- Detalji
Nakon četiri sezone kriminalistički magazin Istraga koji vodi Robert Valdec uskoro će se prestati emitirati. Vijest o ukidanju Istrage potvrdili su i s Nove TV. «S ovim projektom uveli smo na domaće tržište novi žanr koji je hrabro otvorio neistražene teme i riješio konkretne slučajeve. Istraga je dala svoj maksimum i odlazi na vrhuncu kao televizijski brend na koji ćemo biti ponosni», izjavio je direktor programa Nove TV Siniša Svilan. U ovoj izjavi nema apsolutno nikakve logike, ali logično rezoniranje odavno je u hrvatskom društvu marginalizirano spram poželjnog rezoniranja. A ako se razmišlja na taj način, posve je očito zašto se Istraga miče s malih ekrana. Zato što je to još jedna od rijetkih emisija u kojoj se naziru tragovi danas tako opasne i nepoželjne pojave – nacionalne osviještenosti.
Valdec možda i jest dobar novinar, Istraga možda i jest odlična, nagradama ovjenčana emisija, ali sve je to skupa nebitno jer ne zadovoljava osnovnu premisu koju danas bilo tko ili što jednostavno mora zadovoljiti ako želi biti prisutan u medijima, a to je politička podobnost. Koju Istraga nikada nije ni imala pa je zapravo živo čudo da je živjela i toliko koliko jest. A živjela je zbog gledanosti i kvalitete, zbog toga što se bavila pravim istraživačkim novinarstvom, pomogla brojnim ljudima, zbog toga što je za razliku od brojnih drugih programskih sadržaja prikazivala tragične situacije iz Domovinskog rata u autentičnim rekonstrukcijama, a ne fabriciranim poluistinama.(mmb)- Detalji
Podaci Svjetske banke pokazuju kako gotovo svaki treći građanin
Hrvatske s diplomom živi u inozemstvu, a sa stopom migracije od 29,4%
Hrvatska je zauzela prvo mjesto u Europi po odlasku visokoobrazovanih
ljudi. Prema procjeni ekonomskog stručnjaka Frederica Docquiera optimalna stopa
odlaska obrazovane populacije iznosi od 5% do 10%, a sve iznad tog
praga postaje štetno za zemlju. Međunarodno usporedivi podaci konačno
potvrđuju pretpostavke da je Hrvatska snažno pogođena odlaskom stručnog
i sposobnog kadra. Prema podacima Svjetske banke u inozemstvu je prošle
godine živio 726.031 hrvatski građanin, što je oko 16% populacije. O
problematici takozvanog «odljeva mozgova» na Portalu je više puta bilo
riječi, posebice od strane akademika Barišića i Pečarića, a ovaj puta povod nam je vijest u neprikrivenom lovu irskih menadžera na
talentirane studente Splitskog i Zadarskog sveučilišta.(mmb)- Detalji
Hrvatskoj javnosti u petak prošli tjedan izvještena je iz vrha policije
o razrješenju ubojstva Ivane Hodak. Na posebnoj konferenciji za medije
izneseni su motivi i način ubojstva dvadesetšestogodišnje kćeri
odvjetnika Zvonimira Hodaka i bivše potpredsjednice hrvatske Vlade
Ljerke Mintas Hodak. I koliko god bi zaista iskreno željeli da je
slučaj konačno razriješen, priča koju je iznijela hrvatska policija
zvuči odista nevjerojatno. Po njoj je ubojica Ivanu Hodak poznavao kada
je bila djevojčica od trinaest godina, a ubio ju je trinaest godina
kasnije iz osvete ocu zato što mu ovaj navodno nije pomogao sredinom
devedesetih u pronalaženju zaposlenja. Kada mu je policija priopćila
identitet uhićenog, Zvonimir Hodak se okrivljenika sjetio tek uz
poseban napor, dok Ljerka Mintas Hodak bez fotografija nije mogla ni to.(mm)
- Detalji
