru odmah ispričao i gradonačelnik grada Varaždina, osudila tu sramotu i naša rezolutna premijerka a ispriku ponudila i 'TV-Hloverka' uz čvrsto obećanje kako se takve ludosti više nikad neće i ne smiju dogoditi; lijepo!(D.Kalafatić)

Detalji

Objavljeno: 14. listopada 2009.

Da se u samoj Hrvatskoj uporno krivotvori hrvatska povijest, potpuno je jasno. Da su krivotvoritelji zadnjih mjeseci u ofenzivi, potpuno je razvidno. Otvoreno pismo Slavka Goldsteina nadbiskupu zagrebačkom Josipu Bozaniću, prepuno je sitnih, prepredenih krivotvorina, kojima se nitko nije htio baviti, kao ni pismom u cjelini pa ne ću ni ja. Međutim, ima u tome pismu i krupnih krivotvorina, kao što ima i prešućenih istina, a i nespomenuta istina je sestra povijesne laži. Rabeći pojmove «Jasenovac» i «Bleiburg» kao skupne nazive, simbole zločina, S. G. točno definira Jasenovac, ali prešućuje da je ustaški logor poslije pretvoren u komunistički logor i da je bio u funkciji zločina (najmanje) do l947., kao što u nedavnom intervjuu «Vijencu» točno kaže i dr. Josip Jurčević iz Hrvatskoga instituta za povijest. U definiciji «Bleiburga» S.G. ulazi u izravnu krivotvorinu. Za razliku od Jasenovca,, koji je (kaže S.G.) «zločin genocidnog masovnog ubijanja civilnih pripadnika triju naroda», Bleiburg je po njemu «ratni zločin masovnog ubijanja razoružanih zarobljenika četiriju vojska». Što nedostaje definiciji Bleiburga, a postoji u definiciji Jasenovca? Pridjevi «genocidni» i « civilni». Što je previše u definiciji Bleiburga? Pridjev «ratni».(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 10. listopada 2009.

Prenosimo iz Glasa Koncila zanimljiv tekst koji baca dodatno svjetlo na zbivanja u Hrvatskoj za vrijeme Drugog svijetskog rata, odnosno o odnosima između Ante Pavelića i ustaša s jedne strane, i Katoličke Crkve s druge strane. Tekst u nastavku ove odnose poglavito opisuje prateći mnogobrojne kontakte svećenika Vilima Cecelje, za kojeg će nadbiskup Stepinac na svom montiranom suđenju reći: "Ostajem kod toga. Da su svi ljudi bili kao Cecelja, ne bi nikada nikomu ni vlas s glave pala". Tekst koji prenosimo je drugi nastavak feljtona "Uzorni svećenik Vilim Cecelja i blaženi Alojzije Stepinac" , a rubrika feljtoni sa mnogim vrlo zanimljivim i vrijednim sadržajima na stranicama Portala Glasa Koncila može se naći ovdje.(mm)

Detalji

Objavljeno: 09. listopada 2009.

Do sad je već dosta toga napisano o krvavim događajima iz listopada 1942. u Rami i zločinima koje su tih dana počinili četnici iz mostarskog i konjičkog centra koje su aktivirali Talijani kao svoje saveznike u borbi protiv partizana. Također, pisano je o zločinu koji su četnici tih dana počinili u malom planinskom selu Maglice, kada su na mjestu Odornica strijeljali ili zaklali osamnaest ljudi, a na širem području Maglica ubili još šestoricu. U povodu 67. obljetnice ovoga krvavog događaja danas je na Odornici služena sv. misa za sve pobijene magličane.(A.Beljo)

Detalji

Objavljeno: 07. listopada 2009.

Još jedan Dan neovisnosti – blizu smo okrugloj brojki. Ankete kažu da, navodno, velik dio građana ne zna koji se to blagdan slavi, a i nije ih briga. Bez obzira što su u vrijeme kratkotrajne nesposobne SDP-ove Vlade početkom stoljeća datumi državnih praznika potpuno poremećeni, i ti novi škrabalovski u koje Sanaderov HDZ nije dirao (!) potpuno su legalni i svaki bi ih građanin trebao znati napamet – i nabrojati i objasniti njihovo značenje. Ako već anketirani odrasli građani ne znaju (uglavnom) , onda datumi i razjašnjenja moraju biti jedno od obveznih pitanja na državnoj maturi.(H.Hitrec)