- Detalji
Prolazeći oštrim korakom pored mene u hodniku svog ureda krajem daleke 1991. g. - kada su polagani temelji moderne Hrvatske - Franjo Tuđman se zaustavio, učinio korak unazad, i upitao "Dvije ili više stranaka?". Iako potpuno iznenađen tim pitanjem, odgovorio sam kao iz puške "Više!". Na pitanje "Zašto?" dodao sam "Zato što dvije političke stranke mogu postati dvije političke mafije, koje se uredno smjenjuju između vlasti i opozicije, zaustavljajući tako svaki protok novih ideja." Pogledao me vrlo prodorno, možda i ljutito, te šutke otišao. Bilo kako bilo, omogućio je Hrvatsku s više stranaka.(S.Barišić)
- Detalji
Suvremeni izraelski pisac Amos Oz postao je cijenjen i popularan u Hrvatskoj. Do sada su na hrvatskome jeziku objavljene slijedeće njegove knjige: «Moj Michael», «Kako izliječiti fanatika»; «Crna kutija»; «Priča o ljubavi i tmini», te upravo ovih dana «Pantera u podrumu». Kratak sadržaj posljednjega romana: «U Jeruzalemu u ljeto 1947. dvanaestogodišnji Profa potpuno je opsjednut politikom i željom da završi britanska okupacija, te povazdan smišlja planove kako da istjera mrske neprijatelje iz svoje zemlje. S prijateljima osniva ilegalnu organizaciju SIS (Sloboda ili smrt) koja ima samo tri člana i ambiciozne planove da izradi raketu kojom će bombardirati Britanski parlament. Igrom slučaja Profa se jedne večeri zatekne na ulici za vrijeme policijskog sata, a privede ga i doprati do kuće dobrohotni engleski narednik Stephen Dunlop, koji nadasve želi naučiti hebrejski. Uz učenje jezika započinje druženje dječaka i narednika, a to se prijateljstvo kosi sa svim Profinim idejama o neprijatelju, te on, na svoju žalost ili pak sreću, ne postaje pantera u podrumu poput junaka iz omiljenih mu akcijskih filmova. Jedno od najljepših djela Amosa Oza, Pantera u podrumu veličanstvena je i herojska priča o shvaćanju drugoga, o tome kada prestajemo biti djeca i postajemo odrasli, roman koji govori o mržnji i o tome kako je prevladati».(Đ.Vidmarović)
- Detalji
Kako nas obavještavaju mediji Zapadnobalkanske Republike Hrvatske, dična demokršćanska i velehrvatska stranka Hrvatska Demokratska Zajednica (HDZ) – koja svoje rodoljublje i privrženost kršćanskim načelima u praksi dokazuje financiranjem spomenika pokolju hrvatskih civila, izglasavanjem protukršćanskih zakona, odustajanjem od elementarnih nacionalnih ciljeva te puzanjem pred svakim trećerazrednim bruxellskim birokratom - odlučila se je vratiti svojim korijenima. Nema tako posljednjih dana gotovo niti jednoga važnijega političkog govora HDZ-ovih stranačkih čelnika u kome se ne spominje dr. Franjo Tuđman. Ne treba biti vrstan politički znalac kako bi se razaznali motivi takve nagle promjene HDZ-ove političke retorike i taktike. Tko ima na umu činjenicu da su se članovi HDZ-a posljednjih godina natjecali u poništavanju Tuđmanove političke ostavštine – ne bi li za nagradu dobivali oglodane kosti bruxellesko-londonskih gospodara - taj može vrlo lako zaključiti kako je riječ o jeftinoj i prozirnoj predizbornoj demagogiji. Jer, postoji čitav niz pokazatelja koji jasno i nedvosmisleno pokazuju kako HDZ-u nije ni do kakvoga povratka izvornoj HDZ-ovoj politici.(D.Dijanović)
- Detalji
Kriza u kojoj se Hrvatska nalazi traje već godinama, i izlaz iz nje se ne nazire. Ne mislimo pritom na recesiju koja je zahvatila velik dio svijeta posljednjih godinu-dvije, već na duboku svekoliku krizu u koju Hrvatska sve više tone. Gospodarsko stanje u državi samo je posljedica općeg stanja u državi, i kamo sreće da se radi samo o gospodarskoj krizi. Gospodarstvo svake države je uvijek imalo oscilacije, gospodarske krize su pojave koje su postojale u svim sustavima, i koje će uvijek postojati. Država koja ima sposobnu i učinkovitu vlast, koja će znati i htjeti povući poteze koji će tu državu izvesti iz krize, ne će dugo biti u krizi. Pogotovo bi to trebalo vrijediti za male države, poput Hrvatske. Jasno je da je mnogo teže nešto pokrenuti i provesti u, primjerice, Rusiji, državi s više od 150 milijuna stanovnika i s desetak vremenskih zona, nego što bi se to isto napravilo u Hrvatskoj, gdje nas ima tek nešto više od 4,5 milijuna i gdje se od jedne do druge krajnje točke autom može stići u pola dana.(djl)
- Detalji