…. Polako sam otvorio oči još uvijek ne shvaćajući gdje se nalazim i što se dogodilo. Iznad sebe sam ugledao krošnju stabla i sunce koje je prodiralo kroz njega. Polako sam se počeo prisjećati svega. Polako sam okrenuo glavu u stranu i ugledao Dejanovo nepomično tijelo … O Bože, ipak nije bio ružan san . Shvatio sam da sam neko vrijeme bio u nesvijesti a koliko dugo, nisam znao. Pažljivo sam počeo osluškivati. Čak se ni ptice nisu čule…vladala je neka zlokobna tišina. Tada sam opet pomislio na pušku i krenuo rukom da je potražim. Tek tada sam shvatio da u ruci još uvijek držim bombu. Pokušao sam se polako pomaknuti ali nisam mogao. Bio sam sav ukočen, a u istom trenutku me je zaboljelo na nekoliko mjesta… Neko vrijeme sam još malo osluškivao a kada nisam čuo nikakve sumnjive zvukove u blizini, počeo sam tražiti pušku. Jedino sam mogao micati glavu i malo gornji dio tijela i ruke. Od stomaka prema dolje nisam osjećao gotovo ništa osim neke čudne tupe boli… Malo sam nakrivio glavu na stranu i počeo gledati oko sebe. (uhd91.com)
- Detalji
Američki predsjednik Barack Obama u četvrtak je na Nacionalnom molitvenom doručku u Washingtonu, pred više tisuća dužnosnika vlade i Kongresa, vjerskih velikodostojnika, parlamentaraca, poslovnih i kulturnih uglednika iz cijelog svijeta, pozvao na toleranciju među religijama, ističući da se ni jedna religija ne temelji na mržnji, niti prašta ubojstvo nevinih. Hrvatsko izaslanstvo na Nacionalnom molitvenom doručku u washingtonskom hotelu Hilton vodio je Milorad Pupovac, predsjednik saborskog Odbora za Međuparlamentarnu suradnju, a u njemu su bili i saborski zastupnici Frano Matušić i Ivo Josipović, te predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku Budimir Lončar.(mmb)- Detalji
Kada bismo malo pažljivije bacili pogled na dnevno-politička zbivanja u Hrvatskoj proteklih tjedana, mjeseci, a i duže, zasigurno bismo primijetili kako se pred očima javnosti stalno vrte jedne te iste teme, s razlikom koja je u tom trenutku najaktualnija. Pogledajmo koje su to vječne priče i koja je njihova zajednička poruka. Posljednjih nekoliko godina hrvatsku vanjsko-političku situaciju zasigurno je uvelike obilježio odnos sa susjednim Slovencima, koji kako primjećujemo nikada nije bio gori. S druge strane, ne treba se zavaravati da je ikada bio i puno bolji. Dovoljna je bila jedna velika "nesmotrenost" hrvatske politike (Račan-Drnovšek paraf) pa da nas Slovenci potpuno neopravdano poput terijera uhvate za ono na što smo najosjetljiviji, a to je državni teritorij. Prvu rundu, vezano uz ZERP dobili su odavno, kako će završiti druga i posljednja još uvijek je na neki način neizvjesno. Ono što je na žalost izvjesno jest bojazan kako od političke elite poučeni dosadašnjim iskustvom ne možemo očekivati ništa posebno dobroga. Naša su očekivanja od ljudi koji trenutno vode državu odavno spala samo na strepnju da ne učine nešto što će generacije koje dolaze ispaštati.(mmb)
- Detalji
Ovih dana mediji su se svojski potrudili stvoriti sliku kako se o
suđenju na finalnoj rukometnoj utakmici Hrvatska - Francuska ne bi
trebalo govoriti.
Zapravo, može se slobodno reći kako je u
Hrvatskoj izbjegavanje teme suđenja na toj utakmici postalo predmet
nekakve novo iskovane političke korektnosti.
Opet nam se nameće sustav vrijednosti u kojem za Hrvatsku vrijede jedna
pravila, a za naše "velike" uzore iz svijeta druga. Baš zbog toga
odlučili smo se ipak na koncu napisati riječ, dvije o suđenju na
utakmici Hrvatska-Francuska, samo da bi se znalo da za
političku korektnost kakvu je shvaćaju hrvatski mediji i domaća
politička elita ne samo da nemamo ikakvog razumijevanja, nego gajimo
krajnji prezir i osjećaj odbojnosti. I još nešto vezano uz medijsku
prezentaciju "velikog hrvatskog uspjeha" u finalu. Nije Hrvatska
osvojila srebrnu medalju zlatnoga
sjaja, kako se to čim je
utakmica završila imbecilno tepalo hrvatskim navijačima, nego je Hrvatska rukometna reprezentacija utakmicu protiv Francuske izgubila. Mi još ipak spadamo u one koji u ovoj državi znaju
brojati do dva. 1. Francuska - zlatna medalja, 2. Hrvatska - srebrna
medalja.
