Detalji

Objavljeno: 16. svibnja 2011.

Šezdeset šest godina nakon Bleiburga. Dijete koje je tada imalo šest godina, danas bi bilo postariji čovjek od preko sedamdeset. Tko zna kakav bi život imalo i kamo bi ga sudbina odvela, ali nije imalo priliku ni za kakav život. Ubili su ga komunistički zločinci, vjerojatno zajedno s majkom. Možda je prije smrti gledalo kako majku mrcvare neljudske spodobe. Užasnuto, izbezumljeno dijete koje je na kraju željelo samo da prestane ta grozna mora i da se nađe negdje drugdje, u boljem svijetu. Da ga nema. Da nestane.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 15. svibnja 2011.

Svako malo u najvećim „hrvatskim" medijima osvane članak o odličnoj suradnji hrvatskih i srpskih klubova i potrebi pokretanja regionalnih liga. Po zagovornicima povratka na jugo-lige, budući da su regionalne lige upravo to, ovakvi koraci neophodni su i zbog kvalitete športova u pitanju, i zbog komercijalnih učinaka, i zbog samog opstanka hrvatskih športskih klubova, i da ne nabrajamo dalje... Pri tome se rado prešućuje kako je to nekada izgledalo. A, očito je, kako se recimo u odnosu na nekadašnju nogometnu jugo-ligu ništa novoga ne bi vidjelo. Najbolji dokaz tomu utakmica je kupa Srbije Partizan-Vojvodina prekinuta napuštanjem travnjaka gostiju iz Vojvodine, o čemu se, koje li slučajnosti, u hrvatskim medijima i pored velike zainteresiranosti za srpsku športsku scenu nije baš puno pisalo.(djl)

Detalji

Objavljeno: 15. svibnja 2011.

Pred nešto više od dva mjeseca političko je i kulturno vodstvo bunjevačkih Hrvata uputilo otvoreno pismo visokim političkim čelnicima Republike Srbije i Republike Hrvatske u kojemu ih je upozorilo na brojne probleme s kojima se ta (mala, ali fina) grana hrvatskoga naroda susreće u svakodnevnome životu. U pismu je posebno upozoreno na problem asmilacije vojvođanskih Hrvata, odnosno na agresivno promicani projekt stvaranja tzv. bunjevačke nacije, mikronaroda koji bi, dakako, bio dugoročno osuđen na propast, odnosno na asimiliranje u većinski srpski narod. Potpisnici su pritom napomenuli kako taj projekt ima osiguranu medijsku promidžbu, tj. kako su onim Hrvatima koji subetnonim «Bunjevac» stavljaju ispred etnonima «Hrvat» otvorena vrata svih medija, dok se s druge strane onim Hrvatima koji ne žele pristati na takav (u biti genocidni) projekt uskraćuju sredstva i medijski prostor. Potpisnici traže od institucija Srbije i Hrvatske zaštitu svojih manjinskih prava. Pismo u hrvatskoj javnosti nije naišlo ni na kakav odjek, dok je hrvatska (?) Vlada najbolje pokazala što misli o njegovome sadržaju činjenicom da je pred oko mjesec dana u posjet vojvođanskim Hrvatima poslala Slobodana Uzelca. O tome što srbijanska politika misli o zahtjevima vojvođanskih Hrvata ne moramo posebno ni napominjati.(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 14. svibnja 2011.

Iz Slobodne Dalmacije prenosimo razgovor s Antom Dolićem koji je, barem prema novinskim napisima, nakon što je bio među prvim osnivačima upravo izbačen iz HDZ-a. Inače, Ante Dolić se svojedobno bio potpuno povukao iz politike, a nakon više od deset godina u nju se vratio prihvativši angažman u Klubu utemeljitelja HDZ-a, gdje je bio izabran na funkciju predsjednika Središnjeg vijeća. U javnosti je bilo dosta dvojbi predstavlja li osnivanje Kluba utemeljitelja HDZ-a povratak temeljnim vrijednostima ove stranke, što je više puta dala sugerirati sama Jadranka Kosor. No, Dolićev slučaj pokazuje da su puno vjerojatnije u pravu bili oni koji su Klub utemeljitelja HDZ-a shvatili kao marketinški trik pred još jedne izbore s kojim bi se opet zaigralo na uvijek tinjajući nadu Tuđmanovih glasača da se unutar HDZ-a može nešto promijeniti.(mm)

Detalji

Objavljeno: 12. svibnja 2011.

Priča o nestanku spomen-ploče o agresiji na kulturnu baštinu grada Zadra tijekom Domovinskog rata, a o čemu smo izvijestili prije dva dana, dobila je svoj nastavak. Prema pisanju zadarskog portala 057info, policija je već utvrdila da je ploču skinuo S. R. s obrazloženjem kako "je ona vlasništvo udruge kojoj je on na čelu". Međutim, ovo obrazloženje zapravo nimalo ne objašnjava zašto je trebalo skinuti spomen-ploču, kao da nečije vlasništvo ili ne vlasništvo ima nešto s tim. Umjesto toga ostaje samo konačni rezultat. A to je da je spomen-ploča s istinom o teškim stradanjima Zadra tijekom Domovinskoga rata maknuta sada već po drugi puta.(mm)

Detalji

Objavljeno: 11. svibnja 2011.

Iako smo mislili da nas hrvatsko pravosuđe ne može više ičim iznenaditi prevarili smo se. U trenutku kada se naša politička elita navodno insistira na raščišćavanju nezakonitih bogaćenja pa se čak i u Ustav guralo nezastarijevanje nezakonitosti tijekom pretvorbe, za novi biser koji otkriva što je naša prava stvarnost pobrinulo se vijeće zagrebačkoga Županijskog suda. Ono je jednoj osobi iz kaznene evidencije dalo izbrisati osudu na dvanaestogodišnju zatvorsku kaznu zbog zlouporabe i položaja te stjecanja protupravne imovinske koristi. I kao da ovakva vrsta „rehabilitacije" nije bila dovoljna, isti sud odlučio je i zaprijetiti kaznenim progonom svima onima koji će u budućnosti spominjati presudu na izbrisanu dvanaestogodišnju zatvorsku kaznu.(mm)

Detalji

Objavljeno: 10. svibnja 2011.

Prema obavijesti naših novina, od 21. travnja 2011. srpski je glumac Rade Šerbedžija "Odlukom Senata riječkoga Sveučilišta" izabran na radno mjesto redovitog profesora (glumačke akademije, op.a.) u trajnom zvanju". Na nezakonitost ovoga imenovanja javno je upozorio Enes Midžić, dekan Akademije dramske umjetnosti i predsjednik Matičnoga odbora za umjetničko područje" na istoj Akademiji u Rijeci. Dekan je "iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je Šerbedžija izabran, te je svoju funkciju predsjednika stavio na raspolaganje". Ostavke dekana nisu česte i ne daju se bez razloga. U Rijeci je, očito, na djelu izigravanje zakona RH. Dekan Midžić je obrazloženje ostavke napisao vrlo oprezno, što ukazuje na političku pozadinu cijele priče.(Đ.Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 10. svibnja 2011.

Gotovo neprimijećeno prošlo je izglasavanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o primjeni statuta Međunarodnoga kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava. Odmah upada u oči da je navodno riječ o stalnom Međunarodnom kaznenom sudu, no iz teksta zakona postaje jasnije da se radi isključivo o ad hoc Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju. Riječ je o Zakonu koji ima osam članaka, uglavnom vrlo kratkih i pogubnih po pravosudni suverenitet Republike Hrvatske.(H.Hitrec)