Sjajan skup Miroslava Tuđmana

Po odjecima u strogo kontroliranim medijima teško bi se moglo zaključiti o značaju (karakteru) i značenju skupa održanog u «Lisinskom» u subotu, 7. studenoga. Skromno spominjanje u tisku, ili prešućivanje, nezainteresiranost komercijalnih televizija i prilog u Dnevniku HTV-a koji je događaju dao dostojnu minutažu, ali i stanovitu tendencioznost. Naime, neupućeni su mogli dobiti dojam da se radilo o skupu ljudi iz nekih prošlih vremena, i to pretežito iseljenika i hrvatskih građana iz BiH, što nije točno. Došli su ljudi iz svih krajeva Hrvatske i nisu došli uzalud. Bili su nazočni jednostavnoj, domoljubnoj prezentaciji kandidata za predsjednika RH, dr. Miroslava Tuđmana, sukladno njegovoj ozbiljnosti, ali i novčanim mogućnostima koje su znatno manje od «proračuna» kandidata velikih stranaka ili nezavisnih kandidata koji koriste logistiku svoga sadašnjeg položaja.

U unaprijed snimljenim porukama umjetnika, znanstvenika i pravnika, ali i površnim pogledom na publiku, moglo se ustanoviti da M. Tuđmana podržava sve ono najbolje što u ovom trenutku postoji u Hrvatskoj. A sam govor dr. Tuđmana koji, kao i cijela scenografija, nije mogao ni htio zatajiti vezu s onim dr. Tuđmanom koji je u istoj dvorani prije skoro dvadeset godina krenuo u bitku za samostalnu Hrvatsku – taj je govor doista bio apoteoza ove političke svečanosti : odmjeren, bez nepotrebnog afekta, bez lažnih obećanja, s obje noge na zemlji, s desetcima promišljenih prijedloga za budući politički i upravni hod Hrvatske, s točnim pozicioniranjem prema Uniji, pravim odnosom prema Hrvatima u BiH i novom uređenju BiH (švicarski model, tri federalne jedinice), protivljenju svakoj ideji «zapadnoga Balkana», itd.

Osoba visoke naobrazbe, sveučilišni profesor, branitelj u Domovinskom ratu, arhitekt informacijske mreže, civiliziran, nesklon fanatizmu i velikim gestama, upravo srednjoeuropski kultiviran, dr. Tuđman bi kao predsjednik RH bez sumnje bolje prezentirao Hrvatsku i Hrvate nego ostali kandidati.

Tajanstvena kretanja ili Zapadni Balkan

U zadnje se vrijeme projekt «Zapadnoga Balkana « nešto manje spominje. Zec nije u tome što se od nakaradne tvorevine odustalo, nego se shvatilo da je bolje (ustrajno) raditi daleko od očiju javnosti. Ilustrirat ću to jednim primjerom : kada vozim, u automobilu uvijek slušam Hrvatski radio. Tako čujem vijest kako pod pokroviteljstvom i vodstvom V. Britanije «zapadnim Balkanom « luta neka čudna družba navodnih književnika – sve do Soluna. Njima će se , kaže vijest, pridružiti i neki pisci iz Hrvatske. Sutradan pokušavam pronaći nešto o tome u novinama – nema, na televiziji – nema, nema više o tome ni na radiju.

Došla je , valjda, u međuvremenu uputa da se o tome previše ne govori. No, to je niska razina intenziteta, a što se događa na drugim, višim razinama, teško je doznati.

Da bi naši ljudi ipak imali bolji pregled igre ( s Hrvatskom i oko Hrvatske) , Hrvatsko kulturno vijeće organiziralo je tribinu pod naslovom «Dokle je stigao projekt Zapadnoga Balkana». Voditeljica tribine bit će dr. Ljerka Mintas Hodak, članica upravnog odbora HKV-a, a uz nju će nastupiti akademik Davorin Rudolf, novinar i publicist Josip Jović, te Zdravka Bušić. Posebno nam je drago da se pozivu Hrvatskoga kulturnog vijeća odazvao i glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju, gospodin Hido Biščević. Dakle, DOĐITE SVAKAKO NA TRIBINU HRVATSKOGA KULTURNOG VIJEĆA, U UTORAK, 10. STUDENOGA U 19 SATI, U ZAGREBU, DVORANA HRVATSKOGA SLOVA, RAZIZEMLJE NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE, ULICA HRVATSKE BRATSKE ZAJEDNICE.

Hrvoje Hitrec