Zagrebački dnevni tisak obznanio je 9. kolovoza 2010. vijest o samoubojstvu radnika jedne zaštitarske firme. Nesretnog su čovjeka policajci uhvatili u lakšem vozačkom prekršaju, a kako je imao 1,10 promila alkohola u krvi oduzeli su mu vozačku dozvolu. Nakon toga je uslijedio dramatičan obrat. Čovjek je kleknuo i sklopljenih ruku molio da mu ne oduzimaju vozačku dozvolu, jer mu o njoj ovisi radno mjesto. Novinar citira njegove posljednje riječi: "Nemojte, nemojte, to mi je posao". «Međutim, piše novinar, policajci su bili neumoljivi u izvršavanju svoje dužnosti te su, u situaciji s kojom se svakodnevno susreću, inzistirali na tome da djelatnik preda vozačku dozvolu.». Nakon što je bio odbijen, čovjek si je pucao u glavu.(Đ.Vidmarović)
- Detalji
Pod naslovom: «Dražen Lalić o NDH nostalgičarima: Moramo početi kažnjavati ustaše», SDP-ovski bilten «Slobodna Dalmacija» objavio je 9. kolovoza 2010. članak imenovanoga hrvatskoga marksističkog sociologa u kojem se priziva policijska država. Već je u naslovu sve rečeno. Tu su ustaše, strašna opasnost, vrebaju iza svakoga ugla, posebno mladi, i treba ih trpati u logore. Profesor je nestrpljiv i ogorčen što hapšenja već nisu počela. Dva mladića i djevojka, rođeni pola stoljeća nakon 2. svjetskog rata, u ustaškim kapama, predvodnici horde koje se boji dr. Lalić.(Đ.Vidmarović)
- Detalji
Ime Zorana Pusića široj je javnosti vjerojatno nešto manje poznato od imena njegove sestre Vesne Pusić. Ono što im je zajedničko jest evidentna namjera za svojevrsnim oživljavanjem projugoslavenskog duha na ovim prostorima u bilo kojem mogućem obliku i pod bilo koju cijenu. Zoran Pusić mnogo je veća medijska zvijezda u Srbiji gdje je kao „jedan od rijetkih poštenih Hrvata" - kako mu oni tepaju, čest gost u njihovim TV emisijama informativnog sadržaja, a u kojima svesrdno zagovara tezu sveopćeg izjednačavanja krivnje Hrvata i Srba za sve ono loše što se, kako on to voli reći „u regiji" dogodilo devedesetih godina.(mmb)
- Detalji
„Ja s vam neću" je izraz koji smo tijekom rata koristili u pošalici kada bi nekome htjeli izraziti neko neslaganje oko nekog nebitnog pitanja, a poslije toga bi često dodali frazu „Ja ratujem sam". Danas mi se sve to čini drugačije i iste riječi bih upotrijebio u istu svrhu, samo s mnogo više ozbiljnosti i reko bih: „Ja s vama političarima neću, ja ratujem sam". Rekao bih im tako da znaju da s njima ne želim ništa zajedničko, pa niti proslavu Dana pobjede, zato jer oni režiraju tu proslavu, zato jer oni biraju ko će na nju doći, gdje će tko stati, što će tko reći i sve ostalo. Uglavnom nitko ništa ne pita one koji su najzaslužniji što uopće postoji mogućnost proslave tog dana.(uhd91.com)
- Detalji
Srpske „Novosti" tjednik su koji izdaje Srpsko narodno vijeće, a koji piše o svim relevantnim političkim, društvenim i kulturnim događajima u Hrvatskoj, naravno iz perspektive srpske manjine u Lijepoj Našoj. S povećanom pažnjom prati se i rad institucija srpske zajednice i događaji bitni za nju, pa su česte teme o kojima se piše - povratak onih koji su napustili RH, reintegracija srpske manjine i razvoj regija pogođenih ratom. „Novosti" naravno često komentiraju događaje u Hrvatskoj s blago rečeno subjektivnim i pristranim pristupom. No, kako je demokracija društveni poredak koji tolerira različita mišljenja i različite „istine", i te se „istine" slobodno tiskaju i prodaju širom države. Ipak, najnovija naslovnica tjednika „Novosti" na kojoj je povodom 15. obljetnice Oluje hrvatski vojnik prikazan kao krvožedni vampir, prelazi granice demokracije i dobrog ukusa. Štoviše, potiče mržnju i nesnošljivost naroda koji su u nedavnoj prošlosti međusobno ratovali, a danas uz manje ili više uspjeha pokušavaju naći zajednički jezik o neriješenim pitanjima i graditi dobrosusjedske odnose.(mmb)
Potkategorije
H. Hitrec 1377
Ne zaboravimo 325
S. Barišić 35
M. Međimorec 100
Đ. Vidmarović 673
O. Barišić 336
D. Dijanović 793
D. Lovrić 282
N. Piskač 527
J. Novak 373
M. Bogović 28
O. Bašić 9
M. Ljubić 134
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 7. svibnja 1882. dovršena obnova crkve u Mariji Bistrici
- 7. svibnja 1892. rođen Josip Broz
- 7. svibnja 1989. umro fra Gracijan Raspudić
- 7. svibnja 1991. u Pologu zaustavljeni JNA tenkovi
- 8. svibnja 1898. rođen Alojzije Stepinac
- 8. svibnja 1942. rođena Nevenka Nekić
- 8. svibnja 1992. jugo-zrakoplovstvo bombardiralo Ljubuški
- 8. svibnja 1945. jugokomunistički partizani ušetali u Zagreb
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