(mm)
- Detalji
Hrvatskom državom već duže vrijeme napadno i uočljivo vladaju borbe za vlast, karijerizam, privilegiranost, mito i korupcija i sve ostale amoralne «blagodati». U društvu, a posebice među mladima općenito vlada mišljenje kako osim politike gotovo i nema posla koji se danas isplati raditi. Samostalnost se sustavno gubi baš kao i nacionalno dostojanstvo. Hrvatska je danas kao takva lak plijen marioneta stranih centara moći. Istovremeno jedinu instituciju u državi koja se snagom svog moralnog, duhovnog i domljubnog autoriteta zubima i noktima bori protiv sveopće relativizacije svega što je vrijedno, dakle Katoličku Crkvu na sve se načine pokušava obezvrijediti i diskreditirati. Najgore objede dolaze od onih istih snaga koje su u vrijeme Jugoslavije itekako pazile da Crkva ostane na margini zbivanja. Danas to ponovno čine njihovi istomišljenici posebice pomoću medija većina kojih smatra da je blatiti Crkvu nešto novo, inventivno, moderno.
Zapravo, riječ je samo o nastavku jedne politike koja se nekoliko desetljeća trudila zatrti sve što je iskonsko hrvatsko, a na određene načine u tom uspijeva i danas. Stoga nije čudno ako gotovo svakodnevno na račun Crkve stižu birane riječi o griješnom i nemoralnom svećenstvu, Crkvi se prigovara da se ekonomski itekako snašla, da je "zajašila" na državni proračun, napada se vjeronauk u školama...U takvom okruženju stvara se mržnja prema svima i svemu što se imalo može dovesti u vezu s ljubavi prema naciji i vjeri, dvjema stvarima koje su kroz hrvatsku povijest u pravilu neodvojive.(mmb)- Detalji
Nastavlja se hajka na hrvatske navijače. Kao što smo već i ranije pisali na Portalu, bez obzira na činjenicu što su navijači hrvatske nogometne reprezentacije tijekom čitavoga Europskog prvenstva 2008. sa svih strana, zbog svojeg ponašanja i kulture bili samo hvaljeni, organizacija FARE (Football against racisam in Europe) očito misli drugačije, te je hrvatske navijače proglasila primjerom kako ne treba navijati. Na takve tendenciozne napise Hrvatski nogometni savez nije našao shodnim reagirati. Njihovi stavovi sveli su se na nekoliko mlakih pokušaja da se hrvatskoj javnosti objasni o čemu je zapravo riječ, kao da Hrvatima to već odavno nije jasno. Onima kojima je neke stvari već odavno trebalo objasniti i ovog se puta prešutjelo. A politička elita predvođena premijerom reagirala je na način kako se to uostalom od njih i očekivalo.
Ne samo da nisu bili u stanju stati iza velikog dijela svojih građana čijim se navijanjem diljem svijeta njihovi sportski ljubimci ponose i osuditi znatnu manjinu koja tu i tamo napravi poneku glupost, nego je premijer smatrao priličnim obrušiti se i na onih nekoliko smušenih rečenica čelnika HNS-a koji su pokušali pružiti nekakav otpor sportskoj, ali i nacionalnoj nepravdi. A da se tada trebalo reagirati drugačije najbolje pokazuje ono što se događa danas.(mmb)Potkategorije
H. Hitrec 1379
Ne zaboravimo 326
S. Barišić 35
M. Međimorec 100
Đ. Vidmarović 673
O. Barišić 336
D. Dijanović 793
D. Lovrić 282
N. Piskač 527
J. Novak 373
M. Bogović 28
O. Bašić 9
M. Ljubić 134
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 13. svibnja 1904. umro Eugen Kumičić
- 13. svibnja 1965. umrla Sida Košutić
- 13. svibnja 1990. sukob navijača na utakmici Dinamo-Crvena Zvezda
- 14. svibnja 1922. rođen Franjo Tuđman
- 14. svibnja 1974. umro Ljubo Babić
- 14. svibnja 1990. naređeno da se oružje TO-a u Hrvatskoj preda jugovojsci
- 14. svibnja 1991. utemeljena 2. A brigada ZNG-e „Grom“
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

